Stvar je vraćena na razmatranje Komisiji za ljudska prava, koja se, prethodno, negativno izjasnila o incijativi. Problem je što poslanici iz Republike Srpske ne žele podržati inicijativu koja se odnosi na srebrenički genocid smatrajući da treba donijeti rezoluciju u čijem će sadržaju biti obuhvaćeni svi narodi koji su stradali tokom rata u BiH. Predlagač Rezolucije o Srebrenici Jelko Kacin kaže kako ovaj stav ne čudi i kako je blizak onom u Beogradu.
Bosna i Hercegovina, država u kojoj je počinjen genocid, nema Rezoluciju o Srebrenici uprkos činjenici da je većina zemalja Evropske unije, pa čak i zemlje u regiji - Hrvatska, Crna Gora i Makedonija, imaju. Donošenje Rezolucije u kojoj bi se 11. juli proglasio danom sjećanja na žrtve genocida u Bosni i Hercegovini je, kao i sve drugo, političko pitanje.
Predlagač Rezolucije, koja je prije više od dvije godine usvojena u Evropskom parlamentu, Jelko Kacin kaže da će donošenje rezolucije u BiH zavisiti od toga kada će je Skupština Srbije usvojiti:
„Nije realno očekivati da bi unutar BiH bili stvoreni uslovi da se to odluči danas, odnosno sada. Od toga na koji način će završiti rasprava i kakva će rezolucija biti usvojena u srbijanskoj skupštini u mnogo čemu zavisi i šta će se desiti na kraju i u BiH.“
Nema dilema da li će Skupština Srbija usvojiti Rezoluciju o Srebrenici, kaže za naš radio poslanica Demokratske stranke u toj zakonodavnoj instituciji Jelena Trivan. Ona navodi i razloge zbog kojih Srbija želi da donese ovakvu rezoluciju:
„Razlozi za donošenje ove rezolucije su naša unutrašnja potreba da osudimo zločine koji su se događali i da napravimo na taj način diskontinuitet sa prošlošću i sa političarima koji su vodili Srbiju 90-ih godina, kao i da u potpunosti individualizujemo krivicu. Kada je reč o tome da li će to na bilo koji način izazavati efekte u regionu, bilo u BiH, bilo u Hrvatskoj, to nije naša intencija. Kao što odbijamo primedbe opozicije u Srbiji koja kaže: ’Zašto to nisu učinili i drugi? Zašto Hrvati nisu osudili Oluju, a vi to činite?’, mi kažemo da je naša unutrašnja potreba da to učinimo, naša unutrašnja potreba je da napravimo demokratsko društvo koje ima jasan otklon prema zločinima.“
I dok su susjedi Bosne i Hercegovine shvatili značaj donošenja Rezolucije o Srebrenici, bosanskohercegovački Parlament, na zasjedanju, nije podržao posljednju inicijativu da se 11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Ona je, na zahtjev predlagača Adema Huskića, vraćena na razmatranje Komisiji za ljudska prava, koja se prethodno negativno izjasnila o Huskićevom prijedlogu.
Huskić za RSE kaže kako se nada da će njegova inicijativa u drugom pokušaju dobiti podršku komisije:
„Sastav Komisije je bio takav da nisu bili predstavnici svih konstitutivnih naroda, odnosno Komisija nije radila u punom sastavu. Ja sam uvjeren sljedeći put da će Komisija usvojiti.“
Kako sada stvari stoje, sve da inicijativa o proglašenju 11. jula danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici bude i dobila potrebnu komisijsku većinu, sigurno je da neće proći u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Njena sudbina, kao i onih koje su do sada bile na dnevnom redu te zakonodavne institucije, zavisi od poslanika iz Republike Srpske, koji nisu spremni da je podrže.
Drago Kalabić, Foto: Midhat Poturović
SNSD-ov poslanik Drago Kalabić kaže da obilježavanje bilo kog datuma u Bosni i Hercegovini treba biti sastavni dio zakona o praznicima BiH kojeg država nema. Kalabić tvrdi da njegove kolege iz Federacije BiH 11. juli koriste u političke svrhe, te da, ukoliko se i bude donosila neka rezolucija, ona mora da obuhvati sve, a ne samo žrtve srebreničkog genocida. Poslanik SNSD-a najveći zločin devedesetih godina prošlog vijeka poredi sa stradanjima Srba u Sarajevu:
„Mi tražimo da se ljudi izjasne. Šta je sporno da se izjasne sa kvalifikacijom da su ljudi u Sarajevu ubijeni samo zato što su Srbi, kao što imate u presudi Međunarodnog suda da su ljudi u Srberenici ubijeni samo zato što su Bošnjaci.“
RSE: Je li se desio genocid u Srebrenici?
