Kantonalni sud u Tuzli je 26. januara potvrdio optužnicu za organizovani kriminal protiv bivših članova Nadzornog odbora i menadžmenta u Global Ispat koksnoj industriji (GIKIL) u Lukavcu, na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Kantonalno tužilaštvo u Tuzli je objavilo da su za "organizovani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja" optuženi Pramod Mittal, Rajib Das, Parameš Batačarija, Ivana Bunoza, Mate Pavković i Erna Mehmedović, dok su Faik Buševac i Vehid Mešić optuženi za sklapanje štetnog ugovora.
Kao vođa organizovane grupe je označen Pramod Mittal, osnivač i vlasnik pravnog lica GSHL (Global Steel Holdings Limited-London), koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u.
Grupa je od 2003. do 2019. godine iz fabrike nezakonito izvukla oko 21 milion maraka (11 miliona eura) kroz neispunjavanje ugovornih obaveza stranog ulagača, te takozvane "eksterne menadžerske ugovore", koje je fabrici navodno pružala londonska firma GSHL.
Mittalova londonska firma GSHL je imala apsolutnu upravljačku strukturu u lukavičkoj fabrici GIKIL a sa time i mogućnost da ne ispuni ugovorene obaveze da u razvoj fabrike uloži 45 miliona maraka (23 miliona eura), zahvaljujući štetnom ugovoru koji su 2004. godine potpisali bivši menadžeri fabrike Mešić i Bušovac.
Ivana Bunoza, Mate Pavković i Erna Mehmedović su kao članovi Nadzornog odbora i sekretar GIKIL-a, su optuženi da su kao članovi kriminalne grupe svjesno omogućavali sticanje protivpravne imovinske koristi Pramodu Mittalu, navelo je tužilaštvo.
Oni su optuženi da su Mittalu omogućavali potpunu kontrolu nad imovinom GIKIL-a, iako je bio pod mjerama zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti u fabrici.
Iz tužilaštva navode da su to urdili tako što su nezakonito sazvali Skupštinu društva i imenovali Nadzorni odbor, te donosili nezakonite odluke, po nalogu Mittala. Za te usluge su im u 2019. godini enormno povećana primanja i naknade.
Sve su radili znajući da je nad londonskom firmom GSHL otvoren likvidacioni postupak i da je jedino postavljeni stalni likvidator mogao zastupati GSHL, te da je Mittal pod istragom za organizovani kriminal zbog čega je Opštinski sud Tuzla donio privremene mjere o zabrani provođenja odluka Skupštine Društva.
Mittalu, Dasu i Batačariji je Kantonalni sud Tuzla u julu 2019. godine, kada su lišeni slobode, odredio mjeru pritvora.
Međutim, sud je nedugo nakon toga uvažio prijedloge njihovih branitelja i umjesto pritvora prihvatio ponuđenu garanciju od 3 miliona maraka (1,5 miliona eura).
Sud je također odredio i mjeru osiguranja imovinsko pravnog zahtjeva u korist GIKIL-a, na osnovu kojeg je Pramod Mittal uplatio 11 miliona eura na otvoreni namjenski račun, kojim je zabranjeno raspolagati do okončanja krivičnog postupka.
Umjesto mjere pritvora tada su Mittalu, Dasu i Batačariji određene mjere zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti i dužnosti u GIKIL-u, članstvo u NO ili bilo koje druge dužnosti u GIKIL-u.
Navedeno je da im se ponovo može odrediti pritvor ako prekrše ove mjere, koje su na snazi i danas.
Mittal, Das i Batačarija još nisu ispitani na okolnosti proširenja istrage, te je optužnica protiv njih podignuta samo za radnje i okolnosti za koje su ranije ispitani.
Branitelji ove trojice optuženih su na mnoštvo poziva Tužilaštva za istražno ročište u prethodnih nekoliko godina dostavljali medicinsku dokumentaciju za njih, pravdajući na taj način njihovo odsustvo.
Medicinska dokumentacija je više puta vještačena a vještaci su naveli da navedeni zdravstveni problemi nisu prepreka za njihovo pojavljivanje na ročištu. Stoga je Tužilaštvo predložilo da sud aktivira garanciju i novac preusmjeri u Budžet Federacije Bosne i Hercegovine, a optuženim ponovo odredi mjeru pritvora.
Također, optužnicom je predloženo da se u vezi sa postavljenim imovinsko pravnim zahtjevom u korist GIKIL-a izvedu potrebni dokazi, te da sud presudom obaveže osumnjičenog Pramod Mittala i pravno lice GSHL da u cjelosti ispune svoje obaveze prema lukavičkoj fabrici GIKIL.
Današnji GIKIL nastao je od koksno-hemijskog kombinata (KHK) za vrijeme socijalističke Jugoslavije.
Koksna baterija izgrađena je od 1945. - 1959., s objektima za proizvodnju nus proizvoda koksne peći i električne energije, praćenu hemijskim proizvodima (đubriva, anhidrida maleinske kiseline).
