U centralnom biračkom spisku Crne Gore ima preko 14 hiljada osoba koje imaju jednog ili više dvojnika – osoba sa istim imenom i prezimenom, pa i datumom rođenja, a različitim matičnim brojevima i šiframa birača. Dio nevladinog sektora sumnja da se radi o oko 3 posto sumnjivo upisanih birača, kao i o mogućoj zloupotrebi koja može uticati na izborni rezultat.
U Vladi Crne Gore negiraju postojanje zloupotreba, ali najavljuju da će provjeriti birački spisak.
Prema izvodima iz biračkog spiska koje je MANS dostavio dnevnim listovima
"Vijesti"i"Dan", u biračkom spisku se ne nalaze samo osobe koji su rođaci i sugrađani koji se isto zovu i žive na istoj adresi. Navedeni su primjeri iz biračkog spiska imena i prezimena birača sa različitim matičnim brojem, istim datumom rođenja i da glasaju na istom biračkom mestu.
Među mogućim nepravilnostima u biračkom spisku, MANS je uočio i da mnogi birači imaju ista imena, prezimena, adrese stanovanja i godine rođenja, a neki čak i datum rođenja, ali da glasaju na različitim biračkim mjestima, pod različitim šiframa birača.
Brojni su, ukazuje MANS, primjeri lica koja se isto zovu, žive na identičnim adresama i glasaju na istim biračkim mjestima, a imaju različite datume rođenja, matične brojeve i šifre birača. Da li se radi o greškama, ili o izdavanju duplih dokumenata ili nečemu trećem, trebalo bi da ustanove državne institucije koje brinu o regularnosti biračkog spiska, kaže Vanja Ćalović direktorka MANS-a koja ukazuje da je grešaka previše što otvara sumnju da je postojala namjera.
"Mi govorimo zaista o jednoj velikoj cifri koja na ozbiljan način može da utiče na konačan ishod izbora, ukoliko se ispostavi da tu ima ljudi koji su na neki nezakonit način došli do tih ličnih karata. Drugo, Ministarstvo za informacione odnose mora apsolutno da se pozabavi pitanjem biračkih spiskova koje su oni vodili. Ministarstvo unutrašnjih poslova mora da se pozabavi pitanjem ko je izdavao lične karte tim ljudima i ko je tu odgovoran? I na kraju Vrhovni državni tužilac mora da se pozabavi time da li je to urađeno na organizovani način sa ciljem manipulisanja biračkom voljom, odnosno rezultatima izbora, jer postoji niz krivičnih djela koja se odnose na izborne zloupotrebe i mi zaista ozbiljno sumnjamo da ovdje ne mogu biti u pitanju samo neke administrativne greške jer ih je jednostavno previše. Nemoguće je i da bi neko ko bi morao po sili zakona da se pozabavi time, a to nije učinio. Mi zaista sumnjamo da je ovo urađeno sa svrhom i da se tim državne institucije morale vrlo ozbiljno da se ponesu prema ovim pitanjima, da ne bismo sjutra došli u situaciju da kada se proglase rezultati izbora ogroman broj i građana i međunarodna zajednica posumnja u to - da li je to urađeno zahvaljujući nekim lažnim ličnim kartama ili nekim lažnim i fiktivnim podacima birača", ističe Ćalović.
Navode da u biračkom spisku ima preko 14000 duplo upisanih birača bila je tema vanredne pres konferencije ministarstva za informciono društvu koje kontroliše centralni birčki spisak. Pomoćnik ministra Radule Novović je ocjenio netačnim, površnim i neprovjerenim navode MANS-a, ali je ipak ostavio mogućnost provjere spiska.
"Do sada nijesmo imali niti jedan prigovor od bilo koje političke partije na vođenje, odnosno na sadržaj Centralnog biračkog spiska. Ukoliko bude zahtjeva političkih partija za određenim izjavama koje su argumentovane i zasnovane na zakonu one će svakako biti unijete do 3. oktobra, kada se zaključuje birački spisak", naglašava Novović.
