Na Haškom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) održala se statusna konferencija o stanju u žalbenom postupku u slučaju protiv bivših čelnika tzv. Herceg Bosne, poznatom kao Prlić i drugi.
Glavna promjena u žalbenom postupku dogodila se zbog promjene predsjednika Haškog suda tako da je žalbeni slučaj, kao i vođenje te međunarodne institucije Ujedinjenih naroda (UN) preuzeo malteški sudac Carmel Agius.
„Sviđalo se to vama ili ne. Sebe sam odredio za predžalbenog suca. U tom svojstvu danas predsjedavam ovom statusnom konferencijom.“, obavijestio je strane u postupku Agius.
Podsjetimo, u prvostupanjskoj presudi bivši premijer tzv. Herceg Bosne Jadranko Prlić, bivši ministar obrane Bruno Stojić, generali Hrvatskog vijeća obrane Slobodan Praljak i Milivoj Petković, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić i predstojnik odjela za zatočene Berislav Pušić osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u Bosni i Hercegovini 1993. i 1994. godine.
Na statusnoj konferenciji su nazočila samo četvorica, od ukupno šestorice osuđenika u prvom stupnju – Prlić, Praljak, Stojić i Ćorić. Petković se odrekao prava da nazoči statusnoj konferenciji, a Pušić je na privremenoj slobodi zbog zdravstvenog stanja.
Agiusu slučaj Prlić i drugi prioritet
Slučaj Prlića i drugih jedan je od najdužih procesa na Haškom sudu, budući da je suđenje počelo 2006.godine, a okrivljujuće prvostupanjske presude su izrečene tek 7 godine kasnije - 2013. Šestorici optuženih izrečene su tada kazne zatvora u rasponu od 10 do 25 godina, na koje su se sve strane u postupku žalile.
Osuđeni su kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) čiji je cilj bio da se etnički očiste Bošnjaci iz onih dijelova BiH koji su proglašeni tzv.Herceg-Bosnom.
Tužiteljstvo je u žalbi zatražilo strože kazne, a timovi obrana oslobađanje za njihove klijente.
Izbor Agiusa za predsjednika suda, kao i njegovo preuzimanje slučaja za kojeg je naveo da će mu biti prioritetan „kako bi se sve odvijalo prema planu“, sigurno nije ulilo dodatnu nadu osuđenicima u prvom stupnju – budući da je žalbenim postupkom prije upravljao bivši predsjednik suda Theodor Meron.
Naime Meron je postao poznat po svojim kontroverznim oslobađajućim drugostupanjskim presudama, nakon prvostupanjskih osuđujućih (Ante Gotovina i Mladen Markač, Momčilo Perišić), kao i uvođenju pojma „konkretne usmjerenosti na činjenje kaznenog djela“ pomoću kojeg su oslobođeni u prvom stupnju i bivši šefovi srbijanske tajne policije (SDB) Jovica Stanišić i Franko Simatović.
Taj pojam su suci u nekim drugim haškim slučajevima (poput Šainović i drugi) nazvali – izmišljotinom u međunarodnom pravu.
Na statusnoj konferenciji je objavljeno kako su i replike na žalbe strana u postupku postale javne. Žalbena rasprava se očekuje iduće godine, a još nije zakazan vremenski okvir.
