Ministarstvo za ljudska i manjinska prava primilo je 4.500 podnesaka sa primjedbama i sugestijama na Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti, od čega je čak 99 % stiglo sa iste adrese - SPC i njenih pristalica. Postavlja se pitanje: da li je u pitanju opstrukcija ovog Nacrta zakona i da li je u zakonskom roku moguće analizirati sve pristiglo.
Generalni direktor Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Dragutin Papović objasnio da se primjedbe i sugestije odnose na gotovo sve članove Nacrta zakona, a najviše ih je na odredbe o teritorijalnoj konfiguraciji vjerskih zajednica, njihovom sjedištu, kao i treminologiji o vjerskim zajednicama i vjerskim službenicima.
Na pitanje da li broj pristiglih podnesaka predstavlja opstrukciju ovog Nacrta zakona Dragutin Papovic u razgovoru za RSE kaže:
„Ne želimo da se bavimo tim spekulacijama. Svako od zainteresovanih subjekata u javnoj raspravi o Nacrtu zakona oslobodi vjeroispovjesti je imao pravo da izabere način na koji će se odnositi prema Nacrtu zakona, a Ministarstvo za ljudska i manjinska prava će u daljoj proceduri ispoštovati ove pristigle primjedbe i sugestije“.
RSE: Kakvi su zakonski vremenski rokovi, da li je Ministarstvo dužno da u roku od deset dana od završetka javne rasprave objavi na sajtu sve primjedbe, podneske i sugestije koji su pristigli tokom javne rasprave?
Papović: Ministarstvo radi na obradi pristiglih primjedbi i sugestija i vjerujemo da će to biti urađeno u propisanom roku, kako ste rekli, deset dana od završetka javne rasprave.
RSE: Ima li Ministarstvo dovoljne ljudske i tehničke resurse da ispoštujete zakonskivremenski rok; i kada će Ministarstvo imati gotov tekst prijedloga zakona?
Papović: Vjerujemo da postoje i administrativni i ljudski kapaciteti, a na to pitanje možemo odgovoriti kad se završi obrada pristiglih primjedbi i sugestija.
S druge strane, pravni zastupnik Crnogorske pravoslavne crkve Željko Tomović ovoliki broj pristiglih podnesaka i primjedbi na Nacrt zakona o slobodi vjeroispovjesti smatra „klasičnom opstrukcijom procesa“.
„Ono što bi bilo, zbilja, interesantno pogledati je koliko tu ima zakonskih normi, jer sama zakonska norma ako je prezentirana u skladu sa onim što je u javnom pozivu objavljeno onda se to može razmatrati i uzeti u postupak. A inače, tolike prigovore... ja mogu samo da zamislim na kakvoj će muci biti pravnici i saradnici u Ministarstvu da na sve to odgovaraju, a ne znam ni koliko je to tehnički izvodljivo. Opstrukcija je u pitanju. Po mom mišljenju –opstrukcija je u pitanju“, smatra Tomović.
Javne rasprave na temu ovog zakona u Bijelom Polju i Kotoru nijesu održane zbog verbalnih i fizičkih incidenata kojima su bile izložene pristalice CPC. Uspjela je samo javna rasprava u Podgorici održana uz jake mjere obezbjeđenja jer je policija spriječila tenzije između pristalica Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve. Najsporniji djelovi ovog Nacrta zakona, za Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) su djelovi koji se tiču teritorijalne organizacije koji između ostalog predviđa vraćanje u državno vlasništvo svih vjerskih objekata koji su izgrađeni do 1918. godine. I još jedna novina ovog Nacrta je to što država ima pravo da sankcioniše vjerske zajednice u slučajevima zloupotrebe slobode vjeroispovijesti protiv pravnog poretka Crne Gore. Predviđeno je i da država ima pravo da kontroliše finansijske tokove vjerskih zajednica.
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za ljudska prava Snežana Jonica kaže da je tekst Nacrta zakona poslat Venecijanskoj komisiji ali i da je sa izvjestiocima Savjeta Evrope (SE) razgovarala o Nacrtu zakona i misli da će „zbog svega što se dešavalo tokom javne rasprave“ Nacrt zakona biti predmet razgovora sa delegacijom Savjeta Evrope koja će Crnu Goru posjetiti krajem novembra. Jonica smatra da broj pristiglih podnesaka i primjedbi ukazuje na ono na što je, kako kaže Jonica, SNP već ukazivala da je „Nacrt zakona loše rešenje“.
„Smisao javnih rasprava je što veći broj sugestija. Javna rasparava je napravljena sa tendencijom da bude što manji broj učesnika. Kao kontra tome dešava se ogroman broj sugestija. Očigledno - od početka loše koncipirana priča, koja ne donosi ono što je trebalo da bude, a to je opšti konsenzus o jednom tako važnom zakonskom prijedlogu”, smatra Jonica.
Željko Tomović obrazlaže svoj stav – zašto smatra da je je ovoliki broj pristiglih podnesaka zapravo „opstrukcija Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti“.
„U tome se radi o opstrukciji - kako može sad Ministarstvo na 8000 prigovora, što je smiješna priča, u roku od deset dana da sve to analizira i da objavi, itd... kao rezultat osim da stave sve. Da sam na njihovom mjestu, stavio bih sve, pa neka javnost bude komplet upoznata. Ja bih to uradio”, kaže Tomović.
