Prilikom posjete Crnoj Gori generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je još jednom podvukao da će stanje u oblasti vladavine prava biti jedan od dva glavna kriterijuma prilikom donošenja odluke o pozivu Crne Gore u članstvo. Jedna od ključnih institucija zaduženih za unaprijeđenje stanja u toj oblasti je vrhovno državno tužilaštvo (VDT) koje je ovih dana na meti kritike da i nakon izbora novog tužioca ne daje konkretne rezultate.
Nakon skoro dvije godine v.d. stanja u tužilaštvu javnost je sa umjerenim optimizmom dočekala vijest o izboru novog vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića. Za razliku od svojih prethodnika koji su ostajali nijemi na krivične prijave, ignorisali optužujuće navode i materijale, novi vrhovni državni tužilac promptno reaguje na gotovo sve inicijative koje dolaze sa strane i procesuira saznanja o mogućim počinjenim krivičnim djelima - pokretanjem istraga koje se u toj fazi stručno nazivaju izviđajem. Međutim, dio javnosti mu zamjera da se na tome sve i završava, te da su rezultati tih postupaka osam mjeseci nakon njegovog stupanja na dužnost nepoznati, da i dalje nema optužnica, posebno u oblasti visoke korupcije. Pojedinci iz civilnog sektora su tužiocima cinično poručili da se ponašaju kao izviđači. Na optužbe koje dolaze na njegovu adresu vrhovni državni tužilac Ivica Stanković u izjavi za Radio Slobodna Evropa ovako odgovara.
„Upoznat sam sa kritikama djela javnosti kada je riječ o izviđajima koje pokreće Vrhovno državno tužilaštvo. Čuo sam i za termin 'izviđači' i sve one koji na taj način definišu rad državno-tužilačke organizacije moram da upoznam sa činjenicom da se do postupka optuženja u većini sluačejva ne može ni doći bez početne faze, a to je upravo izviđaj. Svjestan sam da bi pravni laici preskočili razne pravne norme i one koji su meta njihovih kritika odmah stavili lisice na ruke.Ali, moram li da napominjem da se to tako ne radi i u krajnjem da ne smije tako da se radi. Naravno, ako hoćemo da djelovanje u okviru svojih nadležnosti zasnivamo na principima vladavine prava“.
Predsjednik skupštinskog odbora za antikorupciju i visoki funkcioner opozicionog Demokratskog fronta Predrag Bulatović kaže da nema razumijevanja za činjenicu da u prvih osam mjeseci mandata Ivice Stankovića nema konkretnih rezultata.
„Mi smo već, ima nekoliko mjeseci, saopštili da je VDT potrošio vrijeme i strpljenje javnosti, poslanika i parlamenta, da bi dao konkretne rezultate. Znači, on je imao sasvim dovoljno vremena i mogućnosti na osnovu starog zakona i na sonovu postojeće organizacije d apreduzme odgovarajuće aktivnosti, posebno vezano za borbu protiv korupcije na visokom nivou. Tu nema ni jednog jedinog pomaka i to je ono što će Evropska komisija sasvim sigurno da uoči. I to je ono što će značajno usporiti evropski put Crne Gore“.
U javnosti se otvoreno spekulise da u tužilačkoj organizaciji, koja je godinama krojena po politčkom diktatu, postoji ozbiljan otpr reformama, te da mnogi tužioci nerado preuzimaju i vode predmete, posebno one koji se tiču visoke korupcije i potencijalnih zloupotreba od strane političkih i drugih moćnika. Ivica Stanković kaže da je incirao veliki broj predmeta i poručuje da se od njega ne može očekivati da vodi svaki pojedinačno. Podsjeća da je na dužnosti, kako kaže, tek osam mjeseci i poručuje tužiocima koji odugovlače postupke.
„Već sam onima koji su odugovlačili u vođenju postupaka rekao da im to neće biti preporuka za dalji rad. A podsjetiću Vas da nas očekuje reizbor tužilaca“.
U Pozitivnoj Crnoj Gori kažu daje izbor novog VDT-a Ivice Stankovića ulivao nadu da može doći do kvalitetnih promjena. Srđan Perić, potpredsjednik Pozitivne Crne Gore, hvaleći njegove stručne reference, kaže da optimizam počinje da jenjava.
„Kako vrijeme prolazi ta nada koja je uspostavljena Stankovićevim imenovanjem polako blijedi. Prošlo je skoro osam mjeseci i činjenica je da mi nemamo najatraktivnije i najviše željene optužnice prije svega za djela korupcije na visokom nivou. Činjenica je da on u takvom ambijentu jako teško može raditi. Činjenica je da su stvari sistemske stvari tako postavljene da ako neko želi da radi svoj posao nailazi na opstrukciju. Bojim se da u ovom procesu ne potrošimo jednog čovjeka a da opet ništa ne uradimo u konačnom u borbi protiv visoke korucpije i organizovanog kriminala“.
Podsjetimo, Crna Gora do danas nije donijela nijednu konačnu presudu za visoku korupciju, iako borba protiv organizovanog kriminala i korupcije predstavlja ključni zahtjev za nastavak integracionih procesa u Evropsku uniju i NATO.