Kalabić: Ja ne želim da dovodim u pitanje presudu Međunarodnog suda. Ja postavljam pitanje - i ne želim da je komentarišem, niti da je dovodim u pitanje, ali kada govorimo o političkim odlukama koje na bazi toga treba da donesemo, one treba da imaju usaglašene stavove.“
„Ja bih želio podvući fakat da smo u pisanju te rezolucije uvažavali i spoznaju da je bilo ogromno žrtava u svim prostorima nekadašnje Jugoslavije, ali da je taj genocid u Srebrenici nešto toliko drugačije i strašno da on kao simbol zaslužuje drugačiji tretman, jer ga treba ugraditi u naše historijsko, kolektivno pamćenje, ne samo na zapadnom Balkanu nego u cijeloj Evropi,“ kaže Kacin.
Šefik Džaferović, poslanik SDA:
„Mislim da je u interesu svakog čovjeka u BiH, u interesu svih nas, i entiteta i naroda, da se u BiH usvoji jedna takva rezolucija.“
U Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH smatraju da je Rezolucija o Srebrenici trebala biti donesena prije 15 godina, ali da je već godinama to pitanje ispolitizovano. Jedan od čelnih ljudi stranke Niko Lozančić smatra da je politizacija Srebrenice prisutna i kod onih koji predlažu usvajanje Rezolucije, ali i kod predstavnika stranaka iz Republike Srpske koji je ne žele podržati:
„ Ako to nije sporno svijetu, ako to nije sporno nikome drugom. Na kraju-krajeva, i da ne znamo to što znamo, imamo previše spoznaja da bismo mogli negirati da se u Srebrenici dogodio zločin, da se dogodio genocid. Međutim, sporna je jedna do beskraja licemjerna politička scena u BiH.“
Denis Bećirović, Foto: Midhat poturović
Pokušaji da se11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici biće nastavljeni i u narednom periodu. Socijaldemokratska partija BiH, naime, uputila je u parlamentarnu proceduru Rezoluciju o važnosti osude genocida u Srebrenici i ratnih zločina u BiH. Govori poslanik te stranke u državnom Parlamentu Denis Bećirović:
„Ova rezolucija je u interesu svih bh. naroda i građana i ova rezolucija ne pravi razlike među žrtvama po nacionalnoj, vjerskoj ili po nekoj drugoj osnovi.“
I dok traju prepucavanja u Parlamentu kada će Rezolucija o Srebrenici biti donesena, žrtve srebreničkog genocida ne kriju razočaranje takvim odnosom vlasti prema njima. Jedna od njih je i Kada Hotić:
„Ja mislim da mi ne tražimo puno. Tražimo malo - samo da se prizna istina. A ova rezolucija je jedan djelić istine.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Radoičić svjedočio na suđenju Đorđeviću
Sud najavljuje suđenja za zločin u Trusini
AI upozorio na neefikasno procesuiranje ratnog zločina silovanja
Kako je dočekana deblokada poglavlja o pravosuđu
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Bosna i Hercegovina, država u kojoj je počinjen genocid, nema Rezoluciju o Srebrenici uprkos činjenici da je većina zemalja Evropske unije, pa čak i zemlje u regiji - Hrvatska, Crna Gora i Makedonija, imaju. Donošenje Rezolucije u kojoj bi se 11. juli proglasio danom sjećanja na žrtve genocida u Bosni i Hercegovini je, kao i sve drugo, političko pitanje.
Predlagač Rezolucije, koja je prije više od dvije godine usvojena u Evropskom parlamentu, Jelko Kacin kaže da će donošenje rezolucije u BiH zavisiti od toga kada će je Skupština Srbije usvojiti:
„Nije realno očekivati da bi unutar BiH bili stvoreni uslovi da se to odluči danas, odnosno sada. Od toga na koji način će završiti rasprava i kakva će rezolucija biti usvojena u srbijanskoj skupštini u mnogo čemu zavisi i šta će se desiti na kraju i u BiH.“
Nema dilema da li će Skupština Srbija usvojiti Rezoluciju o Srebrenici, kaže za naš radio poslanica Demokratske stranke u toj zakonodavnoj instituciji Jelena Trivan. Ona navodi i razloge zbog kojih Srbija želi da donese ovakvu rezoluciju:
Razlozi za donošenje ove rezolucije su naša unutrašnja potreba da osudimo zločine koji su se događali i da napravimo na taj način diskontinuitet sa prošlošću i sa političarima koji su vodili Srbiju 90-ih godina, kao i da u potpunosti individualizujemo krivicu.
