Mnogobrojni prijedlozi za izmjene Izbornog, ali i zakona o finansiranju političkih partija i o sprječavanju sukoba interesa, konačno su urodili plodom. Naime, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH formirao je prije nekoliko dana radnu grupu koja će pripremiti prijedlog izmjena i dopuna ovih zakona, koji u sadašnjem obliku, između ostalog, omogućavaju beskonačne dogovore o formiranju vlasti.
Skoro devet mjeseci trebalo je da se konstituiše Parlamentarna Skupština BiH. Vijeće ministara još uvijek radi u tehničkom mandatu i ne zna se kada će biti
uspostavljeno novo ministarsko vijeće. Sada se već broje dani do godišnjice
održavanja opštih izbora, što potvrđuje da postoje propusti u Izbornom zakonu, koji ne previđa sankcije za političare koji, očigledno dugim pregovorima, koče
uspostavu vlasti.
Centralna izborna komisija BiH u godišnjem izvještaju o radu dala je preporuke za izmjene sva tri zakona, kaže Maksida Bajramović.
„Što se tiče Izbornog zakona, neophodno je dopuniti mehanizme za poštivanje
ustavnih i zakonskih rokova za uspostavu vlasti u BiH. Nesumnjivo najvažnija
obaveza za BiH je implementacija presude Suda za ljudska prava u Strazburu kako bi se i predstavnicima ostalih dala mogućnost da budu birani, i to najmanje za članove Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH“, navodi Bajramović.
Nevladina organizacija Centri Civilnih inicijativa - CCI, već nekoliko godina, a
za sada bezuspješno, šalje prijedloge za izmjenu Izbornog zakona, kaže Majda
Behrem – Stojanov.
„Upravo ti problemi u konstituisanju vlasti koji su uočeni, ne samo na državnom nivou, jer imamo još kantona koji nisu završili proces konstituisanja vlasti, ukazuju na neodložnu potrebu izmjena Izbornog zakona BiH, čija je nedorečenost upravo u kontekstu sankcija za kršenje rokova i dovela do sitaucije dugotrajne blokade institucija vlasti. Mi smo još prije četiri godine pokrenuli ka Parlamentarnoj skupštini BiH inicijativu za izmjenu Izbornog zakona u cilju određivanja krajnjih rokova za konstituisanje vlasti nakon službenog proglašenja rezultata izbora od strane Centralne izborne komisije. Naš prijedlog je bio da to bude 60 dana za konstitisanje zakonodavne vlasti, a onda još dodatnih 30 dana za konstituisanje izvršne vlasti, i raspisivanje vanrednih izbora ako se ti rokovi ne ispoštuju“, kazala je ona.
Jaz između građana i vlasti
Iz organizacije Transparency International BiH više puta je upućeno upozorenje
o potrebu dorade sva tri, a posebno Zakona o finansiranju političkih partija, naglašava Ivana Korajlić.
„Cijelu prethodnu godinu smo upozoravali na nedostatke Zakona o finansiranju političkih partija - jer ne samo da ne motiviše stranke da ga poštuju, jer propisuje tako male sankcije da ga se ne isplati ni poštivati, već i pojedinim nedostacima omogućava zloupotrebu zakona, omogućava netransparentno finansiranje političkih partija i zloupotrebu sredstava“, kaže Korajlić.
U opoziciji smatraju da od radne grupe za izmjene zakona sastavljene od članova
partija na vlasti ne treba mnogo očekivati. Predsjednik Socijaldemokratske unije
Nermin Pećanac, uz ovo, ističe kako sankcije za neodgovorne političare moraju
postojati.
„Godinu dana je prošlo neformiranja vlasti. Nikakve sankcije za to nema, razvlače građanima pamet, troše državne novce - i njima je dobro. I njima je jedino u ovoj državi dobro. I oni će ovo razvlačiti sve dok ne budu sankcionisani od strane građana. Ja ne vjerujem puno u ove izmjene i dopune zakona zato što to pišu oni na koje se odnosi. A ko je protiv sebe radio - ja u još nisam vidio u ovoj državi taj priimjer. Prema tome, ovo je još jedna priča i predstava za narode, ovo je još jedan cirkus od strane aktuelne vlasti. I mislim da će se taj cirkus nastaviti sve dok građani ne shvate da jedino oni mogu nešto sankcionisati“, smatra Pećanac.
Zakonska regulativa u BiH praktično omogućava stvaranje “novih bogataša”, kaže
Ivana Korajlić, iz Transparency Internationala.
„Ukoliko imate zakone u sukobu interesa koji omogućavaju javnim zvaničnicima da budu u situaciji sukoba interesa, a da za to ne budu sankcionisani, ili ako omogućavate političkim strankama da crpe novac iz budžeta, da ga zloupotrebljavaju, i ako im omogućavate da primaju skrivene donacije čiji su izvori upitni, dolazi do izdvajanja elita koje imaju sve povlastice u odnosu na obične građane i na proširenje tog jaza između građana koji glasaju za predstavnike vlasti i tih predstavnika vlasti koji bi trebali, ustvari, da služe građanima“, ocjenjuje Korajlić.
