Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Zoran Tegeltija poručio je nakon sastanka s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem da je zadovoljan obećanjem koje je dobio da "Hrvatska nikad neće zbog pritiska ilegalnih migracija podizati žice prema BiH".
“Dogovorili smo u prvom kvartalu iduće godine zajedničku sjednicu Vijeća ministara BiH i Vlade RH u Zagrebu te privredni forum koji bi se trebao organizovati u Sarajevu”, kazao je Tegeltija na konferenciji za medije 13. decembra u Sarajevu.
Mostovi na Savi
Tegeltija je ocijenio da BiH i Hrvatska imaju dobre ekonomske i političke odnose “koji se razvijaju uz sve pokušaje pojedinaca da ovu sliku predstave na neki drugačiji način”.
“Ove godine smo završili i pustili u promet most Svilaj (na sjeveru BiH). Pri kraju smo završetka mosta u Gradišci koji smo takođe zajednički izgradili. Poslije mnogo godina, gradit ćemo novi granični prijelaz u području Brčko distrikta jer se postojeći nalazi u samom gradu što otežava saobraćaj. Pričali smo o južnoj gasnoj konekciji. HR je već mnogo uradila na tome. Razgovarali smo o zelenom koridoru za saobraćaj iz BiH preko Hrvatske prema EU i očekujemo na proljeće dogovor”, nabrojao je Tegeltija.
Dodao je da su zahvalni Hrvatskoj jer je pomogla nabavku vakcina za BiH.
“Ilegalne migracije su problem cijele Evrope, koje su čudne, i kako su išle preko BiH, sad su se pomjerile na neku drugu stranu. Ono što je važno napomenuti da HR nikad neće podići žice prema BiH”, kazao je Tegeltija.
Što se tiče otvorenih pitanja, Tegeltija je kazao kako su neka naslijeđena i već dugo aktuelna.
“Riječ je o imovini građana i preduzeća iz BiH u Hrvatskoj. Otvoreno je i pitanja između elektroprivreda i termoelektrane Gacko te o sporazuma o granici između BiH i Hrvatske koji još nije aktuelan”, naveo je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Kao veliki problem naveo je i izgradnju odlagališta nuklearnog otpada u Hrvatskoj na granici s BiH. Tegeltija je najavio razgovore stručnjaka iz BiH i Hrvatske na tu temu “kako bi se smanjio strah građana u dolini rijeke Une u BiH”.
Jačanje ekonomske saradnje
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković je na konferenciji za medije kazao kako “BiH nema boljeg prijatelja i većeg zagovaratelja u Europskoj uniji od Hrvatske”.
Kazao je da Hrvatska kao članica EU i NATO-a želi maksimalno pomoći BiH u njenim integracijskim procesima.
“Ja sam osobno kao zastupnik u EU parlamentu snažno lobirao prema zemljama članicama da bih 2016. podnese zahtjev za članstvo bih u EU. BiH i HR bit će zauvijek upućene jedna na drugu s obzirom na geografiju”, kazao je Plenović.
“Hrvatska je spremna povećati gospodarsku suradnju i riješiti pitanja prometne povezanosti. Primjeri koje je naveo predsjedavajući Vijeća ministara BiH predstavlja sjajan primjer. Svi ovi mostovi napravljeni su uz podršku sredstava Europske unije. Prometna povezanost bit će poboljšanja nakon izgradnje europskog koridora Vc. Hrvatska upravo dovršava svoj dio od BiH do mađarske granice. Treba podržati BiH da završi svoj dio, taj koridor od sjevera do juga BiH i dalje prema luci Ploče”, kazao je Plenković.
Što se tiče energetike, hrvatski premijer je kazao kako je njegova zemlja spremna da izgradi plinovod od Splita prema Imotskom, odakle bi išao dalje prema Posušju u i središnjoj Bosni s krakom prema Mostaru.
“S hrvatske strane je ostalo svega 76 kilometara i mi smo spremni investirati u taj projekt da BiH diversificira nabavku plina. BiH može iskoristiti i naš terminal za ukapljeni plin na otoku Krku. Taj terminal je važan kako danas za Hrvatsku i Mađarsku tako sutra i za Ukrajinu i BiH”, kazao je Plenković.
I on je također najavio kako je pozvao Vijeće ministara BiH na zajedničku sjednicu s Vladom RH na proljeće iduće godine u Zagrebu te da se u Sarajevu održi gospodarski forum, pored Sajma gospodarstva koji se održava u Mostaru. Dodao je da bi volio da BiH i Hrvatska održavaju sastanke svakog tjedna.
O reformi izbornog zakona BiH
Na pitanje novinara o sjednici Narodne Skupštine Republike Srpske na kojoj je pokrenuto “povlačenje nadležnosti” s države BiH na entitet Republika Srpska, Plenković je kazao kako s velikim interesom prate zbivanja u BiH.
“Zato sam i rekao da je ključna poruka Hrvatske kako je BiH jedna država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda uz ostale građane”, kazao je Plenković.
Plenković je naglasio kako Hrvatska želi vidjeti BiH kao funkcionalnu državu. Podsjetio je kako je Vijeće ministara BiH u drugoj polovici ove godine imalo četiri sjednice, a da Vlada RH održava o po dvije sjednice tjedno.
Plenković je naglasio kako Hrvatska “poštuje koncept dogovoren u Daytonu prema kojeg je BiH jedinstvena država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana”.
