Od Saudijske Arabije do Izraela, tradicionalni saveznici SAD-a na Bliskom Istoku se počinju pitati: Da li nam Amerika okreće leđa?
Diplomatske igre predsjednika Baracka Obame prema starom neprijatelju Iranu i njegovo odbijanje da napadne Siriju u posljednjem trenutku naveli su državnike u Izraelu, zemljama Golfskog Zaljeva i Turskoj da se pitaju da li ih Washington namjerno zanemaruje da bi izbjegao uvlačenje u sve ozbiljnije sukobe sekti na Bliskom Istoku i navodne pokušaje Teherana da napravi nuklearno oružje.
Medijski navodi da je američka Državna sigurnosna agencija (NSA) vjerovatno špijunirala državnike Njemačke, Meksika i Brazila su razljutili i dugogodišnje saveznike SAD-a, što je mnoge navelo na zaključak da je Obama pogrešno postavio svoje prioritete.
Međutim, Obamina politika se suočava sa većom kritikom na Bliskom Istoku, posebno u Saudijskoj Arabiji gdje postoji strah od otopljenja odnosa između SAD-a i regionalnog rivala Rijada, Irana.
Saudijski princ je ove sedmice upozorio da bi se kraljevina mogla „udaljiti“ od Sjedinjenih Država, što bi moglo značiti veliku stratešku promjenu nakon decenija bliske vojne i ekonomske suradnje.
Izraelski zvaničnici navode izražavaju zabrinutost da Obama neće biti dovoljno čvrst u pregovorima sa Iranom kada su u pitanju nuklearne ambicije te zemlje i da bi mogao odbaciti mogućnost vojnog napada na Iran, baš kao što je odustao od napada na sirijskog predsjednika Bashara al-Assada u septembru.
„Sjedinjene Države su naštetile svom ugledu kada su odbile napasti Siriju,“ tvrdi jedan izrealski diplomata u Jeruzalemu.
Zabrinutost saveznika zbog odbijanja Amerike da se više uključi u dešavanja na Bliskom Istoku je povećana nakon ankete koja je pokazala da su se Amerikanci oštro protivili intervenciji u Siriji. Istraživanje kojen su sproveli Reuters i Ipsos 11. oktobra je pokazalo da je samo 13 posto Amerikanaca podržavalo vojnu intervenciju SAD-a u Siriji.
'Tamo je haos'
Bijela kuća negira insinuacije prijatelja i neprijatelja na Bliskom Istoku da nema hrabrosti upotrijebiti silu u regionu, i kao dokaz protiv takvih tvrdnji navodi rušenje režima libijskog vođe Muamera Gadafija 2011. godine.
Američki zvaničnici također upozoravaju da ne treba potcjenjivati Obaminu spremnost da iskoristi vojnu opciju protiv Irana da bi ovu zemlju spriječio da postane nuklearno sposobna.
„Nije da je u pitanju predsjednik koji nije voljan da djeluje kada vjeruje da je to u našem interesu, ali neće djelovati kada ne smatra da je to u našem interesu,“ kaže Ben Rhodes, zamjenik Obaminog savjetnika za državnu sigurnost.
Još dodaje da SAD neće početi dizati sankcije protiv Irana sve dok Teheran ne pokaže da ostvaruje napredak u pregovorima oko nuklearnog naoružanja.
Washington i njegovi saveznici vjeruju da Iran radi na kreiranju nuklearnog oružja, dok Teheran navodi da su ciljevi njegovog nuklearnog programa energija i proizvodnja medicinskih uređaja.
Ratna zbivanja u Siriji
Ipak, Obama se opire pritiscima Saudijske Arabije i odbija aktviniju ulogu u Siriji gdje pobunjenici padaju pod sve veći utjecaj islamističkih militantnih grupa, od kojih su neke povezane sa Al Qaedom.
Obama je dosta oprezan kada je u pitanju otvorena vojna intervencija SAD-a na Bliskom Istoku. Za njegov oprez je djelomično zaslužan Irak, navodi Rhodes.
„Mislim da rat u Iraku ima dosta utjecaja na naše razmišljanje,“ rekao je Rhodes na washingtonskom samitu Reutersa, dodajući da su porast utjecaja sekti i politički haos u Iraku „dokazali koliko je naš utjecaj ograničen“.
„Imali smo okupatorsku vojsku sa 150.000 ljudi u zemlji i nismo bili u mogućnosti diktirati događaje u toj zemlji nekoliko godina. Tako da je to pokazalo da vojna moć ne može diktirati događaje na Bliskom Istoku,“ rekao je.
Obamin oprez se može porediti sa onom opozicije u kongresu, kao i sa činjenicom da većina anketa pokazuje da je američka javnost umorna od ratovanja.
