Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da podržava mogućnost da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Sdhmidt nametne izmjene Izbornog zakona.
"Što se tiče sadržaja, to zna detaljno samo on. No, ono što smo vidjeli, vidjeli smo da je riječ o konstruktivnom prijedlogu", izjavio je Plenković u ponedjeljak, 25. jula, u Mostaru, na jugu BiH.
Hrvatski premijer tamo se sastao sa liderom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Draganom Čovićem.
"Mi smatramo da je, prema onome što znamo, smjer koji je (Schmidt) naumio zauzeti dobar i koristan za BiH. Dobar i koristan i prilično uravnotežen prijedlog koji vodi računa o svim konstitutivnim narodima i građanima BiH. Jedan takav potez bi vodio ka kvalitetnim funkcioniranju i formiranju izvršne vlasti nakon izbora", rekao je Plenković.
Plenković u ponedjeljak boravi u posjeti BiH tokom koje će, osim Mostara posjetiti i još neke opštine na jugu zemlje. Naveo je da dolazi kao "prijatelj Bosne i Hercegovine".
Za ponedjeljak u 19 časova, ispred sjedišta visokog predstavnika u BiH u Sarajevu, najavljeni su masovni protesti u organizaciji opozicionih stranaka.
Razlog je dokument koji se pojavio u javnosti, a koji predstavlja navodni nacrt odluke Schmidta kojom planira izmijeniti Izborni zakon BiH, te dio i Ustava Federacije BiH, jednog od dva bh. entititeta.
Dokument je izazvao veoma oštre osude političkih partija iz Sarajeva, jer se njime, po njihovim tvrdnjama, predviđa cementiranje etničkih podjela u Bosni i Hercegovini.
Prethodno je više političkih partija protekle sedmice saopštilo je kako su vođene konsultacije oko Izbornog zakona sa visokim predstavnikom u BiH Crhistianom Schmidtom.
Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) do sada nije bilo oglašavanja o tom dokumentu, kao niti o tome planira li Schmidt donijeti odluku.
„Dosta su razotkrivajuće reakcije političkih stranaka, osobito bošnjačkog dijela, na inicijativu visokog predstavnika Schmidta. Hrvatskoj je u interesu stabilna i demokratska BiH u kojoj će Hrvati, premda najmalobrojniji konstitutivan narod, biti ravnopravni”, ovako je hrvatski premijer Plenković u ponedjeljak prokomentarisao žestoke reakcije političkih partija.
Proteste su podržali i članovi Asocijacije nezavisnih intelektualaca - Krug 99. Tvrde da se navodnim nacrtom odluke visokog predstavnika dodatno podstiče i teritorijalna diskriminacija građana u demokratskim procesima.
U Krugu 99 podsjećaju da se u objavljenom dokumentu govori o uvođenju cenzusa po kantonima od tri odsto za delegiranje zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.
"Predviđenim nametanjem cenzusa od tri posto ili ma o kojem drugom procentu se radi, visoki predstavnik odbacuje i krši sljedeće dokumente- pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, rezolucije parlamenta EU i mišljenja Vencijanske komisije. " - rekao je član Predsjedništva Kruga 99 Hazim Bašić na vanrednom obraćanju za medije u ponedjeljak.
Dosadašnji pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH, održavani i uz posredovanje međunarodne zajednice, bili su neuspješni.
Ustavni sud BiH u presudi "Ljubić" ukinuo je odredbe Izbornog zakona prema kojem se svakom narodu daje jedno izborno mjesto iz svakog od deset kantona, ali i dio koji govori o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga proglasio je diskriminatorskim dijelove Ustava BiH u predmetima kolektivno nazvanim "Sejdić-Finci".
Na opštim izborima 2. oktobra građani BiH biraju članove Predsjedništva i poslanike u Parlamentu BiH, poslanike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH, te poslanike u deset kantona u Federaciji BiH.
