Yee i Fuele u Sarajevu, nastavljeni plenumi i protesti

Zvaničnici iz Vašingtona i Brisela u ponedjeljak su u BiH, prvi put otkako su prije desetak dana počeli protesti građana u mnogim gradovima, uglavnom u Federaciji BiH, te Distriktu Brčko. Protesti i forumi građana, koji su usmjerili građanski bunt prema konkretnim ciljevima nastavljeni su i u ponedjeljak.

Zbog višednevnih protesta u glavni grad BiH stigli su i zvaničnici iz Vašingtona i Brisela, američka administracija u Sarajevo je poslala zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara SAD-a za Evropu i Aziju Hoyt Brian Yeea, a Evropska unija komesara za proširenje Štefana Fuelea.

U poslijepodnevim satima u ponedjeljak u zgradi Delegacije EU u BiH počeo je sastanak političkih lidera sedam političkih stranaka s Fueleom. Fuele je doputovao u dvodnevnu posjetu BiH u novom pokušaju pravljena pomaka u provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava u predemetu “ Sejdić i Finci “.

Na sastanku učestvuju predsjednici SDP-a i SDS-a, Zlatko Lagumdžija i Mladen Bosić, zamjenik predsjednik SDA, Bakir Izetbegović, lider SNSD-a Milorad Dodik, predsjednici HDZ BiH i HDZ 1990, Dragan Čović i Martin Raguž, te lider Stranke za bolju budućnost Fahrudin Radončić.

Osim Bosića i Dodika niko od učesnika ovog skupa nije davao izjave. Posljednje informacije iz zgrade Delegacija EU u BIH (pred ponoć) govore da, nakon više od osam sati razgovora, nema dogovora bh. lidera.

U prvoj pauzi, nakon nekoliko sati razgovora, lider SDS-a Mladen Bosić je
izavio da nije došlo do očekivanog pomaka u razgovoru o provođenju odluke "Sejdić i Finci".

“Nažalost, ja nisam čuo nijedan novi stav, ništa novo što bi davalo utisak da ima mogućnosti za pozitivan ishod. Volio bih da dođemo do rješenja, jer građanima treba poslati neku pozitivnu poruku", reko je Bosić .On je ocijenio da ne postoji politička volja da se postigne dogovor.

Prvi je sastanak napustio Miorad Dodik lider kazavši da postoji određeni tekst koji je zajednički usaglašen, ali još uvijek treba pojasniti nekoliko tačaka.

“Predviđeno je da u Republici Srpskoj ostane direktan izbor i da ona bude jedna izborna jedinica, te da se većinom glasova u ovoj izbornoj jedinici bira član Predsjedništva BiH.To je za nas prihvatljivo i mi smo ovdje došli sa tim stavom od ranije”, kazao je Dodik.

"Ostalo je još usaglašavanje određenih procedura vezano za izbornu jedinicu FBiH koja se sastoji iz dva područja i za koju moramo navesti gdje će se to locirati, da li u Izborni zakon ili Ustav, te ako bude u Izborni zakon kakve su garancije za njegov brzi način primjene", prenio je Dodik. Prema njegovim riječima, za FBiH govori se o dva izborna područja - da se bira jedan kandidat sa najviše glasova u pet kantona, dok se drugi bira iz drugih pet kantona.

Ukoliko na sastanku bude postignut dogovor, Dodik je obećao da će se vratiti na sastanak da "promoviše uspjeh".

Yee i Füle su diplomatski dvojac koji je u decembru prošle godine bio i na praškom maratonskom sastanku lidera političkih stranaka iz BiH o provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić i Finci’.

Američki diplomata u odvojenim susretima razgovarao je sa trojicom članova Predsjedništva BiH o, kako je saopšteno iz Predsjedništva BiH, "aktuelnoj situaciji u zemlji, s naglaskom na proteste građana širom BiH".

"Sagovornici su se složili da je opravdano nezadovoljstvo velikog broja građana teškom socio-ekonomskom situacijom, kao i sporošću pravosudnog sistema u procesuiranju slučaja teškog privrednog kriminala i korupcije", navedeno je u saopštenju nakon razgovora Hoyta sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem.

Američki diplomata je istakao da njegova zemlja podržava pravo građana da formulišu i izraze svoje frustracije i očekivanja, ali isto tako da nedvosmisleno osuđuje svaku vrstu nasilja. Dodao je da će SAD-e, kao i cjelokupna međunarodna zajednica u BiH, držati odgovornim političke lidere koji pokušaju iskoristiti proteste građana za promociju ličnih interesa i potpirivanje etničkih tenzija.

Iz Delegacije EU najavljena je i posjeta visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton Bosni i Hercegovini krajem ove sedmice.

Proteklih dana zvaničnici američke vlade i Evropske unije podržavali su građane u demokratskoj borbi za njihove zahtjeve, ali i osuđivali nasilje koje se desilo tokom protesta 7. februara, posebno u Sarajevu.

