Predstavnici Crnogoraca na Kosovu i država Crna Gora osnovali su Savez crnogorske dijaspore Kosova. Zvanično je iza kosovskih Crnogoraca stala matična država što će kako očekuju doprinijeti ostvarenju ključnog cilja Crnogoraca – da uđu u Ustav Kosova.
Kada se to dogodi biće uklonjena i posljednja prepreka za razmjenu ambasadora u Podgorici i Prištini, na šta se čekalo još od oktobra 2008. kada je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova.
Savez crnogorske dijaspore Kosova prvi je i najznačajniji korak ka ustavnom priznanju crnogorske manjine na Kosovu, saglasni su predstavnici tri udruženja Crnogoraca sa Kosova koji su doputovali u Podgoricu na sastanak sa predstavnicima Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija.
"Ovo je jedan u nizu naših napora da se crnogorska nacionalna zajednica na Kosovu ustavno pravno prizna. Ovo je izuzetno važan dan i važan čin jer se na ovaj način objedinjuju naša delovanja u našim naporima da budemo ustavno pravno priznati na Kosovu, gde živimo i gde delujemo", kaže predsjednica NVO Matica sa Kosova Snežana Karadžić.
"Mi vjerujemo da ćemo na ovaj način brže i mnogo kompletnije da uđemo u Ustav i institucije Republike Kosovo a i na taj način ćemo omogućiti i pomoći našoj matičnoj državi Crnoj Gori da se ona lica raseljena u Crnoj Gori što prije vrate na Kosovo i dolje nastave da žive i imaju status kakav bi trebalo da imaju," kaže predsjednik Udruženja Crnogoraca Kosova Slobodan Vujičić.
Uskoro status manjine
Država Crna Gora namjerava da shodno strategiji saradnje sa dijasporom saveze poput ovoga za crnogorsku zajednicu na Kosovu koji je prvi takve vrste do sada, formira i u ostalim zemljama u kojima žive Crnogorci.
"Mi ovim sporazumom prije svega povećavamo vidljivost naše dijaspore, odnosno naše nacionalne zajednice pred institucijama Kosova. Do sada je ta zajednica je bila prilično razjedinjena, bila su udruženja koja su odvojeno djelovala u, rekao bih, ipak dobrom pravcu ali se sada postiže ta sinergija i time dajemo na značaju našim političkim nastojanjima a to je prije svega ustavni status Crnogoraca na Kosovu. To smo imali i u Ustavu iz 1974. U razgovoru sa kolegama sa Kosova vidjeli smo da su oni poptuno spremni da se taj propust ispravi", kaže direktor Direktorata za konzularne poslove i dijasporu Ivan Milić o ciljevima novoformirane krovne organizacije Crnogoraca sa Kosova.
Da će status Crnogoraca u Ustavu Kosova brzo biti definisan onako kako oni očekuju proizilazi i iz izjava najviših kosovskih zvaničnika.
Atifete Jahjaga, predsjednica Kosova
Tako je iz kabineta predsjednice Kosova Arifete Jahjage poručeno da će predsjednica ispuniti obećanje i da je u razgovoru sa predstavnicima vodećih institucija dobila uvjeravanja da će Crnogorci i Hrvati dobiti status manjine u Ustavu.
Saopšteno je da, ukoliko institucije zakažu u tom pogledu, da će predsjednica iskoristiti ovlašćenja koja ima i sama inicirati izmjene kojima bi se to pitanje riješilo na zadovoljstvo predstavnika dva naroda.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović u više navrata je isticao da je definisanje statusa Crnogoraca u Ustavu Kosova uslov za razmjenu ambasadora između Podgorice i Prištine.
To je izvjesno nakon spremnosti vlade u Prištini da izađe u susret tom prijedlogu.
"Ja mislim da onda neće postojati niti jedna prepreka da sa Kosovom razmijenimo ambasadore", kaže direktor direktorata za konzularne poslove i dijasporu Ivan Milić.
Crna Gora je u oktobru 2008. priznala nezavisno Kosovo što je izazvalo političke turbulencije na relaciji Beograd - Podgorica.
Nakon te odluke crnogorske Vlade, Vlada Srbije uskratila je gostoprimstvo ambasadorki Anki Vojvodić koja se potom vratila u Crnu Goru.
Srbija i vlast u toj zemlji i 3 godine nakon crnogorskog priznanja Kosova tu temu doživljavaju vrlo strastveno i ne mijenjaju stav da je to što su Crna Gora, Hrvatska i Makedonija 2008. godine priznale Kosovo bila pogrešna politička odluka uperena protiv interesa Srbije.