„Predsjednik reflektuje zamorenost Bliskim Istokom,“ navodi Elliot Abrams, pomoćnik za vanjsku politiku u administraciji Obaminog republikanskog prethodnika, Georgea W. Busha, i česti kritičar predsjednika demokrate.
Tvrdi da je Obama prihvatio stav da je „tamo haos“ i da je najbolje ograničiti vojnu akciju na napade bespilotnih letjelica u Pakistanu, Jemenu i Somaliji.
Nezadovoljstvo Saudijaca
Saudijska Arabija još uvijek izražava nezadovoljstvo zbog, kako tvrdi, neispunjenog obećanja Amerikanaca da će napasti Assada – bliskog saveznika Irana – zbog upotrebe hemijskog oružja nad civilima.
„Želimo uplašiti Amerikance da bi smo ih razbudili. Ne mogu nam davati obećanja koja kasnije neće ispuniti. To će ih koštati,“ tvrdi saudijski analitičar stava bliskog državnicima zemlje.
Obama je okrenuo leđa dugogodišnjem savezniku, egipatskom predsjedniku Hosniju Mubaraku, za vrijeme masovnih protesta u zemlji 2011. godine, što je uzbunilo Izrael i Saudijsku Arabiju.
INFOGRAFIKA: Komplikovani odnosi na Bliskom istoku
Američki zvaničnici najnoviju prijetnju Saudijske Arabije da će se udaljiti od Washingtona smatraju samo retorikom. Nema znakova da Saudijci žele umanjiti ili u potpunosti ukloniti američke vojne snage, uključujući i vojnu bazu iz koje se lansiraju američke bespilotne letjelice u susjedni Jemen.
Rast američkih zaliha nafte i nove tehnologije čine Ameriku manje zavisnom od Saudijske Arabije i drugih naftnih zemalja u Golfskom Zaljevu. Međutim, ako Saudijska Arabija odluči sprovesti svoje prijetnje, sigurno će otežati život Washingtonu.
Saudijska Arabija bi mogla odbiti učestvovati u smanjenju jaza kada su u pitanju globalne zalihe nafte i održavanje cijena pod kontrolom, čime se nadoknađuje pad izvoza iz Irana nakon uspostavljanja međunarodnih sankcija.
Saudijska Arabija bi također mogla odlučiti početi dostavljati napredno oružje radikalnim islamističkim grupama koje se bore protiv Assadovog režima, što bi ih dovelo u bolju poziciju nad pobunjenicima koje Zapad donekle podržava.
Osim što pokušava izgladiti odnose sa Saudijskom Arabijom i Izraelom, Bijela kuća se također nosi sa pritužbama iz Evrope i Latinske Amerike zbog navoda da je NSA prisluškivala telefone državnika.
To nezadovoljstvo je uzrokovano medijskim izvještajima zasnovanim na povjerljivim dokumentima koje je objavio bivši službenik NSA Edward Snowden.
Angela Merkel
„Ovo je ozbiljna situacija,“ navodi Rhodes. „Država po država – jednostavno ćemo morati diplomatski odgovoriti na sve probleme koji se pojave.“
Uprkos ljutnji individualnih vođa kao što je njemačka kancelarka Angela Merkel koja sumnja da je prisluškivan njen mobilni telefon, vlade su svjesne činjenice da neki saveznici špijuniraju jedni druge, tako da ovo nezadovoljstvo vjerovatno neće dugo trajati.
„Trenutno nije načinjena stvarna šteta odnosima,“ navodi viši diplomata Evropske unije, dodajući da Evropa i dalje ima zajedničke interese sa SAD-om kada su u pitanju trgovina, Afganistan i Bliski Istok.
Više je zabrinjavajući Obamin stav prema Bliskom Istoku, kao i problemi unutar SAD-a zbog konstantnih borbi oko budžeta sa Republikancima, tvrdi diplomata.
„Američka vanjska politika je u ozbiljnim problemima, ne samo zbog NSA. Činjenica da Obama nije mogao otići u Aziju zbog problema na domaćem terenu je ostavila katastrofalan dojam na neke ASEAN zemlje među kojima raste utjecaj Kine,“ rekao je komentarišući Obamino otkazivanje posjete Jugoistočnoj Aziji ovog mjeseca zbog fiskalne krize u SAD-u.
Njemačka će naredne sedmice u Washington poslati svoje vrhunske obavještajce da bi tražili odgovor od Bijele kuće u vezi sa prisluškivanjem telefona Merkelove.
(U radu na izvještaju učestvovali Crispian Balmer u Jeruzalemu, Andreas Rinke u Berlinu, William Maclean u Dubaiju; uredio Peter Cooney)