Lideri BiH pozvani su da rješavaju ekonomske, ali i političke probleme u zemlji, a BiH je bila i jedna od tema posljednjeg razgovora šefova diplomatija zemalja EU u Briselu.
Oni najuporniji razočarani su što sada na proteste dolazi znatno manji broj građana nego kada je “trbuh revolucija“, kako su je prozvali, počela.

Manji broj ljudi na demonstracijama

Ponedjeljak uveče – nakon dana s protestima uz manje učesnika i bez i jednog incidenta – bilo je u znaku zasjedanja plenuma građana i dvije diplomatske posjete.
U popodnevnim satima zasjedali su plenumi građana u Tuzli, Mostaru i Sarajevu.
Djelovanje u radnim grupama novina je koju počinju prakticirati gotovo svi plenumi građana, u Tuzli, već s nešto iskustva. Tematske radne grupe, naime, evidentiraju mišljenja građana i artikulišu ih u nove zahtjeve.

FOTOGALERIJA: Protesti u Sarajevu 17. februara

Protekla su 72 sata koje je Plenum ultimativno postavio pred zastupnike u Skupštini TK, a za vrijeme kojih nisu ispunjeni zahtjevi. Radi se o pozivu na amnestiju prosvjednika, te zahtjevu za smjenu VD policijskog komesara Samira Aljukića. Među zahtjevima su i uštede u proračunu, te podizanje industrije u Tuzlanskom Kantonu.

„Apelujem da naši zahtjevi budu žešći, jači, direktniji i brži“, kazao je profesor Nedžad Ibrahimović.

Plenum građana Tuzle došli su podržati Beograđani.

„Mogu da vam kažem da ćemo u narednih četiri-pet dana biti ovde, a u narednim danima će se pridružiti i kolege iz drugih beogradskih firmi, jer su za sad jedino oni u mogućnosti da dođu i da podržimo ovu priču. Ne ni preko interneta ni preko Facebooka, nego lično ovde da vam se poklonimo na učinjenom“, kazao je Vladimir Novaković.

Plenum će u utorak u 13 časova organizirati mirnu prosvjednu šetnju građana od zgrade Soda So do zgrade Skupštine TK. Razlog je neispunjavanje zahtjeva koje je Plenum postavio pred članove Skupštine.

Plenum građana koji je u ponedjeljak uveče zasjedao u Sarajevu izglasao je – na početku sastanka - dopuštenje medijima da snimaju izlaganja sudionika plenuma. Rezerve s tim u vezi izazvala je bojazan pojedinaca da bi, nakon pojavljivanja u medijima, mogli ostati bez posla. Zaključeno je da se o tome Plenum izjašnjava na svakom zasjedanju.

Podneseni su potom izvještaji jučer formiranih radnih grupa plenuma: za medije, za formulaciju zahtjeva, za međuplenumsku saradnju, za pravna pitanja i za logistiku. S Plenuma građana Sarajeva, kako je zaključeno, biće upućen zahtjev Skupštini Kantona da zakaže hitnu sjednicu s rokom od 72 sata i da se izjasne o zahtjevima koji su im ranije upućeni. Podsjećamo, to su: formiranje ekspertne vlade, revizija plaća i beneficija dužnosnika zakonodavne i izvršne vlasti, ukidanje takozvanog bijelog hljeba i revizija privatizacije.

Nova sjednica Plenuma građana Mostara počela je u 17 sati, a, pet minuta prije podneva, Koordinacioni odbor Plenuma, rukovodstvu kantonalne Skupštine uručio je zahtjeve.

U 16 sati održan je još jedan protest na Španskom trgu. Ponovljeno je da građani od vlasti traže ostavku Vlade HNK, ukidanje beneficija političarima, usklađivanje njihovih plata sa prosječnim, te donošenje zakona o socijalnoj zaštiti. Plenum građana, održan u Omladinskom kulturnom centru Abrašević, u 17 časova, više se fokusirao na organizacione aspekte.

„Zamisao je da se ne iznose više zahtjevi, nego da diskutujemo u okviru ovih zahtjeva, dakle, da građane upoznamo sa sadržajem zahtjeva, da čujemo neka druga mišljenja“, kazao je Denis Spajić iz Koordinacionog odbora Plenuma.

Tako je rečeno da će sastav Koordinacionog odbora biti fluidan, a time će se spriječiti eventualni pokušaji stranaka da ovladaju Plenumom. Učesnici skupa su odgovorili na tvrdnje stranaka o navodnim skrivenim motivima osnivanja Plenuma. Član KO Rešid Babović je poručio da je smisao Plenuma da vlast konačno počne voditi računa o narodu.

„Od 1992. sedamnaest hiljada ljudi je ulazilo u Mostar u četiri sata popodne, nakon prve smjene. Deset hiljada ljudi je u isto to vrijeme odlazilo na jug, na posao. Gdje su nam ta radna mjesta?“

Grupa pregovarača Plenuma građana Zenice sastala se s Kolegijem Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, koji je na zasjedanju donio odluku da sjednica Skupštine bude zakazana za 25. februar.

Protesti građana najavljeni su i za utorak, a nastavlja se – sa sve više intenziteta – i angažman građanskih plenuma.