Bjeloruska spisateljica koja se bavi istraživačkim novinarstvom Svetlana Aleksijevič dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 2015. godine.
Švedska akademija pohvalila je njeno „polifonijsko pisanje“ i opisala njen rad kao „spomenik patnjama i hrabrosti našeg vremena“ prilikom uručivanja nagrade.
„Izmislila je novi književni žanr. Ona prevazilazi novinarske formate i nastavila se fokusirati na žanr koji su drugi pomogli stvoriti“, rekla je Sara Danius, stalna sekretarica Švedske Akademije prilikom objave.
Aleksijevičeva, kojoj je 67 godina, je rođena u sovjetskoj Ukrajini; otac joj je bio Bjelorus, a majka Ukrajinka, dok ona piše na ruskom jeziku.
Svoje novinarske vještine je iskoristila da zabilježi velike tragedije koje su pogodile Bjelorusiju za vrijeme i nakon sovjetske ere, uključujući i nuklearnu katastrofu u Černobilu i sovjetski rat u Afganistanu.
Njen prvi roman "Rat nema žensko lice" je zasnovan na ranije neispričanim pričama žena koje su se borile protiv nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Roman je objavljen 1985. godine za vrijeme perestrojke, nakon što je bila zabranjena godinama jer govori o ličnim tragedijama umjesto o ulozi Komunističke partije.
Jedan od njenih najpoznatijih romana, "Glasovi Černobila", objavljen je 1998. godine i bavi se detaljima psihološke i fizičke patnje ljudi koji su učestvovali u čišćenju nakon nuklearne katastrofe 1986. godine.
Iako se nuklearna nesreća desila u Ukrajini, njene posljedice su se osjećale u Bjelorusiji više nego u bilo kojoj drugoj zemlji.
Njen najnoviji roman "Vrijeme second-handa" istražuje post-sovjetski mentalitet dvije decenije nakon pada Sovjetskog saveza.
Roman je nagrađen prestižnom francuskom nagradom '"Medicis essai" 2013. godine.
Aleksijevičeva je radila kao nastavnica i novinarka nakon što je završila školovanje.
Njene knjige, sve napisane na ruskom, su objavljene u 19 zemalja. Također je napisala tri drame i scenarije za 21 dokumentarni film.
Djela Aleksijevičeve nisu objavljivana u Bjelorusiji od dolaska autoritarnog predsjednika Aleksandra Lukašenka na vlast 1994. godine.
Nagrada od osam miliona kruna (972.000 američkih dolara) je četvrta dodijeljena ovogodišnja Nobelova nagrada.
Nazvana je prema izumitelju dinamita Alfredu Nobelu i dodjeljuje se od 1901. godine za postignuća u nauci, književnosti i miru, u skladu sa Nobelovom oporukom.
