Odluka o datumu početku pregovara Srbije i EU će biti, iz više razloga, vrlo teška, uz to Unija ne voli vidjeti u svom članstvu zemlju koja nema riješeno statusno pitanje.
Zanemarivanje Bosne i Hercegovine nije dobro, posebno zbog mogućeg rasta ekstremizma, ali i bosansko društvo mora i samo reći svojim političarima reći – dosta je.
Dobije li službena Tirana zeleno svijetlo za mjesto kandidata za članstvo u EU, to bi moglo biti poticaj za druge zemlje u regiji da se počnu ponašati u stilu - ako može Albanija, može to i Makedonija i BiH, ocjenjuje u razgovoru za RSE Rosa Balfour, analitičarka iz Evropskog centra za politiku u Bruxellesu.
Balfour: Odluku neće biti lako donjeti. Njemačka je posebno vrlo zahtjevna u pogledu potpune primjene Briselskog sporazuma. Istina, jedan važan zahtjev je ostvaren - održani su lokalni izbori na Kosovu, bilo je problema, incidenata, ponavljanja izbora... Konačna odluka koju je teško predvidjeti, ipak, ovisi o tome kakav će biti izvještaj visoke predstavnice za vanjsku politiku Catherine Ashton o napretku u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. Naravno, može biti poteškoća, jer se u Njemačkoj vode koalicijski razgovori oko buduće vlade.
Želim istaknuti da je ovo zasjedanje važno, ne samo zbog odluke za Srbiju o određivanju datuma, već i za Albaniju, koja je u oktobru dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije i očekuje se da će se članice EU dogovoriti o prihvaćanju Albanije kao zemlje kandidatkinje. Neke članice su oko toga još u dilemi. Zato, ako Evropsko vijeće donese dvije negativne odluke, to bi moglo biti loša poruka za regiju, koja je ipak uradila značajan pomak u ovoj godini. Možda će ministri pokušati donjeti jednu izbalansiranu odluku, jednu vrstu pozitivne poruke.
Balfour: Tako nešto EU ne može formalno reći. Uostalom sve članice Unije nisu priznale Kosovo kao nezavisnu državu. No, malo je vjerojatno da će EU prihvatiti kao članicu zemlju koja ima neriješeno statusno pitanje. Vrlo, vrlo je teško, da EU primi još jednu podijeljenu državu, poput Cipra. Naime, pokazalo se da članstvo u EU ne garantira rješavanje postojećih problema.
Građani BiH moraju zahtjevati pomake
Balfour: Status kandidata Albaniji može imati pozitivan odjek u regiji. No, ne učini li Makedonije nužne pomake u iduće godinu, dvije, problemi će biti daleko veći. Albanija je uvijek nekako bila u pozadini politike evropskog proširenja, i dobije li datum za početak pregovora tokom 2014. ili 2015, za ostale to može biti poticaj. Ako je Albanija to mogla, mogu to i Bosna i Herecgovina i druge zemlje. Makedonija ima, naravno, specifičan problem zbog spora oko imena s Grčkom, i sama mora odlučiti kako će riješiti to pitanje.
Balfour: To jest ozbiljan i opasan problem. Kada je proces vizne libaralizacije počeo, Bosna nije učinila gotovo ništa da primjeni reforme koje su bile potrebne za viznu liberalizaciju. Bosanski susjedi su dobili viznu liberalizaciju, a kada su bosanskohercegovački političari vidjeli da se može nešto dobiti, a da se ne mora raditi, nastavili su se ponašati po tom sistemu. Građani su sada ti koji im trebaju staviti do znanja – ne radite u našem interesu, jer ostatak regije je uznapredovao prema Evropi. Bosansko društvo uočava da se pomaci nagrađuju, jer gotovo do jučer, Zapadni Balkan je bio na sporednom kolosjeku... Srbija očekuje datum o otpočinjanju pregovora, Kosovo je potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Crna Gora vodi pregovore o punopravnom članstvu, a Bosna i Herecegovina je na začelju priče. Građani moraju od svoje vlasti zahtjevati pomake naprijed prema evropskim integracijama. Pridruživanje EU je ipak još daleko na horizontu za zemlje poput Bosne i Hecegovine.
Zanemarivanje Bosne i Hercegovine nije dobro, posebno zbog mogućeg rasta ekstremizma, ali i bosansko društvo mora i samo reći svojim političarima reći – dosta je.
Dobije li službena Tirana zeleno svijetlo za mjesto kandidata za članstvo u EU, to bi moglo biti poticaj za druge zemlje u regiji da se počnu ponašati u stilu - ako može Albanija, može to i Makedonija i BiH, ocjenjuje u razgovoru za RSE Rosa Balfour, analitičarka iz Evropskog centra za politiku u Bruxellesu.
