Ministar pravde Zoran Pažin u razgovoru za Radio Slobodna Evropa govori o izazovima koji stoje pred Crnom Gorom nakon dobijanja pozivnice za NATO, osvrće se na značaj civilnog sektora, pojašnjava zašto rezultate tužilaštva smatra mršavim, kao i zašto izdvaja rad specijalnog tužilaštva koje po njegovim riječima mora biti suštinski podržano.
RSE: Nedavno ste rekli da ulazimo u najzahtjevniju fazu evropskih integracija. Da li tu fazu još izazovnijom čini nedavno dobijanje pozivnice za NATO. Gdje mora biti usmjerena energija u periodu u kome se od nas očekuju mjerljivi i još konkretniji rezultati?
Pažin: To su dva u značajnoj mjeri komplementarna procesa, jer su i EU i NATO savez između ostalog zajednice vrijednosti, istinske demokratije ljudskih sloboda i prava, i vladavine prava. Pozivnica za NATO je oslonac i podsticaj crnogorskom društvu da istraje na domaćem planu u borbi da Crna Gora bude država koju krase upravo ove vrijednosti. Sva energija mora biti usmjerena u tom pravcu jer su ove vriednosti dobrobit čitavog društva i u politčkoj ravni ih ne osporava ni onaj dio politčke scene koji nije za članstvo Crne Gore u NATO.
RSE: Da li bi tu potcrtali vladavinu prava kao jednu od oblasti na koju se moramo fokusirati?
Pažin: Apsolutno, jer je zapravo vladavina prava ono što daje podsticaj i čini rezultate u čitavom reformskom procesu prepoznatljivim i mjerljivim i zapravo su to oni benefiti zbog kojih se u čitav proces ušlo.
RSE: Jednom ste rekli da je na osnovu provjerljivih podataka lako utvrditi da su mnogi slučajevi korupcije otvoreni zahvaljujući aktivistima MANS-a, organizacije koja je često od strane predstavnika vlasti optuživana da škodi imidžu države. Otkud takav odnos dijelova vlasti prema civilnom sektoru i šta Vam govori podatak da su u prethodnom periodu prijave češće dolazile iz civilnog sektora nego iz tužilaštva?
Pažin: Sve to govori da crnogorsko društvo demokratski sazrijeva. Dio tog sazrijevanja podrazumijeva prepoznavanje uloge civilnog društva kao partnera organa javne vlasti u demokratskom dijalogu po pitanjima od javnog značaja. Koliko god to ponekad znalo da bude ponekad opterećeno obostrano teškim i oštrim političkim rječnikom, takav jedan dijalog gura društvo naprijed. Da bi se problemi riješili, na njih bi trebalo ukazati. To je ono što rade organizacije civilnog društva, i ja to pozdravljam. Međutim, za istinski progres biće potreban mnogo više, proaktivan odnos institucija za sprovođenje zakona, prije svega onih za otkrivanje i krivično gonjenje učinilaca krivičnih djela.
RSE: Ne krijete da ste nezadovoljni proaktivnim pristupom Tužilaštva u gonjenju korupcije, osim Specijalnog tužilaštva. Šta prepoznajete kao glavni problem za, kako ste rekli, mršave rezultate?
Pažin: Ne može se sav teret represije protiv korupcije usmjeravati samo na specijalno tužilaštvo pod izgovorom da je u procesnom smislu nadležno za krivični progon ove vrste krivičnih djela. Sve organizacione jedinice tužilaštva imaju podjednak zadatak da aktivnim pristupom participiraju u otkrivanju onih krivičnih djela i budu logistička podrška specijalnom tužilaštvu, bez obzira što u kasnijoj fazi procesa to tužilaštvo zastupa optužbu pred sudom. Mnogo intenzivniji fokus mora biti usmjeren na finansijske istrage.
