Tokom izborne kampanje građani Bosne i Hercegovine nemaju informacije koliko političke stranke troše novca, uglavnom budžetskog, u predizborno vrijeme. Praksa je pokazala da se političke stranke u tom procesu ponašaju netransparentno, jer ne dostavljaju jasne izvještaje o utrošku sredstava, recimo za oglašavanje ili za predizborne skupove. Opšta slika finansiranja političkih stranaka i izbronih kampanja je mutna, a tome doprinosi i Zakon o finansiranju političkih partija iz 2012. godine, koji, kako kažu u nevladinom sektoru, pospješuje korupciju.
Za bilborde, letke, predizborne skupove i koncerte, te sve ostale vrste oglašavanja tokom izborne kampanje, političke stranke na Opštim izborima u BiH, održanim prije pola godine, imale su na raspolaganju više od 27 miliona eura. No, potrošeno je tek nešto više od četiri miliona, tako su barem političke stranke u BiH izvjestile Centralnu izbornu komisiju.
Paralelno, organizacija Transparency International BiH vršila je monitoring tokom izborne kampanje.
„Kada se uporede, prijavljeni troškovi oglašavanja su znatno manji nego što smo mi zabilježeli prema zvaničnim cjenovnicima medija. Troškovi predizbornih skupova su izrazito niski. Prosječna cijena po skupu je 2.400 konvertibilnih maraka, što je zaista nisko, imajući u vidu da ta cijena podrazumjeva i troškove iznajmljivanja prostora, hrane, prevoza, a da ne govorimo o tome da većina političkih partija ima i estradne umjetnike koji nastupaju na preizbodnim skupovima“, objašnjava Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.
Kontrolu finansiranja političkih stranaka radi mali broj članova revizorskog tima Centralne izborne komisije, tako da je nemoguće nadzirati finasijske tokove političkih stranaka kojih je samo na prošlim izborima bilo 113.
„Mi kao građani znamo koliko je prema njihovim finansijskim izvještajima potrešeno novca, što apsolutno ne znači da su oni toliko novca potrošili. Analizirajući predizborne skupove, plaćena politička oglašavanja, korištenje u izbornim kampanjama i drugih segmenata za popularizaciju određene političke stranke govori da njihovi finansijski izvješataji ne odgovaraju stvarnom stanju utroška sredstava, rekao je Vehid Šehić, član koalicije „Pod lupom“ i bivši član CIK-a.
Pospješivanje korupcije
Novim Zakonom o finansiranju političkih stranaka iz 2012. godine, povećan je limit privatnih donacija političkim strankama. Analiza Transparency Internationala je pokazala da je povećanjem limita za dobrovoljne priloge fizičkih osoba i pravnih lica došlo do enormnog uvećanja iznosa koje stranke prijavljuju u svojim izvještajima. Samo Stranci demokratske akcije uvećani su iznosi uplata fizičkih lica u izbornoj kampanji 2014. godine za 110 posto u odnosu na kampanju 2010. godine.
U nevladinom sektoru smatraju da se ovim zakonskim rješenjem pospješuje korupcija tokom izborne kampanje.
„I u ranijem zakonu jedno lice je moglo izdvojiti daleko više sredstava, a onda naći šest ili sedam građana i predstaviti to kao da su oni svi donatori, a zapravo je samo jedan čovjek izdvojio novac za neku političku stranku. S druge strane, kontrolu finansijskih sredstava radi jedan mali odjel CIK-a, koji ne može vidjeti sve transakcije političkih stranaka, jer se zloupotrebljavaju prije svega javna preduzeća. To je masovna pojava. Činjenica da je potrošeno samo osam miliona konvertibilnih maraka, što je veliki iznos, ali s obzirom da je dozvoljeni limit sedam puta veći, pokazuje da nešto nije kako treba“, zaključuje Vehid Šehić iz Kolacije „Pod lupom“.
Političarima sa prostora Balkana „lov u mutnom“ nije stran, jer su i zemlje okruženja imale slične probleme. I pored dobrih zakona, kontrola je neophodna, poručuje Dragan Zelić, izvršni direktor hrvatskog GONG-a.
„Evo primjera: Možete imati uredne poslovne knjige u stranci, za vrijeme kampanje. Dakle, sve je uredno. Možete imati tisuću majica, pet javnih skupova sa pjevačicama, pjevačima i da to nigdje ne bude nevedeno u vašim knjigama, jer je sve uredno. A da to plati HEP, Hrvatske šume ili netko treći. Ako ne pazite, dakle, ako ne brojite koliko je stranka imala oglasa, ne brojite koliko su imali javnih skupova ili koliko su imali majica nećete nigdje vidjeti da je to HEP platio, tj. da je sustav zloupotrijebljen. Nemam dokaze, ali javno govorimo u Hrvatskoj da nema dovoljno uvjeravanja da ni dan danas nema mini FIMI-Medija, tj. izvlačenja javnog novca za finasiranja stranaka,“ rekao je Zelić, izvršni direktor hrvatskog GONG-a.
Slika finasiranja političkih stranaka i izbornih kampanja je mutna i nepotpuna, zbog čega je grupa zemalja Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije GRECO donijela devet preporuka za BiH, od kojih su ispunjene samo dvije.
Neophodno je povećati transparentnost, te pojačati sankcije za političke stranke jer sadašnje nisu dovoljno oštre, poručuje članica Centralne izborne komisije Irena Hadžiabdić.
„Nažalost sankcije u našoj zemlji su izrazito niske. Maksimalna sankcija koja je izrečena jednoj političkoj stranci je 25.000 konvertibilnih maraka. S obzirom da je vrlo isplativa, mislim da ovako niske sankcije zapravo ohrabruju političke subjekte da ih krše, jer ono što dobijaju je puno bolje“, poručila je članica Centralne izborne komisije Irena Hadžiabdić.
