Prekogranična suradnja kao instrument europskih integracija

Pod nazivom „Europski proces proširenja – prekogranična suradnja kao instrument europskih integracija“, u Orašju je održana Međunarodna Paneuropska konferencija na kojoj se razgovaralo o europskim perspektivama zemalja Jugoistočne Europe.

Na konferenciji u Orašju govorilo se o raznim aspektima značajnim za razumijevanje Europske unije, od odnosa između državnog i europskog nivoa, pa do europskog državljanstva i reforme institucija Europske unije.

„Ove konferencije održavamo u Bosni i Hercegovini u cilju promocije te europske ideje i europskih vrijednosti. Pokušavamo da stavimo na raspolaganje ovoj zemlji sve naše kapacitete – imamo blizu 80 europskih parlamentaraca koji su u našem članstvu. Mislim da je ovo dobra priča, da ljudi koji rade za Paneuropu, u cijeloj Europi, pomažu našoj državi na njenom europskom putu“, kaže v.d. predsjednika Paneuropske unije u Bosni i Hercegovini, Haris Ćutahija.

Ćutahija naglašava da se unutar Bosne i Hercegovine više deklarativno nego istinski radi na europskim integracijama.

„Ljudi Bosne i Hercegovine, građani Bosne i Hercegovine, u većini podržavaju ulazak BiH u Europsku uniju, također, sve političke stranke to imaju u svojim programima, međutim, treba preći s ovih riječi na djelo. Mi imamo još puno toga ispred sebe da uradimo. Nadam se da hoćemo. Maloprije sam razgovarao s našim predsjednikom Alanom Ternoarom, (Alain Terrenoire) o tome što može pomoći Bosni i Hercegovini – mislimo da od mrkve i štapa više nam može pomoći štap“, ističe Ćutahija.

Tonino Picula, zastupnik Republike Hrvatske u Europskom parlamentu, ističe da je evidentan zastoj Bosne i Hercegovine na putu ka Europskoj uniji, ali da i unutar EU postoje različita mišljenja o njenom daljem širenju.

„Ne mogu govoriti o onome što EU treba napraviti za šest zemalja Zapadnog Balkana, nego što one trebaju napraviti, ne zbog Europske unije nego zbog sebe, koje to reforme, koje to napore trebaju napraviti kako bi građani ove zemlje živjeli bolje, kako bi se podigao standard, neovisno pravosuđe, kako bi se doista efikasno borili protiv korupcije, organiziranog kriminala, kako bi podigli ekonomsku učinkovitost, kako bi otklonili prijepore između samih država“, kaže Picula.

„Ono što se meni čini prijeporom“, navodi Picula, „je unutar država i tu je Bosna i Hercegovina eklatantni primjer“.

„Ne samo da je riječ o zemlji koja zaostaje posljednjih godinu, dvije dana, nego očito je da u samoj Bosni i Hercegovini postoje oni koji vide zemlju na njenom europskom putu, a i ljudi koji to deklariraju, ali malo što rade, pogotovo kada su vlast, da se kronični problemi ove države otklone. Prema tome, u tom jednom srazu između očekivanja i stvarnog stanja, treba tražiti mogućnosti da Bosna i Hercegovina iskorači iz situacije u kojoj se trenutno nalazi“, ukazuje Tonino Picula.

Predsjednik Paneuropske unije Alain Terrenoire kazao je da nema Europske unije ako ne može zaštititi svoje granice i njene građane.

„Pokazuje se da u tim unutrašnjim granicama mi moramo shvatiti da su tu već i Bosna i Hercegovina, i Albanija, i Makedonija, i Kosovo, i Crna Gora, i Srbija. I dok još uvijek apliciramo kriterij iz Kopenhagena za ulazak u Europsku uniju, moramo naći jedan novi put koji će omogućiti ovim zemljama koje su aspiranti za ulazak u Europsku uniju da osjete da su željeni u toj istoj Europskoj uniji“, riječi su Terrenoirea.

Na koncu konferencije usvojena je i Paneuropska deklaracija koja će biti upućena predstavnicima bosanskohercegovačkih i institucija Europske unije.