Crna Gora definitivno neće dobiti poziv za članstvo u NATO na predstojećem samitu u Čikagu, saopštio je generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmunsen tokom razgovora sa premijerom Igorom Lukšićem u srijedu.
Komentarišući ovu najavu, generalni sekretar Atlantskog vijeća u Crnoj Gori Savo Kentera kaže da je to očekivano jer Crna Gora nije ispunila sve uslove za članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi.
Neki od ključnih uslova su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, a ti standardi su se poistovjećivali sa integracijama u Evropsku uniju.
"Nekako su, čini mi se, mnogi u Crnoj Gori mislili da jednostavno NATO to neće tražiti kao jedan od uslova za ulazak Crne Gore, nego da će jednostavno možda progledati kroz prste i da će preći preko toga. Ono što je činjenica jeste da će NATO itekako insistirati na poštovanju tih standarda u vladavini prava i u svemu ovome što sam govorio tako da je dok se u tom dijelu ne postignu određeni minimumi koji moraju postojati, mi ne možemo očekivati ni da ćemo dobiti poziv", kaže Kentera.
Rasmusen je ocjenio da su reforme koje sprovodi Crna Gora ambiciozne i da je ona na pravom putu, ali da treba još reformi u oblastima vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Rasmusen je kazao da ne očekuje nova proširenja na Samitu u Čikagu, ali očekuje da će biti konstatovan progres koji su Crna Gora i ostali kandidati napravili na putu ka NATO.
Aleksandar Dedović, direktor nevladine organizacije Alfa Centar koja afirmiše članstvo Crne Gore u NATO, takođe kaže da je očekivan izostanak poziva Crnoj Gori ka članstvu u NATO i da su dva faktora koji će uticati na budući poziv. To su, prema Dedoviću, podrška javnosti članstvu u NATO i problemi na socijalnom, ekonomskom i političkom planu u Crnoj Gori.
"Preko polovine građana jedne države mora da podržava članstvo da bi ona bila primljena onako kako to zaslužuje, a drugo je to što međunarodna zajednica zna za slabe rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala kao i o niskom stepenu vladavine prava u Crnoj Gori, što su i preduslovi za jedno punopravno članstvo. Dosta puta je izrečeno da su kriterijumi za članstvo u EU i NATO veoma slični, veoma komplementarni i da se prožimaju. Članstvo Crne Gore u NATO je sasvim izvjesno na sledeća dva samita, znači 2013. i 2014. godine, gdje je uz Gruziju Crna Gora jedan od najozbiljnijih kandidata", navodi Dedović.
Referendum ili Skupština
U sklopu integracija u NATO alijansu Crna Gora je angažovala nekoliko desetina vojnika u ISAF misiju u Avganistanu, uložila je velika sredstva u kampanju kojom bi povećala podršku građana učlanjenju Crne Gore u NATO.
Godinama unazad istraživanja su pokazivala je jedna trećina građana za članstvo u NATO, ali isto toliko je protiv članstva, dok je trećina neopredijeljena. Posljednje istraživanje pokazuje blagi porast onih koji su Crnu Goru u Sjevernoatlantskoj alijansi, odnosno oko 38 %, a da 36% građana se protvi NATO integracijama.
Savo Kentera pocjenjuje da bi Crna Gora mogla dobiti poziv za učlanjenje u NATO naredne ili 2014. godine, te da bi to bila najopimističnija varijanta:
"Naravno, ja se ovdje uopšte ne bih opterećivao datumima. Mislim da je potpuno irelevantno da li je to 2012., 2014. ili 2015. godine. Ono što je mnogo bitnije jeste da mi te reforme provedemo zbog nas samih, ovdje u Crnoj Gori", naglašava Kentera.
Da je Crna Gora ispunila dosadašnje zahtjeve NATO alijanse navedeno je u vladinom dokumentu koji se odnosi na demokratsku kontrolu oružanih snaga. U tom dokumentu, između ostalog, piše da su uvažene sugestije Sjevernoatlantske alijanse, čime je, prema pisanju 'Vijesti', Vlada priznala da je NATO tražio promjene u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Podsjetimo, nedavno je direktor ANB Vladan Joković podnio ostavku, a Vlada je za to mjesto postavila Bora Vučinića, doskorašnjeg ministra odbrane. Iako nikada nije zvanično potvrđeno, u dijelu javnosti se otvoreno govorilo, pozivajući se na diplomatske izvore, da je NATO tražio smjenu Jokovića zbog prisluškivanja diplomata NATO zemalja.
Uz to, u Crnoj Gori postoji dilema na koji način će se odlučiti o ulasku u NATO, da li je to putem referenduma na kome će se građani izjasniti, a na čemu insistiraju opozicione stranke, ili da odluka o učlanjenju u NATO bude donesena u Skupštini Crne Gore.
