Prema posljednjem istraživanju, četiri od pet mladih u BiH želi da napusti svoju zemlju. Za razliku od prethodnih odlazaka “trbuhom za kruhom”, sada se iseljavaju cijele porodice i kuće ostaju zaključane. Masovni odlasci nadležne ne zabrinjavaju - oni ovom pitanju ne posvećuju gotovo nikakvu pažnju. Pojava je karakteristična i za regiju, pa analitičari sve češće govore da je na djelu „razognjištavanje”.
I bez zvaničnih podataka - jer njih ne nudi bh vlast, očigledno je da iz Bosne i Hercegovine odlazi sve više građana, ne samo mladih koji traže prvo zaposlenje. Zemlju napuštaju cijele porodice, što znači da kupuju kartu u jednom pravcu. Sve veći broj kuća i domova ostaju zaključani, kao na primjer u Srednjobosanskom kantonu. Oni koji nisu uspjeli otići žale što im se nije ukazala takva prilika:
„Ja, da sam mlađi, ja bih se odmah upis'o da prtljam odavde zato što ovdje nema napretka. Ovi gore, naši, po vladama i predsjedništvima, će nas uništiti.“
„Normalno da žele svi da se zaposle. I svojoj bih djeci poželjela da odu negdje gdje je bolje.“
Iz Vinjana, na zapadu Hercegovine, vidi se Hrvatska, odnosno Evropska unija, pa je to još jedan izazov da se napusti rodno mjesto. Jedan od mještana kaže:
„Veliki je egzodus mladih u zemlje Evropske unije, posebice Njemačku. Samo iz ovog našeg sela imamo preko dvjesto osoba koje su odselile.“
Ubrzano se uči njemački jezik i sa skromnim fondom riječi, kreće se u potragu za boljim životom, o čemu svjedoče i nastavnice iz Livna:
„Posljednjih godina raste zanimanje za učenje njemačkog jezika. Uglavnom su to mlađi ljudi, u dvadesetim godinama, ali ima i dosta osoba srednje i starije dobi. Njima su za sada najvažnije osnovne stvari. Neki napuštaju tečaj nakon završenog prvog stupnja i odlaze raditi u Uniju. Naprimjer, nauče: 'Arbeit, Ich spreche etwas deutsch' i odlaze u Njemačku.“
Povratak malo vjerovatan
Najviše odlazaka je zabilježeno iz dijelova BiH gdje stanovnici posjeduju hrvatske putovnice, čime im je olakšano zapošljavanje u zemljama Evropske unije.
„U Posušju je dosta izražen trend odlaska, kako mladih obitelji tako i mladih pojedinaca. Velika većina nas ovdje ima putovnice Republike Hrvatske, automatski smo time građani Evropske unije, tako da postoji lakša mogućnost odlaska. Mladi ljudi odlaze naslijepo, znači, mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine odlaze u Njemačku ne znajući šta ih čeka u Njemačkoj, neznajući da li će imati posla ili neće, i kakav će to biti posao. To može biti pokazatelj ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazimo, kad nam mladi ljudi, bilo sa završenim fakultetima ili sa nezavršenim fakultetima odlaze naslijepo. Mnogi mladi ljudi koji sa sobom odvedu i ženu i djecu, ili odlaze kao pojedinci, s grčem u želucu prelaze granicu Bosne i Hercegovine“, poručuje Mate Lončar iz Vijeća mladih općine Posušje.
Odlazak pojedinaca ili cijelih porodica nije karakterističan samo za BiH, nego i za regiju, upozorava profesor međunarodnog prava Anis Bajrektarević, koji za masovan odlazak ima i poseban naziv - razognjištavanje:
„Ono što je zanimljivo u Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama sljednicama bivše jugoslovenske zajednice je 'razognjištavanje'. Znači, ne samo da imamo jedan negativan demografski trend, nego imamo i ubrzano razognjištavanje. Ne samo u BiH, nego i u drugim zemljama, koje će ostati bez ljudi i stvari. Pogledajte gradske kolodvore, s kojih svakog jutra odlazi najbolji potencijal koji imaju. Rečeno jednostavno, mi ne možemo život da proizvedemo tako lako, sve teže ga proizvodimo, a taj obrazovani, kvalifikovani život, mi često šaljemo u centralnu Evropu i kojekuda drugo“, kaže Bajrektarević
Što je posebno zabrinjavajuće - nakon velikog odlaska tokom ratnih godina oni koji su se uspjeli vratiti, sada ponovo odlaze. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, Bosnu i Hercegovinu je samo prošle godine napustilo blizu 70.000 ljudi, koji su budućnost potražili širom svijeta.
„Unsko-sanski kanton, Sanski Most naročito u tome prednjači, negativno, naravno, gdje smo imali 2.300 lica koja su otišla. Ne zaobilazi se tu ni Velika Kladuša, Brčko, ni Sapna, ni Bihać, Cazin itd. Mi smo samo u tim gradovima zabilježili 12.789 porodica, a svaka porodica ima dva do tri člana, pa se vidi koji je to broj odlaska. Zatim Tomislavgrad, mala jedna opština gdje je otišlo 1.500 osoba, pa Brčko, odakle je otišlo 4.075 lica. Posebno moramo istaći sjeveroistočnu Bosnu koja se gotovo iselila u Francusku. Imamo tamo grad Nansi, gdje možemo sada naći preko 2.300 lica, a taj broj se povećava“, navodi neke od podataka predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.
Nekada su iz Bosne i Hercegovine „trbuhom za kruhom” odlazili muškarci, koji su se za zaradom vraćali kući. Danas odlaze cijele porodice, kuće ostaju zaključane i sve više dvorišta 'krasi' natpis „na prodaju”.
„Ja mislim osobno da je mali postotak i jako mala vjerovatnost da će se te obitelji ikada vratiti“, kaže Posušak Mate Lončar.
