Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) upućuje zahtjev svim organizacijama, članicama Savjeta za implementaciju mira da hitno suspenduje Rusku Federaciju iz tog tijela.
Zaključak je to koji je usvojen na hitnoj sjednici Predstavničkog doma u petak, 4. marta, na kojoj se raspravljalo o pomoći Ukrajini i sankcijama Rusiji.
"Rusija je izvršila agresiju na Ukrajinu i kao takva ne može promovisati i implementirati mir u Bosni i Hercegovini", stoji u tekstu zaključka.
Zaključak je usvojen većinom glasova prisutnih poslanika. S obzirom da poslanici iz entiteta Republika Srpska (RS), nisu prisustvovali zasijedanju, nije bilo i entitetske većine, te je taj zaključak upućen u drugi krug glasanja.
Za usvajanje zakona i pojedinih odluka u Predstavničkom domu potrebno je da za njih, osim opšte većine, glasa i većina poslanika iz oba entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.
Zaključak je usvojen na prijedlog Edite Đapo, poslanice Saveza za bolju budućnost (SBB) koja je istakla da je "Rusija je nasrnula na nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine".
"Ali Rusija godinama nasrće i na BiH, sistemski ugrožavajući put BiH ka Evropskoj uniji (EU) i NATO-u", rekla je Đapo.
Savjet za implementaciju mira (PIC) u BiH je tijelo uspostavljeno na Londonskoj konferenciji u decembru 1995. godine.
Upravni odbor PIC-a radi pod predsjedavanjem visokog predstavnika, koji je tada definisan kao “izvršna ruka” PIC-a.
Visoki predstavnik ne može donositi odluke ako se s time ne slažu zemlje članice Upravnog odbora PIC-a.
Članice su Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija (Predsjedništvo EU i Evropska komisija), te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.
Usvojen i zaključak o raskidanju viznog režima BiH i Rusije
Prostom većinom usvojen je i zaključak kojim se traži raskidanje viznog režima između BiH i Rusije, kojeg je predložio poslanik Naše stranke Damir Arnaut.
"Nosioci diplomatskih pasoša iz Rusije imaju mogućnost da 90 dana bez vize borave u Bosni Hercegovini. To je izuzetno važno sigurnosno pitanje jer se tačno zna ko i kako bi koristio tu mogućnost", naveo je Arnaut obrazlažući svoj prijedlog.
Usvojen je i njegov prijedlog da se omogući ulazak državljanima Ukrajine u BiH samo sa ličnom kartom, te da se produži bezvizni boravak državljana Ukrajine sa 30 na 90 dana.
Od Savjeta ministara se traži i da hitno izdvoji 250 hiljada evra za pomoć Ukrajini, a usvojen je i niz drugih zaključaka kojima se traži humanitarna pomoć svih nivoa vlasti Ukrajini.
I ti zaključci će morati na ponovno izjašnjavanje, s obzirom da nije bilo entitetske većine tokom glasanja.
Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma, poručio je tokom rasprave da svi organi BiH trebaju „jasno i glasno insistirati na već zauzetim stavovima osude agresije“ na Ukrajinu.
„Trebaju zauzeti jasne političke, pravne i sve druge stavove. Nikakva igra riječi i nikakav zahtjev za neutralnost neće umanjiti našu obavezu i odgovornost prema narodu Ukrajine. Pravni osnov za postupanje BiH uopće nije sporan. On postoji u više zakona, strategija i međunarodnih akata koje smo potpisali i ratificirali, naveo je Zvizdić.
''BiH je trenutno jedna od rijetkih evropskih država koja je agresiju osudila, ali još uvijek nije ppreduzela ovakve konkretne poteze, te je neophodno da Predstavnički dom održi hitnu sjednicu kako bi naložili Savjetu ministara BiH da preduzme određene mjere'', navodi se u zahtjevu za sazivanje hitne sjednice Predstavničkog doma.
Zahtjev za hitnu sjednicu, potpisali su, osim predsjedavajućeg Denisa Zvizdića iz stranke Narod i pravda i zastupnici Naše stranke Predrag Kojović, Mirjana Mariković-Lepić i Damir Arnaut, zastupnici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Miladina i Zukan Helez te zastupnica Nezavisnog bloka Aida Baručija.
Zašto su poslanici iz RS bojkotovali sjednicu?
Poslanici Predstavničkog doma iz entiteta Republika Srpska (RS) nisu prisustvali sjednici, jer smatraju da to tijelo nema nadležnost da raspravlja o spoljnjoj politici BiH, već da je to posao Predsjedništva BiH.
"Uvjereni smo da je ta sjednica zakazana da bi produbila podjele i izazivala sukobe u BiH, uvlačeći nas u raspravu o sukobima u Ukrajini", navedeno je u saopštenju Kluba poslanika Srpski klub u četvrtak, 3. marta.
BiH bez jedinstvenog stava o ratu u Ukrajini
Bosna i Hercegovina (BiH) se uskladila sa odlukom Evropske unije (EU) o uvođenju sankcija protiv Rusije, nakon invazije koju je ta država izvršila na susednu Ukrajinu.
Radi se o sankcijama koje obuhvataju, između ostalog, finansije, energetiku, transport, kontrolu izvoza i viznu politiku.
BiH od početka eskalacije krize u Ukrajini nema zajednički stav po većini pitanja koja se tiču tog rata – pa ni po pitanju sankcija.
Član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, žestoki je protivnik bilo kakvih sankcija Ruskoj Federaciji, a 2. marta je napustio sjednicu Predsjedništva nakon što je odbijen njegov prijedlog da ovo tijelo raspravlja o Ukrajini.
Dodik je rekao da je neposredno pred sjednicu saznao da je Emina Merdan, šefica Misije BiH pri EU, dala saglasnost za sankcije Rusiji, a da o tome nije odlučivalo Predsjedništvo.
Poručio je da EU nema korektan odnos, jer prihvata neusaglašene stavove u vezi sa sankcijama Ukrajini, a da, za njega, sankcije nisu uvedene.
Za razliku od druga dva člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića i Šefika Džaferovića, koji su osuđivali rusku invaziju na Ukrajinu, i pozivali na teritorijalni suverenitet te države, Dodik je u više navrata tvrdio da BiH u ovoj situaciji treba da ostane neutralna.
Bh. ministarka spoljnih poslova, Bisera Turković, u srijedu 2. marta je dala nalog da se provjere sve obaveze BiH iz međunarodnih ugovora i članstava u međunarodnim institucijama, a na koje bi se mogle odnositi sankcije koje su uvedene protiv Rusije.
Ona je istakla da se BiH mora pridržavati međunarodnog prava i potpisanih ugovora.
Odluci o sankcijama se, prema navodima Žozepa Borelja (Josep Borrell), visokog predstavnika EU za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost, osim BiH, pridružuju i zemlje kandidati za članstvo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija, kao i zemlje Evropske slobodne trgovinske zone (EFTA), Norveška, Island i Lihtenštajn.
Jedna od mjera sa kojom se BiH uskladila je zamrzavanje imovine predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu u inostranstvu.
Bosna i Hercegovina jedna je od 141 zemlje koje su u srijedu, 2. marta podržale rezoluciju Generalne skupštine Ujedninjenih nacija.
Rezolucijim se izražava najdublje žaljenje zbog invazije Rusije na Ukrajinu i zahtijeva od Rusije da odmah prestane sa prijetnjom i upotrebom sile protiv Ukrajine i da odmah, potpuno i bezuslovno, povuče sve vojne snage sa teritorije Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama.