Komentarišući ovu najavu, generalni sekretar Atlantskog vijeća u Crnoj Gori Savo Kentera kaže da je to očekivano jer Crna Gora nije ispunila sve uslove za članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi.
Neki od ključnih uslova su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, a ti standardi su se poistovjećivali sa integracijama u Evropsku uniju.
"Nekako su, čini mi se, mnogi u Crnoj Gori mislili da jednostavno NATO to neće tražiti kao jedan od uslova za ulazak Crne Gore, nego da će jednostavno možda progledati kroz prste i da će preći preko toga. Ono što je činjenica jeste da će NATO itekako insistirati na poštovanju tih standarda u vladavini prava i u svemu ovome što sam govorio tako da je dok se u tom dijelu ne postignu određeni minimumi koji moraju postojati, mi ne možemo očekivati ni da ćemo dobiti poziv", kaže Kentera.
Rasmusen je ocjenio da su reforme koje sprovodi Crna Gora ambiciozne i da je ona na pravom putu, ali da treba još reformi u oblastima vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Faktori koji će uticati na budući poziv su podrška javnosti članstvu u NATO i problemi na socijalnom, ekonomskom i političkom planu.
Rasmusen je kazao da ne očekuje nova proširenja na Samitu u Čikagu, ali očekuje da će biti konstatovan progres koji su Crna Gora i ostali kandidati napravili na putu ka NATO.
Aleksandar Dedović, direktor nevladine organizacije Alfa Centar koja afirmiše članstvo Crne Gore u NATO, takođe kaže da je očekivan izostanak poziva Crnoj Gori ka članstvu u NATO i da su dva faktora koji će uticati na budući poziv. To su, prema Dedoviću, podrška javnosti članstvu u NATO i problemi na socijalnom, ekonomskom i političkom planu u Crnoj Gori.
"Preko polovine građana jedne države mora da podržava članstvo da bi ona bila primljena onako kako to zaslužuje, a drugo je to što međunarodna zajednica zna za slabe rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala kao i o niskom stepenu vladavine prava u Crnoj Gori, što su i preduslovi za jedno punopravno članstvo. Dosta puta je izrečeno da su kriterijumi za članstvo u EU i NATO veoma slični, veoma komplementarni i da se prožimaju. Članstvo Crne Gore u NATO je sasvim izvjesno na sledeća dva samita, znači 2013. i 2014. godine, gdje je uz Gruziju Crna Gora jedan od najozbiljnijih kandidata", navodi Dedović.
Referendum ili Skupština
U sklopu integracija u NATO alijansu Crna Gora je angažovala nekoliko desetina vojnika u ISAF misiju u Avganistanu, uložila je velika sredstva u kampanju kojom bi povećala podršku građana učlanjenju Crne Gore u NATO.
Godinama unazad istraživanja su pokazivala je jedna trećina građana za članstvo u NATO, ali isto toliko je protiv članstva, dok je trećina neopredijeljena. Posljednje istraživanje pokazuje blagi porast onih koji su Crnu Goru u Sjevernoatlantskoj alijansi, odnosno oko 38 %, a da 36% građana se protvi NATO integracijama.
Savo Kentera pocjenjuje da bi Crna Gora mogla dobiti poziv za učlanjenje u NATO naredne ili 2014. godine, te da bi to bila najopimističnija varijanta:
"Naravno, ja se ovdje uopšte ne bih opterećivao datumima. Mislim da je potpuno irelevantno da li je to 2012., 2014. ili 2015. godine. Ono što je mnogo bitnije jeste da mi te reforme provedemo zbog nas samih, ovdje u Crnoj Gori", naglašava Kentera.
Da je Crna Gora ispunila dosadašnje zahtjeve NATO alijanse navedeno je u vladinom dokumentu koji se odnosi na demokratsku kontrolu oružanih snaga. U tom dokumentu, između ostalog, piše da su uvažene sugestije Sjevernoatlantske alijanse, čime je, prema pisanju 'Vijesti', Vlada priznala da je NATO tražio promjene u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Podsjetimo, nedavno je direktor ANB Vladan Joković podnio ostavku, a Vlada je za to mjesto postavila Bora Vučinića, doskorašnjeg ministra odbrane. Iako nikada nije zvanično potvrđeno, u dijelu javnosti se otvoreno govorilo, pozivajući se na diplomatske izvore, da je NATO tražio smjenu Jokovića zbog prisluškivanja diplomata NATO zemalja.
Uz to, u Crnoj Gori postoji dilema na koji način će se odlučiti o ulasku u NATO, da li je to putem referenduma na kome će se građani izjasniti, a na čemu insistiraju opozicione stranke, ili da odluka o učlanjenju u NATO bude donesena u Skupštini Crne Gore.