Vlada obećava ispravljanje potencijalnih nepravilnosti
I premijer Igor Lukšić je ukazao na potrebu ispravljanja eventualnih nepravilnosti u biračkom spisku naglašavajući da nadležne institucije treba da odagnaju bilo kakvu sumnju u upis birača.
"Sve ono što su eventualne nepravilnosti treba da bude ispravljeno i da se do kraja saopšti javnosti da u tom konketnom slučaju apsolutno nema nikakvog razloga za brigu da birački spisak ni na koji način falsifikovan ili problematičnog sadržaja. Dakle, političke partije su imale uvijek i imaju mogućnost da svaku promjenu u biračkom spisku isprate do kraja i da na bazi toga konstatuju da li ima nekih odstupanja ili ne", kaže Lukšić.
Moguće nepravilnosti u biračkom spisku o upisanim duplim biračima, dvojnicima, odnosno fantomskim blizancima su utvrđene u više gradova, posebno u Podgorici, Beranama i Cetinju.
Odgovarajući na pitanje novinara ministar unutrašnih poslova Ivan Brajović kaže da će reagovati Vladini organi i da će ispraviti svaku uočenu nepravilnost.
"Ponovo su objavljene primjedbe. Naravno da će ponovo reagovati Ministarstvo za informaciono društvo, vjerovatno Ministarstvo unutrašnjih poslova i vladini organi gdje će reći da mi vodimo spiskove na vrlo transparentan način, vrlo precizan način. Svaka uočena nepravilnost se u najurgentnijem roku ispravlja", rekao je Brajović.
U ministarstvu za informaciono društvo koje kontroliše centralni birački spisak nismo mogli da stupimo u kontakt sa bilo kim ko bi dao objašnjenje.
Ovo je do sada najveća uočena nepravilnost u biračkom spisku koju je iznio nevladin sektor. Prethodno je saopšteno iz MANS-a da su biračkom spisku skoro 1300 birača nema upisan matični broj, dok je 290 građana upisano na dva različitita biračka mjesta. Iz ministarstva za informaciono društvo je tada saopšteno da su tada iznijeti podaci MANS-a netačni.
U Vladi Crne Gore negiraju postojanje zloupotreba, ali najavljuju da će provjeriti birački spisak.
Prema izvodima iz biračkog spiska koje je MANS dostavio dnevnim listovima
"Vijesti"i"Dan", u biračkom spisku se ne nalaze samo osobe koji su rođaci i sugrađani koji se isto zovu i žive na istoj adresi. Navedeni su primjeri iz biračkog spiska imena i prezimena birača sa različitim matičnim brojem, istim datumom rođenja i da glasaju na istom biračkom mestu.
Među mogućim nepravilnostima u biračkom spisku, MANS je uočio i da mnogi birači imaju ista imena, prezimena, adrese stanovanja i godine rođenja, a neki čak i datum rođenja, ali da glasaju na različitim biračkim mjestima, pod različitim šiframa birača.
Brojni su, ukazuje MANS, primjeri lica koja se isto zovu, žive na identičnim adresama i glasaju na istim biračkim mjestima, a imaju različite datume rođenja, matične brojeve i šifre birača. Da li se radi o greškama, ili o izdavanju duplih dokumenata ili nečemu trećem, trebalo bi da ustanove državne institucije koje brinu o regularnosti biračkog spiska, kaže Vanja Ćalović direktorka MANS-a koja ukazuje da je grešaka previše što otvara sumnju da je postojala namjera.
