Bosna i Hercegovina je na velikoj raskrsnici i za 15-tak dana će se znati kojim putem će krenuti, putem napretka ili će ostati zaglavljena u pošlosti, ocijenio je britanski ambasador u BiH Najdžel Kejsi ( Nigel Casey ) napominjući da 11. aprila u BiH dolazi evropski komesar za proširenje Štefan File da razgovara sa bh. političarima o ispunjavanju uslova za pregovore sa EU.
Kejsi u intervjuu za Radio Slobodna Evropa napominje da BiH nije još ispunila ključne uslove poput provođenja presude Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, nije organizovala popis stanovništva, a posljednja politička kriza u Federaciji dovodi u pitanje i funkcionisanje države.
Casey: Zakon o državnoj pomoći je usvojen, Zakon o popisu je usvojen, ali se treba još izvršiti popis i nadamo se da će se to desiti ovog oktobra. Mi smo uvijek znali da treći dio ove zagonetke znači promjena Ustava kako bi se uklonila neprihvatljiva diskriminacija koju je naznačila i presuda Suda za ljudska prava u Strazburu, te da će biti i najteža. I ne iznenađuje me da je za to trebalo više vremena, nego što je iko i mislio, da bi se došlo do odluke po ovom pitanju, ali sada smo tu. Sada postoji jasan uvid o tome kako riješiti ovo pitanje, a to nije bio slučaj čak ni prije samo tri mjeseca. Samim tim postignut je napredak i sada je vrijeme da se napravi zadnji korak i da se preuzme politička odgovornost, a to je u rukama onih sedam bh. političara koji su prošle sedmice bili u Briselu kako bi se dogovorili.
BiH je zaista sada na raskrsnici, do 11. aprila ( kada u BiH dolazi evropski komesar za proširenje Štefan File op.a.) . Da li će odabrati pozitivan put, prema EU, ili put koji vodi u dosta negativnom pravcu za narednih nekoliko godina? Očigledno je kojim putem BiH treba da ide, ali je odgovornost na bh političarima da odluče o tome.
Casey: Mislim da je ovo trenutak istine za vladajuću strukturu. Izabrani su da donose teške odluke i na izborima su rekli ljudima da su spremni preuzeti tu odgovornost i sada je trenutak da daju rezultate. Neće nikad biti lakši momenat za činjenje toga, problem diskriminacije u Ustavu neće nestati i posljedice neuspjeha sada će biti ozbiljne. Zbog svega toga mislim da je vrlo poželjno da sada naprave završni korak na ovom putu, preuzmu odgovornost za donošenje odluke i urade to zajedno.
Casey: Kriza u Federaciji je problem za državu jer utiče na kredibilitet BiH kao potencijalnog člana EU. Takođe je problem jer prijeti nastavku međunarodne finansijske podrške BiH od strane MMF-a, EU i drugih, tako da je puno toga ovdje ustvari na stolu. Mislim da je ovo trenutak da svi na odgovornim i vodećim pozicijama moraju pažljivo razmisliti o šteti koja je napravljena posljednjom političkom krizom. Trebalo bi duboko udahnuti i naći način da Federacija ponovo profunkcioniše. Ako Federacija ne funkcioniše onda ni država ne funkcioniše tako da je nemoguće da neko tvrdi da podržava suverenitet, integritet i prosperitet države, a u isto vrijeme odobrava kaos u Federaciji.
Casey: Mislim da jeste. Federacija kao što znate ima vrlo, vrlo komplikovan Ustav, uspostavljen iz dobrih političkih razloga 1994. godine, ali od tada je prošlo puno vremena i stvari su se promijenile. Jasno je da ova dosta teška struktura ne daje rezultate za ljude koji žive ovdje niti je ekonomski održiva. Samim tim, iz svih tih razloga mislim da je vrijeme za jedan svježi pogled na ovu situaciju. I ovo je naravno proces čije rješenje mora doći iznutra, a ne biti nametnuto izvana zato mi je drago da se o tome počelo govoriti, sada u nevladinom sektoru i civilnom društvu, a uskoro nadam se i na liniji odlučivanja.
Casey: S našeg stanovišta era prekrajanja granica na Balkanu je završena. Neće biti daljih prekrajanja granica. S druge strane, EU želi da pozdravi Srbiju u EU. Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje članice EU, osim par izuzetaka, takođe žele da pozdrave Kosovo u EU, kao i druge zemlje sa ovih prostora uključujući i BiH. Zato ulažemo dosta vremena i napora u proces dijaloga Beograda i Prištine kako bi se došlo do tačke gdje Srbija može početi sa pregovorima o članstvu sa EU.
