Na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni političari se već uveliko spremaju za opšte izbore koji će biti održani sljedeće godine.
Predstavljene su nove stranke, a došlo je i do dogovora o zajedničkom nastupu lijevo orijentisanih političkih snaga na narednim izborima u BIH - Socijaldemokratske partije (SDP) i Demokratske fronte (DF).
Iz te dvije političke partije najavili su da će se suprotstaviti modelu "privatne države, lopovluka i podjela", ali će raditi i na uspostavljanju nove ljevice u Bosni i Hercegovini. Lideri ovih stranaka, kao i većina članova, nekada su bili dio iste političke partije.
Gotovo istovremeno, novi politički projekat – Nezavisni blok održao je Prvu konvenciju na kojoj je rečeno da građanima žele ponuditi drugačiji, pošteniji, stručniji i odgovorniji pristup u politici. Stranku su formirali, između ostalih, bivši kadrovi Stranke demokratske akcije (SDA) – Senad Šepić, Fuad Kasumović, Salko Sokolović, Sadik Ahmetović.
I načelnik sarajevske opštine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić najavio je formiranje nove stranke. On je prvo bio član Stranke demokratske akcije, potom član Radončićevog Saveza za bolju budućnost, a na posljednjim lokalnim izborima nastupao je kao nezavisni kandidat.
Veza između ovih događaja može se naći u činjenici da je riječ o poznatim ili bolje reći "starim" političkim licima, a prema mišljenju analitičara i poznatoj političkoj priči.
„U svim novim političkim partijama na tržištu Bosne i Hercegovine ja ne vidim nove političke ideje, vidim stare političare sa novim partijama. U ovom trenutku meni to ne znači ništa, bojim se da ni većini birača neće ništa značiti dok ne vidimo na koji oni to način misle da skrenu pažnju na sebe i da poboljšaju politički život u Bosni i Hercegovini“, mišljenja je Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik medijskog portala Buka.
Nema jasnog otklona od politike stranke iz koje su potekli inicijatori formiranja Nezavisnog bloka, smatra direktor Centra za izborne studije Adnan Huskić.
„Ovdje se radi o ljudima koji su unutar SDA, zbog različitih, obično personalnih problema odlučili da napuste stranku i krenu u osnivanje nove stranke. Da li će oni biti u mogućnosti da ponude nešto što bi biračima reklo da se radi o nečemu potpuno novom i zbog čega ne trebaju više glasati za SDA, već je ovo prava opcija – na tome će morati da porade. Barem za sada, ja nisam u stanju da vidim bilo kakvu suštinsku razliku, osim te razlike koja kaže: ' Mi nismo oni'", objašnjava Huskić.
Takva je, prema svemu sudeći, i politika lijevo orijentisanih stranaka.
„Ne vidim da je došlo do bilo kakve suštinske promjene u načinu u kojem su te stranke do sada djelovale, u njihovim jasnim i konkretnim stavovima i ono što je možda najvažnije, u promjeni politike i percepciji politike. Ono što bi i SDP i DF trebalo da su naučili do sada, rast, pa i raspadanje tih stranaka i fragmentacija na veći broj stranaka, prvenstveno je problem lošeg vođenja politike i katastrofalne koalicione politike“, kaže Huskić.
Osim zajedničkog djelovanja DF-a i SDP-a, održan je i prvi kongres Građanskog saveza, a dugogodišnji kadar Naše stranke Denis Gratz dao je ostavku ne sve pozicije u stranci.
- Pročitajte: Političke stranke u BiH su državu podredile sebi I Politika i moral ne idu zajedno u BiH
Prema mišljenju Žarka Papića, direktora nevladine organizacije "Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju", u Bosni i Hercegovini se i ne može govoriti o ljevici u pravom smislu riječi, a upravo tu se među strankama, koje su zapravo lijevi otklon centru, dešava najviše promjena. No ne i u programu djelovanja stranaka.
„Vi ne možete u programu imati, apstraktno gledano ekonomski razvoj. Pa čemu služi ekonomski razvoj!? Razvoj služi za bolji standard ljudi. Od toga treba početi i time ciljana grupa tih budućih levih orijentacija je ogromana- to su nezaposleni, to su siromašni, zaposleni radnici, to su penzioneri, to su svi socijalno isključeni. Međutim, ja ne vidim da iko do njih komunicira sa tom temom. Ko mi pokaže staro političko lice koje je izgovorilo reč siromaštvo, ja ga vodim na ručak u neku od javnih kuhinja- džaba. Ovo je sad naravno metafora, ali govorim o potpunom odsustvu kontakta sa realnošću svih političkih partija“, smatra Papić.
Upravo o većini građana Bosne i Hercegovine niko i ne brine, pa ni opozicione stranke. Zašto je to tako?
„Vi imate jedno koprcanje političke sadašnjosti u okviru tri-četiri glavna motiva koji su isti od devedesetih godina i nemate u opoziciji neke velike manevarske mogućnosti. Potpuno je svjesna opozicija i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj da ako radikalno udari na te aktuelne političke narative, da može izgubiti i ovo birača što ima. Opozicija jednostavno ne želi da izgubi siguran broj glasača, oni će se boriti za njih , pa čak mogu slobodno reći da većini pobjeda nije nikakav interes“, ocjenjuje Aleksandar Trifunović.
Procjenjujući na osnovu iskustva sve što bude bliži dan izbora, tako će pažnju političkih stranaka zaokupiti 'šibicaranje'- kako kaže Žarko Papić, na kojoj će funkciji i koji će dio izbornog kolača uzeti ova 'stara lica u novim stranka'.
„Volio bih da se to desi, da se nađe način da se odgovori interesima socijalno ugroženih i nezadovoljnih, a to je najveći deo stanovništva BiH. Puno je više zajedničkog interesa siromašnog Srbina, Bošnjaka i Hrvata nego što su njihove razlike po nacionalnoj osnovi. Kako je moguće da socijaldemokratija ne uspeva da pogodi u tu žicu, ja stvarno ne razumem. A moguće je, jer je do sada bila orijentisana kao sve druge stranke – foteljaške stranke“, zaključuje Papić.
Facebook Forum