„Razlozi za donošenje ove rezolucije su naša unutrašnja potreba da osudimo zločine koji su se događali i da napravimo na taj način diskontinuitet sa prošlošću i sa političarima koji su vodili Srbiju 90-ih godina, kao i da u potpunosti individualizujemo krivicu. Kada je reč o tome da li će to na bilo koji način izazavati efekte u regionu, bilo u BiH, bilo u Hrvatskoj, to nije naša intencija. Kao što odbijamo primedbe opozicije u Srbiji koja kaže: ’Zašto to nisu učinili i drugi? Zašto Hrvati nisu osudili Oluju, a vi to činite?’, mi kažemo da je naša unutrašnja potreba da to učinimo, naša unutrašnja potreba je da napravimo demokratsko društvo koje ima jasan otklon prema zločinima.“
I dok su susjedi Bosne i Hercegovine shvatili značaj donošenja Rezolucije o Srebrenici, bosanskohercegovački Parlament, na zasjedanju, nije podržao posljednju inicijativu da se 11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Ona je, na zahtjev predlagača Adema Huskića, vraćena na razmatranje Komisiji za ljudska prava, koja se prethodno negativno izjasnila o Huskićevom prijedlogu.
Huskić za RSE kaže kako se nada da će njegova inicijativa u drugom pokušaju dobiti podršku komisije:
„Sastav Komisije je bio takav da nisu bili predstavnici svih konstitutivnih naroda, odnosno Komisija nije radila u punom sastavu. Ja sam uvjeren sljedeći put da će Komisija usvojiti.“
Rezolucija u interesu svih
Kako sada stvari stoje, sve da inicijativa o proglašenju 11. jula danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici bude i dobila potrebnu komisijsku većinu, sigurno je da neće proći u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Njena sudbina, kao i onih koje su do sada bile na dnevnom redu te zakonodavne institucije, zavisi od poslanika iz Republike Srpske, koji nisu spremni da je podrže.
„Mi tražimo da se ljudi izjasne. Šta je sporno da se izjasne sa kvalifikacijom da su ljudi u Sarajevu ubijeni samo zato što su Srbi, kao što imate u presudi Međunarodnog suda da su ljudi u Srberenici ubijeni samo zato što su Bošnjaci.“
RSE: Je li se desio genocid u Srebrenici?
Kalabić: Ja ne želim da dovodim u pitanje presudu Međunarodnog suda. Ja postavljam pitanje - i ne želim da je komentarišem, niti da je dovodim u pitanje, ali kada govorimo o političkim odlukama koje na bazi toga treba da donesemo, one treba da imaju usaglašene stavove.“
„Ja bih želio podvući fakat da smo u pisanju te rezolucije uvažavali i spoznaju da je bilo ogromno žrtava u svim prostorima nekadašnje Jugoslavije, ali da je taj genocid u Srebrenici nešto toliko drugačije i strašno da on kao simbol zaslužuje drugačiji tretman, jer ga treba ugraditi u naše historijsko, kolektivno pamćenje, ne samo na zapadnom Balkanu nego u cijeloj Evropi,“ kaže Kacin.
Šefik Džaferović, poslanik SDA:
„Mislim da je u interesu svakog čovjeka u BiH, u interesu svih nas, i entiteta i naroda, da se u BiH usvoji jedna takva rezolucija.“
Rezolucija - djelić istine
U Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH smatraju da je Rezolucija o Srebrenici trebala biti donesena prije 15 godina, ali da je već godinama to pitanje ispolitizovano. Jedan od čelnih ljudi stranke Niko Lozančić smatra da je politizacija Srebrenice prisutna i kod onih koji predlažu usvajanje Rezolucije, ali i kod predstavnika stranaka iz Republike Srpske koji je ne žele podržati:
„ Ako to nije sporno svijetu, ako to nije sporno nikome drugom. Na kraju-krajeva, i da ne znamo to što znamo, imamo previše spoznaja da bismo mogli negirati da se u Srebrenici dogodio zločin, da se dogodio genocid. Međutim, sporna je jedna do beskraja licemjerna politička scena u BiH.“
Pokušaji da se11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici biće nastavljeni i u narednom periodu. Socijaldemokratska partija BiH, naime, uputila je u parlamentarnu proceduru Rezoluciju o važnosti osude genocida u Srebrenici i ratnih zločina u BiH. Govori poslanik te stranke u državnom Parlamentu Denis Bećirović:
„Ova rezolucija je u interesu svih bh. naroda i građana i ova rezolucija ne pravi razlike među žrtvama po nacionalnoj, vjerskoj ili po nekoj drugoj osnovi.“
I dok traju prepucavanja u Parlamentu kada će Rezolucija o Srebrenici biti donesena, žrtve srebreničkog genocida ne kriju razočaranje takvim odnosom vlasti prema njima. Jedna od njih je i Kada Hotić:
„Ja mislim da mi ne tražimo puno. Tražimo malo - samo da se prizna istina. A ova rezolucija je jedan djelić istine.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Radoičić svjedočio na suđenju Đorđeviću
Sud najavljuje suđenja za zločin u Trusini
AI upozorio na neefikasno procesuiranje ratnog zločina silovanja
Kako je dočekana deblokada poglavlja o pravosuđu
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)