RSE: Srbija se nada datumu za otpočinjanje pregovora s EU. No, prošli tjedan na nastavku dijaloga Beograda i Prištine nije postignut dogovor o pravosuđu. Kako neke članice EU naglašavaju da žele potpuno ostvarivanja Briselskog sporazuma, hoće li to biti uteg za Srbiju?
Balfour: Odluku neće biti lako donjeti. Njemačka je posebno vrlo zahtjevna u pogledu potpune primjene Briselskog sporazuma. Istina, jedan važan zahtjev je ostvaren - održani su lokalni izbori na Kosovu, bilo je problema, incidenata, ponavljanja izbora... Konačna odluka koju je teško predvidjeti, ipak, ovisi o tome kakav će biti izvještaj visoke predstavnice za vanjsku politiku Catherine Ashton o napretku u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. Naravno, može biti poteškoća, jer se u Njemačkoj vode koalicijski razgovori oko buduće vlade.
Želim istaknuti da je ovo zasjedanje važno, ne samo zbog odluke za Srbiju o određivanju datuma, već i za Albaniju, koja je u oktobru dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije i očekuje se da će se članice EU dogovoriti o prihvaćanju Albanije kao zemlje kandidatkinje. Neke članice su oko toga još u dilemi. Zato, ako Evropsko vijeće donese dvije negativne odluke, to bi moglo biti loša poruka za regiju, koja je ipak uradila značajan pomak u ovoj godini. Možda će ministri pokušati donjeti jednu izbalansiranu odluku, jednu vrstu pozitivne poruke.
RSE: Može li se dogoditi da Srbija dobije datum za početak pregovora, uz uvjet da do kraja tih pregovora, za pet, šest ili više godina, bude morala priznati Kosovo kao nezavisnu državu?
Balfour: Tako nešto EU ne može formalno reći. Uostalom sve članice Unije nisu priznale Kosovo kao nezavisnu državu. No, malo je vjerojatno da će EU prihvatiti kao članicu zemlju koja ima neriješeno statusno pitanje. Vrlo, vrlo je teško, da EU primi još jednu podijeljenu državu, poput Cipra. Naime, pokazalo se da članstvo u EU ne garantira rješavanje postojećih problema.
Građani BiH moraju zahtjevati pomake
RSE: Makedonija je već dugo na „ledu“ i tako će po svemu sudeći biti i dalje. Ali može li u dogledno vrijeme pomoći Skopju i to što bi Tirana mogla dobiti status kandidata za EU?
Balfour: Status kandidata Albaniji može imati pozitivan odjek u regiji. No, ne učini li Makedonije nužne pomake u iduće godinu, dvije, problemi će biti daleko veći. Albanija je uvijek nekako bila u pozadini politike evropskog proširenja, i dobije li datum za početak pregovora tokom 2014. ili 2015, za ostale to može biti poticaj. Ako je Albanija to mogla, mogu to i Bosna i Herecgovina i druge zemlje. Makedonija ima, naravno, specifičan problem zbog spora oko imena s Grčkom, i sama mora odlučiti kako će riješiti to pitanje.
RSE: Bosna i Hercegovina ipak najviše zaostaje u odnosu na druge u regiji. Očito je da BiH političari nisu spremni dogovoriti oko ključnih pitanja, ali zanemarivanje Bosne može imati i negativne posljedice, posebno zbog mogućeg rasta ekstremizma?
Balfour: To jest ozbiljan i opasan problem. Kada je proces vizne libaralizacije počeo, Bosna nije učinila gotovo ništa da primjeni reforme koje su bile potrebne za viznu liberalizaciju. Bosanski susjedi su dobili viznu liberalizaciju, a kada su bosanskohercegovački političari vidjeli da se može nešto dobiti, a da se ne mora raditi, nastavili su se ponašati po tom sistemu. Građani su sada ti koji im trebaju staviti do znanja – ne radite u našem interesu, jer ostatak regije je uznapredovao prema Evropi. Bosansko društvo uočava da se pomaci nagrađuju, jer gotovo do jučer, Zapadni Balkan je bio na sporednom kolosjeku... Srbija očekuje datum o otpočinjanju pregovora, Kosovo je potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Crna Gora vodi pregovore o punopravnom članstvu, a Bosna i Herecegovina je na začelju priče. Građani moraju od svoje vlasti zahtjevati pomake naprijed prema evropskim integracijama. Pridruživanje EU je ipak još daleko na horizontu za zemlje poput Bosne i Hecegovine.
