Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
UŽIVO
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Foto galerije

'Hajdučka vrata' na Čvrsnici

Čvrsnica je jedno od omiljenih odredište planinara iz BiH i regije. Smještena je u Hercegovini, a najpoznatija atrakcija su "Hajdučka vrata".

Radi se o prirodnom fenomenu koji je nastajao stoljećima. Nalaze se na 2.000 metara nadmorske visine.

Prema legendi, na ovom mjestu su odmetnuti momci, u vrijeme Osmanskog carstva, proglašavani hajducima.

Ovaj planinski prsten poznat je i kao Mijatov prolaz, po hajduku Mijatu Tomiću.

"Hajdučka vrata" su 1985. godine proglašena zaštićenim prirodnim spomenikom u BiH.
No, u praksi zaštite nema, pa planinarska i ekološka udruženja godinama upozoravaju na opasnost od urušavanja.

Osim što ih nagriza "zub vremena", ugrožavaju ih i nesavjesni pojedinci koji se na njih penju zbog atraktivnih fotografija. Planinari tragaju za načinima da spriječe urušavanje.
Planina Čvrsnica smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine. Jedna je od najviših planina u BiH i dio je Parka prirode Blidinje.
1 Planina Čvrsnica smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine. Jedna je od najviših planina u BiH i dio je Parka prirode Blidinje.
Zbog teško pristupačnih dijelova izazov je planinarima. Uske staze vode kroz borovu šumu, a potom kroz predijele s niskim raslinje, koji se smjenjuju s kamenitim tlom. 
2 Zbog teško pristupačnih dijelova izazov je planinarima. Uske staze vode kroz borovu šumu, a potom kroz predijele s niskim raslinje, koji se smjenjuju s kamenitim tlom. 
U pohodu ka vrhovima Čvrsnice, među kojima je najviši Pločno na 2.228 metara nadmorske visine, planinari mogu odmoriti u skloništima.
3 U pohodu ka vrhovima Čvrsnice, među kojima je najviši Pločno na 2.228 metara nadmorske visine, planinari mogu odmoriti u skloništima.
Visoke ljetne temperature nisu istopile snijeg na Čvrsnici.
4 Visoke ljetne temperature nisu istopile snijeg na Čvrsnici.
Za dobru markaciju staza, koje planinarima ulijevaju osjećaj sigurnosti, brinu se planinarska društva. 
5 Za dobru markaciju staza, koje planinarima ulijevaju osjećaj sigurnosti, brinu se planinarska društva. 
"Hajdučka vrata" prirodni je fenomen koji je nastajao stoljećima i najpoznatija su atrakacija Čvrsnice. Nalaze se na rubu kanjona Dive Grabovice, na 2.000 metara nadomorske visine. Prema legendi, na ovom mjestu su odmetnuti momci, u vrijeme Osmanskog carstva, proglašavani hajducima. Ovaj planinski prsten poznat je i kao Mijatov prolaz, po hajduku Mijatu Tomiću. 
6 "Hajdučka vrata" prirodni je fenomen koji je nastajao stoljećima i najpoznatija su atrakacija Čvrsnice. Nalaze se na rubu kanjona Dive Grabovice, na 2.000 metara nadomorske visine. Prema legendi, na ovom mjestu su odmetnuti momci, u vrijeme Osmanskog carstva, proglašavani hajducima. Ovaj planinski prsten poznat je i kao Mijatov prolaz, po hajduku Mijatu Tomiću. 
"Hajdučka vrata" su 1985. godine proglašena zaštićenim prirodnim spomenikom u BiH. No, u praksi zaštite nema, pa planinarska i ekološka udruženja godinama upozoravaju na opasnost od urušavanja. Osim što ih nagriza "zub vremena", ugrožavaju ih i nesavjesni pojedinci koji se na njih penju zbog atraktivnih fotografija. Planinari tragaju za načinima da spriječe urušavanje.