I građani su svjesni da kašnjenje u formiranju vlasti najviše šteti njima. Na pitanje
kada će biti konstituisano Vijeće ministara, kažu:
„Nikad. Zato što su nesposobni.“
„Dosta više pljačke i lopova.“
„Natežu se, vidite, skoro godinu dana.“
„Nisu zaslužili ovi što su dobili glasove da formiraju bilo što.“
Skoro devet mjeseci trebalo je da se konstituiše Parlamentarna Skupština BiH. Vijeće ministara još uvijek radi u tehničkom mandatu i ne zna se kada će biti
uspostavljeno novo ministarsko vijeće. Sada se već broje dani do godišnjice
održavanja opštih izbora, što potvrđuje da postoje propusti u Izbornom zakonu, koji ne previđa sankcije za političare koji, očigledno dugim pregovorima, koče
uspostavu vlasti.
Centralna izborna komisija BiH u godišnjem izvještaju o radu dala je preporuke za izmjene sva tri zakona, kaže Maksida Bajramović.
„Što se tiče Izbornog zakona, neophodno je dopuniti mehanizme za poštivanje
ustavnih i zakonskih rokova za uspostavu vlasti u BiH. Nesumnjivo najvažnija
obaveza za BiH je implementacija presude Suda za ljudska prava u Strazburu kako bi se i predstavnicima ostalih dala mogućnost da budu birani, i to najmanje za članove Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH“, navodi Bajramović.
Nevladina organizacija Centri Civilnih inicijativa - CCI, već nekoliko godina, a
za sada bezuspješno, šalje prijedloge za izmjenu Izbornog zakona, kaže Majda
Behrem – Stojanov.
„Upravo ti problemi u konstituisanju vlasti koji su uočeni, ne samo na državnom nivou, jer imamo još kantona koji nisu završili proces konstituisanja vlasti, ukazuju na neodložnu potrebu izmjena Izbornog zakona BiH, čija je nedorečenost upravo u kontekstu sankcija za kršenje rokova i dovela do sitaucije dugotrajne blokade institucija vlasti. Mi smo još prije četiri godine pokrenuli ka Parlamentarnoj skupštini BiH inicijativu za izmjenu Izbornog zakona u cilju određivanja krajnjih rokova za konstituisanje vlasti nakon službenog proglašenja rezultata izbora od strane Centralne izborne komisije. Naš prijedlog je bio da to bude 60 dana za konstitisanje zakonodavne vlasti, a onda još dodatnih 30 dana za konstituisanje izvršne vlasti, i raspisivanje vanrednih izbora ako se ti rokovi ne ispoštuju“, kazala je ona.
Jaz između građana i vlasti
Iz organizacije Transparency International BiH više puta je upućeno upozorenje
o potrebu dorade sva tri, a posebno Zakona o finansiranju političkih partija, naglašava Ivana Korajlić.
„Cijelu prethodnu godinu smo upozoravali na nedostatke Zakona o finansiranju političkih partija - jer ne samo da ne motiviše stranke da ga poštuju, jer propisuje tako male sankcije da ga se ne isplati ni poštivati, već i pojedinim nedostacima omogućava zloupotrebu zakona, omogućava netransparentno finansiranje političkih partija i zloupotrebu sredstava“, kaže Korajlić.
U opoziciji smatraju da od radne grupe za izmjene zakona sastavljene od članova
partija na vlasti ne treba mnogo očekivati. Predsjednik Socijaldemokratske unije
Nermin Pećanac, uz ovo, ističe kako sankcije za neodgovorne političare moraju
postojati.
„Godinu dana je prošlo neformiranja vlasti. Nikakve sankcije za to nema, razvlače građanima pamet, troše državne novce - i njima je dobro. I njima je jedino u ovoj državi dobro. I oni će ovo razvlačiti sve dok ne budu sankcionisani od strane građana. Ja ne vjerujem puno u ove izmjene i dopune zakona zato što to pišu oni na koje se odnosi. A ko je protiv sebe radio - ja u još nisam vidio u ovoj državi taj priimjer. Prema tome, ovo je još jedna priča i predstava za narode, ovo je još jedan cirkus od strane aktuelne vlasti. I mislim da će se taj cirkus nastaviti sve dok građani ne shvate da jedino oni mogu nešto sankcionisati“, smatra Pećanac.
Zakonska regulativa u BiH praktično omogućava stvaranje “novih bogataša”, kaže
Ivana Korajlić, iz Transparency Internationala.
„Ukoliko imate zakone u sukobu interesa koji omogućavaju javnim zvaničnicima da budu u situaciji sukoba interesa, a da za to ne budu sankcionisani, ili ako omogućavate političkim strankama da crpe novac iz budžeta, da ga zloupotrebljavaju, i ako im omogućavate da primaju skrivene donacije čiji su izvori upitni, dolazi do izdvajanja elita koje imaju sve povlastice u odnosu na obične građane i na proširenje tog jaza između građana koji glasaju za predstavnike vlasti i tih predstavnika vlasti koji bi trebali, ustvari, da služe građanima“, ocjenjuje Korajlić.
I građani su svjesni da kašnjenje u formiranju vlasti najviše šteti njima. Na pitanje
kada će biti konstituisano Vijeće ministara, kažu:
„Nikad. Zato što su nesposobni.“
„Dosta više pljačke i lopova.“
„Natežu se, vidite, skoro godinu dana.“
„Nisu zaslužili ovi što su dobili glasove da formiraju bilo što.“