"Mi govorimo zaista o jednoj velikoj cifri koja na ozbiljan način može da utiče na konačan ishod izbora, ukoliko se ispostavi da tu ima ljudi koji su na neki nezakonit način došli do tih ličnih karata. Drugo, Ministarstvo za informacione odnose mora apsolutno da se pozabavi pitanjem biračkih spiskova koje su oni vodili. Ministarstvo unutrašnjih poslova mora da se pozabavi pitanjem ko je izdavao lične karte tim ljudima i ko je tu odgovoran? I na kraju Vrhovni državni tužilac mora da se pozabavi time da li je to urađeno na organizovani način sa ciljem manipulisanja biračkom voljom, odnosno rezultatima izbora, jer postoji niz krivičnih djela koja se odnose na izborne zloupotrebe i mi zaista ozbiljno sumnjamo da ovdje ne mogu biti u pitanju samo neke administrativne greške jer ih je jednostavno previše. Nemoguće je i da bi neko ko bi morao po sili zakona da se pozabavi time, a to nije učinio. Mi zaista sumnjamo da je ovo urađeno sa svrhom i da se tim državne institucije morale vrlo ozbiljno da se ponesu prema ovim pitanjima, da ne bismo sjutra došli u situaciju da kada se proglase rezultati izbora ogroman broj i građana i međunarodna zajednica posumnja u to - da li je to urađeno zahvaljujući nekim lažnim ličnim kartama ili nekim lažnim i fiktivnim podacima birača", ističe Ćalović.
Navode da u biračkom spisku ima preko 14000 duplo upisanih birača bila je tema vanredne pres konferencije ministarstva za informciono društvu koje kontroliše centralni birčki spisak. Pomoćnik ministra Radule Novović je ocjenio netačnim, površnim i neprovjerenim navode MANS-a, ali je ipak ostavio mogućnost provjere spiska.
"Do sada nijesmo imali niti jedan prigovor od bilo koje političke partije na vođenje, odnosno na sadržaj Centralnog biračkog spiska. Ukoliko bude zahtjeva političkih partija za određenim izjavama koje su argumentovane i zasnovane na zakonu one će svakako biti unijete do 3. oktobra, kada se zaključuje birački spisak", naglašava Novović.
Vlada obećava ispravljanje potencijalnih nepravilnosti
I premijer Igor Lukšić je ukazao na potrebu ispravljanja eventualnih nepravilnosti u biračkom spisku naglašavajući da nadležne institucije treba da odagnaju bilo kakvu sumnju u upis birača.
"Sve ono što su eventualne nepravilnosti treba da bude ispravljeno i da se do kraja saopšti javnosti da u tom konketnom slučaju apsolutno nema nikakvog razloga za brigu da birački spisak ni na koji način falsifikovan ili problematičnog sadržaja. Dakle, političke partije su imale uvijek i imaju mogućnost da svaku promjenu u biračkom spisku isprate do kraja i da na bazi toga konstatuju da li ima nekih odstupanja ili ne", kaže Lukšić.
Moguće nepravilnosti u biračkom spisku o upisanim duplim biračima, dvojnicima, odnosno fantomskim blizancima su utvrđene u više gradova, posebno u Podgorici, Beranama i Cetinju.
Odgovarajući na pitanje novinara ministar unutrašnih poslova Ivan Brajović kaže da će reagovati Vladini organi i da će ispraviti svaku uočenu nepravilnost.
"Ponovo su objavljene primjedbe. Naravno da će ponovo reagovati Ministarstvo za informaciono društvo, vjerovatno Ministarstvo unutrašnjih poslova i vladini organi gdje će reći da mi vodimo spiskove na vrlo transparentan način, vrlo precizan način. Svaka uočena nepravilnost se u najurgentnijem roku ispravlja", rekao je Brajović.
U ministarstvu za informaciono društvo koje kontroliše centralni birački spisak nismo mogli da stupimo u kontakt sa bilo kim ko bi dao objašnjenje.
Ovo je do sada najveća uočena nepravilnost u biračkom spisku koju je iznio nevladin sektor. Prethodno je saopšteno iz MANS-a da su biračkom spisku skoro 1300 birača nema upisan matični broj, dok je 290 građana upisano na dva različitita biračka mjesta. Iz ministarstva za informaciono društvo je tada saopšteno da su tada iznijeti podaci MANS-a netačni.