I opozicija traži izmjene Ustava

Vlada Crne Gore je inicirala izmjenu pet Ustavnih odredbi. Zbog potrebne dvotrećinske većine za promjenu ustava, Vladi su potrebni glasovi opozicije u Skupštini Crne Gore.

A da bi opozicija podržala Vladine predloge izmjene Ustava, opozicione stranke su inicirale izmjenu još deset odredbi Ustava Crne Gore. Postavlja se pitanje hoće li doći do potpune promjene Ustava Crne Gore nakon četiri godine od njegovog usvajanja.

Vladina inicijativa za izmjenom pet članova ustava Crne Gore koji se odnose na pravosuđe, je za opozicione stranke prilika da se obavi izmjena još deset Ustavnih odredbi. Stoga su tri opozicione stranke predložile sopstvene izmjene postojećih odredbi Ustava koji je usvojen prije četiri godine. Među predloženim izmjenama nalaze se i odredbe koje se odnose i na identitetska pitanja.

Neven Gošović, poslanik Socijalističke narodne partije je saopštio da se radi o uvođenju nove državne zastave trobojke i srpskog jezika kao službenog koji je sadašnjim ustavom definisan kao jezik u službenoj upotrebi.

"Predložili smo da se odredbe Ustava koje se odnose na državne simbole dopune posebnim članovima kojima bi bilo predviđeno da pored postojeće državne zastave Crna Gora ima narodnu zastavu, crveno plavetno bijelu trobojku. Druga predložena promjena Ustava polazi činjenice koja ni za koga ne bi trebalo da bude sporna da jezik kojim govori najveći broj građana u Crnoj Gori treba da bude službeni jezik. Rezultati posljednjeg popisa stanovništva pokazali su da je to srpski jezik", pojasnio je Gošović.

Na odboru za Ustavna pitanja i zakonodavstvo gotovo sve stranke su podržale da se na dnevnom redu plenarnog zasjedanja nađe opozicioni nacrt izmjena Ustava, međutim neizvjesno je da li će vladajuća koalicija, čiji su glasovi neophodni, prihvatiti suštinski da se praktično mijenja Ustav u svojim ključnim odredbama.

Zahtjevi ne treba da budu megalomanski

Milorad Vuletić, poslanik demokratske partije socijalista je negativno ocjenio što se Ustav mijenja poslije svega četiri godine od njegovog usvajanja.

"Za vrlo kratko vrijeme mi smo narodski rečeno kidisali na Ustav. Cijenim da je ipak vrlo kratko vrijeme za ovo što se dešava oko Ustava, a kod činjenice da smo sam Ustav donijeli prije 4 godine i da sada idemo sa toliko novih zahtjeva u vezi sa njegovom promjenom, bojim se da od Ustava ako bismo ovako nastavili ne bi ostale bez samo korice, za neko naredno vrijeme od nekih pola godine", ocjenjuje on.

Stav opozicije je da će se dogovorom o izmjenama Ustava zatvoriti mnoga pitanja zbog kojih je Crna Gora bila podijeljena prethodnih godina

"Stvaramo ovdje, po nama neophodne pretpostavke da, da tako kažem, zatvorimo ovu stranicu Ustava koja se odnosi na pitanja identiteta i okrenemo se životnim stvarima i problemima koji se tiču građana Crne Gore", kaže Neven Gošović iz SNP.

Vladajuća DPS će tek donijeti odluku o o tome da li su opozicioni predlozi izmjena Ustava prihvatljivi. Milorad Vuletić je iznio lični stav.

"Moj lični stav je da na sjednici gdje se o ovome bude odlučivalo teško mogu podržati ovakav prijedlog amandamana ili Ustava".

Tokom avgusta i septembra vodili su se teški pregovori između Vlade i opozicije o izmjenama dijela Ustava koji se odnosi na izborni zakon, dok je opozicija davanje podrške tim izmjenama uslovila promjenom statusa srpskog jezika u obrazovnom sistemu.

Na pitanje da li Crnu Goru očekuje nova runda teških pregovora oko novih izmjena Ustava, visoki funkcioner Socijaldemokratske partije manje članice vladajuće koalicije Džavid Šabović kaže da je dijalog neophodan

"Tačno je da opozicija situacije gdje je neophodna dvotrećinska većina nerijetko koristi za nekakvu vrstu, da ne kažem ucjene ali neku vrstu ultimatuma, svakako da, što je ponekad loše ali ne toliko koliko se čini odmah, na prvi pogled. Parlament je ipak mjesto gdje se moramo dogovarati, gdje se postignu dogovori a oni se ne mogu postizati ako se ostane čvrsto na početnim stavovima. I jedni i drugi moraju da popuštaju. Zahtjevi opozicije, međutim ne treba da budu megalomanski jer put za Evropu ne zavisi samo do vlasti već i od opozicije i cijelog društva", navodi Šabović.