7 "Hajdučka vrata" su 1985. godine proglašena zaštićenim prirodnim spomenikom u BiH. No, u praksi zaštite nema, pa planinarska i ekološka udruženja godinama upozoravaju na opasnost od urušavanja. Osim što ih nagriza "zub vremena", ugrožavaju ih i nesavjesni pojedinci koji se na njih penju zbog atraktivnih fotografija. Planinari tragaju za načinima da spriječe urušavanje.
Sat hoda od "Hajdučkih vrata" udaljen je Dom "Vilinac", kojim upravlja istoimeno planinarsko društvo. Nalazi se na južnoj strani planinskog vijenca, s najvišim vrhom Vilincom na 2.116 metara. Do Doma se dolazi isključivo pješke, a najkraća ruta iz podnožja traje oko tri i pol sata.
8 Sat hoda od "Hajdučkih vrata" udaljen je Dom "Vilinac", kojim upravlja istoimeno planinarsko društvo. Nalazi se na južnoj strani planinskog vijenca, s najvišim vrhom Vilincom na 2.116 metara. Do Doma se dolazi isključivo pješke, a najkraća ruta iz podnožja traje oko tri i pol sata.
Dom je izgrađen 1939. godine, a zapaljen je 60-ih godina prošlog stoljeća, a potom i u proteklom ratu. Zahvaljujući naporima planinara iz BiH, ali i inostranstva, obnovljan je u periodu od 2006. do 2010. godine. 
9 Dom je izgrađen 1939. godine, a zapaljen je 60-ih godina prošlog stoljeća, a potom i u proteklom ratu. Zahvaljujući naporima planinara iz BiH, ali i inostranstva, obnovljan je u periodu od 2006. do 2010. godine. 
Hranu i piće, te sve ostale potrepštine za ugodan boravak u Domu, članovi Planinarskog društva "Vilinac" donose u rukama, pješačeći do doma. Dom ima kapacitet da primi oko 50 osoba.
10 Hranu i piće, te sve ostale potrepštine za ugodan boravak u Domu, članovi Planinarskog društva "Vilinac" donose u rukama, pješačeći do doma. Dom ima kapacitet da primi oko 50 osoba.
Prizori koji ostavljaju bez daha motiviraju planinare da nastave hod do nekog od vrhova Čvrsnice, od kojih je 15-ak iznad 2.000 metara. Pogled seže do planina poput Prenja, Igmana, Vrana, Raduše i Biokova, a planinari kažu da se u izuzetnim vremenskim prilikama može vidjeti i Jadransko more.
11 Prizori koji ostavljaju bez daha motiviraju planinare da nastave hod do nekog od vrhova Čvrsnice, od kojih je 15-ak iznad 2.000 metara. Pogled seže do planina poput Prenja, Igmana, Vrana, Raduše i Biokova, a planinari kažu da se u izuzetnim vremenskim prilikama može vidjeti i Jadransko more.
Čvrsnica je bogata biljnim i životinjskim svijetom. U jezeru Crvenjak obitava triton, endemska vrsta vodozemca. Stanište je i endemskog bora Munika koji je, od vremena Austro-Ugarske bio strogo zaštićena vrsta, a danas je ugrožena nekontroliranom sječom. 
12 Čvrsnica je bogata biljnim i životinjskim svijetom. U jezeru Crvenjak obitava triton, endemska vrsta vodozemca. Stanište je i endemskog bora Munika koji je, od vremena Austro-Ugarske bio strogo zaštićena vrsta, a danas je ugrožena nekontroliranom sječom. 
Iako brojne planinare u podhodu na Čvrsnicu prate upozorenja o medvjedima, vukovima i zmijama, većina ih, ipak, sretne tek male, beopasne "stanare" ove planine.
13 Iako brojne planinare u podhodu na Čvrsnicu prate upozorenja o medvjedima, vukovima i zmijama, većina ih, ipak, sretne tek male, beopasne "stanare" ove planine.
Slika 16x9

Marija Augustinović

Reporterka u sarajevskoj redakciji Radija Slobodna Evropa.

​
Nazad na vrh
XS
SM
MD
LG