“Ponovit ću interes da hrvatski narod kao najmalobrojniji bude ravnopravan i da njegovi legitimni predstavnici budu zastupljeni u institucijama”, kazao je Plenković.
“Bez obzira na zaključke Narodne Skupštine Republike Srpske, razumijemo da su sad i razgovori o reformama Izbornog zakona BiH. Hrvatska ne želi vidjeti nikakve separatističke tendencije. Želimo da BiH funkcionira. Isto tako želimo vidjeti i da Dayton funkcionira, koji je postignut u jako teškim vremenima. Insistiramo da Hrvati kao najmalobrojniji budu adekvatno zastupljeni u institucijama BiH”, kazao je Plenković.
Dodao je kako je pozicija svih stranaka u Hrvatskoj jasna kako se treba postići dogovor između stranaka i institucija u BiH koji će omogućiti da svi narodi budu ravnopravno i legitimno zastupljeni.
“Nismo zadovoljni praksom koja traje od 2006. Htjeli bismo da taj dogovor bude pravičan, koji će izbjeći te anomalije kojima smo svjedoci”, kazao je Plenković.
Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija, koji je kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, kazao je na isto pitanje kako je njihov stav da BiH treba imati izborno zakonodavstvo “da se svi narodi osjećaju komotno, a ne da se jedan narod (hrvatski) osjeća ugroženo kao sad te da svi biraju legitimne predstavnike”.
“Meni su međunarodni zvaničnici rekli da je izborni zakon dogovoren, ali da se izmjene neće donijeti dok se ne provedu izbori u Mostaru. Izbori u Mostaru su provedeni. Ne znam zašto se sad ovo radi”, kazao je Tegeltija.
Plenkoviće je na pitanje novinara o posljednjim izjavama iz Hrvatske o genocidu u Srebrenici naglasio da je “službeni stav Hrvatske o tome da se genocid desio neupitan”.
“Mislim da je i predsjednik Zoran Milanović uspio pojasniti svoje izjave da ni on nikad nije imao nikakvih dilema o tome”, kazao je Plenović. Na kraju je naglasio da će na sljedećem sastanku EU Vijeća izvijestiti premijere i predsjednike država zemalja članica EU o ovom posjetu BiH.
Nakon Sarajeva, sastanci u Mostaru
Održan je i sastanak s predstavnicima oba doma Parlamentarne skupštine BiH - predsjedavajućim Doma naroda Draganom Čovićem, zamjenicima Nikolom Špirićem i Bakirom Izetbegovićem, kao i predsjedavajućim Zastupničkog doma Denisom Zvizdićem, te zamjenicima Nebojšom Radmanovićem i Borjanom Krišto.
Među ključnim političkim temama o kojima se razgovaralo je aktualna politička situacija, pitanje reforme Izbornog zakona BiH te jačanje bilateralnih odnosa i prekogranične saradnje.
"Razgovaralo se i o borbi protiv pandemije korona virusa, saradnji na realizaciji zajedničkih projekata, posebno u prometnoj i energetskoj infrastrukturi, jačanju ekonomskim odnosa, saradnji u upravljanju migracijama i zaštiti granice od nezakonitih prelazaka te o daljnjoj podršci Hrvatske evropskom putu BiH", saopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
U Sarajevu je položio vijenac na spomen-obilježje na mostu "Suade i Olge". Predsjednik hrvatske vlade time je odao počast prvim žrtvama opsade Sarajeva, Suadi Dilberović i Olgi Sučić koje su na tom mjestu poginule 5. aprila 1992. godine, kao i svim ratnim žrtvama u Sarajevu.
Nakon Sarajeva, Plenković se u Mostaru sastao sa predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora (HNS) od kojih je, kako je rekao, čuo jedinstven stav o temeljnim pitanjima funkcioniranja Bosne i Hercegovine.
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović kazao je kako je hrvatski premijer došao u BiH u vrijeme teške političke krize te je dodao kako je atmosfera na današnjim sastancima u Sarajevu i Mostaru bila iznimno optimistična.
"Plenković je došao da nas kao veliki prijatelj ohrabri u razgovorima o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, da napravimo unutarnji red, dogovor između predstavnika konstitutivnih naroda, da olakšamo svoj put kad je u pitanju izborno zakonodavstvo, ali isto tako da nam kaže: dogovorite se i recite kako Hrvatska može pomoći kada je u pitanju unutarnja, ekonomska i socijalna stabilnost i kada je u pitanju europski put", izjavio je Čović na konferenciji za novinare, prenosi Fena.
Plenković je istaknuo kako mu je iznimno bitno bilo čuti od predstavnika različitih političkih opcija koje djeluju unutar HNS-a „jasnu i snažnu poruku političkog koncenzusa”.
"U ovim okolnostima, kada se BiH nalazi u višemjesečnoj krizi, važno mi je bilo čuti jedinstven stav političkih predstavnika hrvatskog naroda, ne samo HDZ-a BiH, oko temeljnog pitanja Izbornog zakona. Ta poruka je jasna, ona se temelji na pridržavanju onoga što je temelj, što je ustavni okvir BiH, a to je jedna država, dva entiteta, tri ravnopravna konstitutivna naroda i ravnopravnosti i prava svih ostalih u BiH. Važno je da smo dobro razumjeli da je to zajednička linija svih hrvatskih stranaka", kazao je hrvatski premijer.
Uz premijera Plenkovića, u posjeti BiH su i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
U izaslanstvu su i državna tajnica za europska pitanja Andreja Metelko-Zgombić te zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić.
