Da plan Vlade Crne Gore o objedinjavanju CANU i DANU u jednu akademiju ne ide ni malo glatko pokazala je i najnovija situacija u vezi sa verifikacijom članstva nekoliko akademika Dukljanske akademije koji su u ponedjeljak bar formalno dobili zeleno svjetlo za ulazak u društvo akademika CANU.
Za mnoge u Crnoj Gori je sama pravna procedura tog postupka sporna pa će odgovor na pitanje da li je sve urađeno po zakonu ili ne dati Ustavni sud.
Ministarstvo nauke nedavno je stavilo van snage pravilnik o postupku verifikacije članova DANU za članstvo u CANU, zbog njegove neusklađenosti sa zakonom o toj instituciji.
U Ministarstvu nauke nijesu željeli da komentarišu odluku Skupštine Crnogorske akademije nauka i umjetnosti koja je u ponedjeljak verifikovala članstvo u CANU za njene vanredne članove tri akademika DANU: Sretena Asanovića, biologa Vukića Pulevića i istoričara Šerba Rastodera.
Kako nam je kazala PR Ministarstva nauke Milena Milunović prije bilo kakvog komentara na potez CANU sačekaće odluku Ustavnog suda od koga su tražili ocjenu ustavnosti pravilnika te akademije koji je usvojen 17. marta.
"Do okončanja postupka pred Ustavnim sudom mi nemamo više nikakav komentar", kratko je saopštila za RSE Milunović.
Dilema je u tome da li je verifikacija odrađena po zakonu ili po pravilniku CANU. Predsjednik CANU Momir Đurović tvrdi da je to urađeno po zakonu.
I profesor Đorđe Blažić kaže da se verifikacija može provesti jedino po zakonu, a nikako po bilo kom internom aktu CANU.
"Ono što pretpostavljam da bi moralo da bude jeste da bi se zakonom morali utvrditi kriterijumi i uslovi za prijem u akademiju i postupak za prijem. To je prije svega zakonodavna materija. To po mom uvjerenju ne može da bude materija unutrašnjeg pravnog akta, pravilnika kao unutrašnjeg pravnog akta akademije. To bi morala da bude zakonodavna materija. Osim oko toga nastao je i problem oko same terminologije o tome na koji način sada treba da se inkorporiraju akdemici NVO DANU u jednu državnu akademiju", kazao je Blažić.
Profesor Blagota Mitrić, koji je član DANU, međutim tvrdi da je CANU prekršila zakonsku proceduru kao i da nije verifikovala članstvo svim akdemicima DANU kako je trebalo po zakonu.
"Oni su sve radnje uradili po pravilniku ali su rekli da su to uradili po zakonu. To uopšte ne odgovara stvarnosti. Oni su napravili neku mješavinu, neku mirođiju đe su izvršili izbor ovih 5 akademika u CANU po proceduri koja podrazumijeva verifikaciju. Prvo su izabrali pojedine članove a ne kompletno članstvo a drugo izabrali su ih po proceduri koja se odnosi na verifikaciju", ističe Mitrić.
Mitrić: Država ima problem sa CANU
Podsjetimo, zakonom je predviđeno ukidanje Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, a da njeni članovi uz određenu proceduru pređu u Crnogorsku akademiju iako između te dvije akademije postoji dugogodišnji politički i ideološki sukob.
Objašavajući motive za objedinjavanje akademija u Crnoj Gori ministarka Sanja Vlahović ranije je izjavila:
Sanja Vlahović
"Kao fizički mala država ima relativno mali kapacitet u fizičkom obimu u odnosu na druge naučno istraživačke zajednice, te stoga smatramo da je opravdana strategija Vlade da svoj naučni potencijal akumulira, jer on jedino akumuliran može imati sinergetski efekat".
Od svog osnivanja CANU je bila i ostala pod dominantnim uticajem Srpske akademije nauka i umjetnosti. Upravo iz tog razloga, smatrajući CANU instrumentom Beograda u srbizaciji Crne Gore grupa intelektualaca je 1998. godine osnovala Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti.
Kada je krajem prošle godine, država, nakon skoro 15 godina paralelnog funkcionisanja dvije akademije, odlučila da donošenjem novog Zakona objedini dvije akademije uslijedile su oštre reakcije CANU koja je pomoć u zadržavanju postojećeg statusa zatražila od Srpske akademije.
Dok se čeka tumačenje Ustavnog suda, postavlja se pitanje da li je država, odnosno vlast samu sebe dovela u poziciju u kakvoj se danas nalazi tako što je godinama finansirala CANU, a u međuvremenu je formirana DANU.
Profesor Blagota Mitrić odgovornost države vidi u tome što nije dosljedna i do kraja sprovede Zakon o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.
"Pošto je CANU od početka osporavala taj zakon kao neustavan i pokrenula je postupak pred Ustavnim sudom, država više nije ništa učinila da do odluke Ustavnog suda uradi ono što je do nje. Prvo, da obezbijedi da zakoni budu uzvršavani. Ona ni jednim potezom, a ja sam to javno sugerisao, nije donijela uredbu o izvršavanju zakona – da kaže pod verifikacijom se podrazumijeva to i to. Sada je nastao galimatijas između DANU i CANU. To je samo prividno. Mi sa CANU nemamo nikakav problem. Mislim da država ima problem sa njima", ocjenjuje profesor Mitrić.
Galimatijasu u vezi sa objedinjavanjem akademija u Crnoj Gori treba dodati i činjenicu da će sa članovima CANU i DANU mala Crna Gora imati preko 100 akademika, a njihove ne baš male apanaže, plate i ostali troškovi svaliće se na pleća poreskih obveznika, odnosno građana. Ispada da Crna Gora ima znatno više akademika nego recimo kolijevka akademizma Francuska koja ima manje od 80 članova akademika.
