Crnogorska ekonomija bi, prema najnovijim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u ovoj godini mogla da oslabi devet odsto. Kada je riječ o bilansu tekućeg računa u Crnoj Gori, MMF u ovoj godini predviđa manjak od skoro 18%, a inflacija je predviđena na manje od jedan odsto.
Komentarišući ove podatke koji govore da će Crna Gora uz Hrvatsku doživjeti najveći pad ekonomije u odnosu na zemlje regiona, saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je sektor usluga dominantan u strukturi bruto društvenog proizvoda, a ove godine se teško može računati na turističku sezonu.
“Crna Gora mora da se suoči, isto kao i Hrvatska, kao i vjerovatno Grčka, sa činjenicom da je ova turistička sezona izgubljena. Što se tiče mogućnosti da se zemlja sa tim nosi, to je fiskalni problem, jer će biti potrebno da se premosti to vrijeme do sljedeće sezone i stoga će biti potrebno održavati likvidnost u turističkom sektoru, a onda i u bankama koje su vezane za taj sektor i cijeloj privredi koja je vezana za taj sektor. S obzirom da Crna Gora koristi euro, to će biti prije svega fiskalni problem”, ocjenjuje Gligorov.
Pad BDP na Balkanu u 2020. godini
Kako će se kriza odraziti na životni standard?
Samostalni poslanik Aleksandar Damjanović kaže da je procjena MMF-a o padu crnogorske ekonomije od devet procenata, drastičnija od svih dosadašnjih koje su se kretale oko 5%.
Zaustavljanje ekonomskih tokova zbog pandemije korona virusa, već sada je dovela Crnu Goru do suštinske ekonomske recesije, smatra Damjanović.
Kada je riječ o posljedicama po finansijsku stabilnost države, ali i ekonomski život građana Crne Gore, Damjanović kaže da je teško očekivati rast životnog standarda.
“Ne možemo očekivati prihode ni od poreza ni od doprinosa, niti od ekonomskog državljanstva ni vjerovatno od zakupa aerodroma. Rashodi će biti mnogo veći zbog najavljenih subvencija koje su neophodne i drugih troškova. Teško možemo da očekujemo rast životnog standarda, generalno on stagnira i u ovim godinama kada smo imali navodni rast bruto domaćeg proizvoda”, smatra Damjanović navodeći da je neophodno pronaći izvore finansiranja.
“Ono što svakako moramo uraditi je da pronađemo dobre izvore finansiranja, prije svega vani, od strane međunarodnih finansijskih organizacija, kako bismo onom dijelu privrede koji zbog mjera protiv pandemije u ovom trenutku ne funkcioniše i što prije im omogućimo da profunkcionišu”, dodaje Damjanović.
Od koga očekivati pomoć?
Profesor Vladimir Gligorov takođe kaže da aktuelna situacija podrazumijeva potrebu države da pronađe sredstva kojima bi premostila period do naredne turističke sezone.
“Ja pretpostavljam da će biti dostupna sredstva MMF-a, takođe da će postojati mogućnost da se obezbjede sredstva i od evropskih izvora. Da li je moguće postići sporazum sa evropskom Centralnom bankom, a postoje bilateralne mogućnosti sa pojedinim zemljama, posebno onim koje su uložile u turističke kapacitete u Crnoj Gori”, navodi Gligorov.
Aleksandar Damjanović očekuje od Vlade Crne Gore da pokuša da spasi dio turističke sezone, ukoliko to zdravstvene prilike budu dozvolile, rebalans budžeta je neminovan, te potrebno je pronaći kvalitetne izvore finansiranja van Crne Gore.
“Vrijedi pokušati da se preorjentišemo koliko to bude moguće da spasimo makar dio ljetnje sezone u julu i avgustu i postsezonu, u smislu neke regionalne ponude. Ukoliko taj pad u turizmu bude drastičan, a zbog strukture naše ekonomije u kome dominira sektor turizma sa ugostiteljstvom, onda nisu daleko prognoze MMF-a. Treba naći balans između suzbijanja pandemije i ekonomskog aspekta, tako što će se restartovati dio privrede koji je zatvoren polovinom marta“, riječi su Damjanovića.
Kako nadoknaditi izgubljeno?
Vladimir Gligorov zaključuje da novo zaduživanje ne bi trebalo da bude veliki problem za Crnu Goru. Osnovni problem je nepoznanica dokle će da traje zdravstvena kriza.
“Uz relativno niske kamate ili skoro bez kamate, kako je to sada dostupno ili bi moglo biti dostupno, ne bi trebalo da bude veliki problem. To bi se moglo nadoknaditi sljedećom sezonom, ukoliko bi ona bila redovna, a to opet zavisi od toga koliko će sve ovo trajati, a to ne znamo”, kaže Gligorov.
Prema posljednjim preliminarnim podacima Ministarstva finansija, javni dug Crne Gore na kraju 2019. godine iznosi 3,8 milijarde eura, što je skoro 80% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
U 2019. godini povećanje duga je uzrokovano prvenstveno novim zaduženjem od oko 650 miliona eura, a na povećanje duga u značajnoj mjeri utiče i povlačenje kreditnih sredstava iz aranžmana sa kineskom Eksim bankom, za izgradnju prve dionice autoputa kroz Crnu Goru.
Facebook Forum