Casey: Mi se zaista nadamo. Predstavili smo jasne korake koje bi trebalo poduzeti da bi se došlo do toga i u stalnom smo dijalogu sa vladom u Beogradu i naše je mišljenje da bi bilo dobro za cijeli region da se i Srbija i Kosovo, svako svojim tempom, kreću ka članstvu u EU. Ubijeđen sam da bi to svakako bio pozitivan signal i za samu BiH.
Kejsi u intervjuu za Radio Slobodna Evropa napominje da BiH nije još ispunila ključne uslove poput provođenja presude Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, nije organizovala popis stanovništva, a posljednja politička kriza u Federaciji dovodi u pitanje i funkcionisanje države.
RSE: Još u novembru 2011. godine ste rekli da BiH pod hitno treba ispuniti uslove poput Zakona o državnoj pomoći, Zakona o popisu stanovništva i provođenje odluke Sejdić-Finci. Evo do marta 2013. ni jedno od ovih pitanja nije riješeno. Kako vi to vidite?
Casey: Zakon o državnoj pomoći je usvojen, Zakon o popisu je usvojen, ali se treba još izvršiti popis i nadamo se da će se to desiti ovog oktobra. Mi smo uvijek znali da treći dio ove zagonetke znači promjena Ustava kako bi se uklonila neprihvatljiva diskriminacija koju je naznačila i presuda Suda za ljudska prava u Strazburu, te da će biti i najteža. I ne iznenađuje me da je za to trebalo više vremena, nego što je iko i mislio, da bi se došlo do odluke po ovom pitanju, ali sada smo tu. Sada postoji jasan uvid o tome kako riješiti ovo pitanje, a to nije bio slučaj čak ni prije samo tri mjeseca. Samim tim postignut je napredak i sada je vrijeme da se napravi zadnji korak i da se preuzme politička odgovornost, a to je u rukama onih sedam bh. političara koji su prošle sedmice bili u Briselu kako bi se dogovorili.
BiH je zaista sada na raskrsnici, do 11. aprila ( kada u BiH dolazi evropski komesar za proširenje Štefan File op.a.) . Da li će odabrati pozitivan put, prema EU, ili put koji vodi u dosta negativnom pravcu za narednih nekoliko godina? Očigledno je kojim putem BiH treba da ide, ali je odgovornost na bh političarima da odluče o tome.
RSE: Da li imamo više šanse za pozitivni ili negativni put sa ovom ekipom političara koju imamo danas u BiH? Smatrate li da oni mogu preuzeti odgovornost i konačno pokrenuti BiH ka napretku?
Casey: Mislim da je ovo trenutak istine za vladajuću strukturu. Izabrani su da donose teške odluke i na izborima su rekli ljudima da su spremni preuzeti tu odgovornost i sada je trenutak da daju rezultate. Neće nikad biti lakši momenat za činjenje toga, problem diskriminacije u Ustavu neće nestati i posljedice neuspjeha sada će biti ozbiljne. Zbog svega toga mislim da je vrlo poželjno da sada naprave završni korak na ovom putu, preuzmu odgovornost za donošenje odluke i urade to zajedno.
RSE: Kako komentarišete posljednju političku krizu u Federaciji BiH?
Casey: Kriza u Federaciji je problem za državu jer utiče na kredibilitet BiH kao potencijalnog člana EU. Takođe je problem jer prijeti nastavku međunarodne finansijske podrške BiH od strane MMF-a, EU i drugih, tako da je puno toga ovdje ustvari na stolu. Mislim da je ovo trenutak da svi na odgovornim i vodećim pozicijama moraju pažljivo razmisliti o šteti koja je napravljena posljednjom političkom krizom. Trebalo bi duboko udahnuti i naći način da Federacija ponovo profunkcioniše. Ako Federacija ne funkcioniše onda ni država ne funkcioniše tako da je nemoguće da neko tvrdi da podržava suverenitet, integritet i prosperitet države, a u isto vrijeme odobrava kaos u Federaciji.
RSE: Mislite li da je vrijeme za preustroj Federacije, ukidanje kantona ili njihovo reduciranje?
Casey: Mislim da jeste. Federacija kao što znate ima vrlo, vrlo komplikovan Ustav, uspostavljen iz dobrih političkih razloga 1994. godine, ali od tada je prošlo puno vremena i stvari su se promijenile. Jasno je da ova dosta teška struktura ne daje rezultate za ljude koji žive ovdje niti je ekonomski održiva. Samim tim, iz svih tih razloga mislim da je vrijeme za jedan svježi pogled na ovu situaciju. I ovo je naravno proces čije rješenje mora doći iznutra, a ne biti nametnuto izvana zato mi je drago da se o tome počelo govoriti, sada u nevladinom sektoru i civilnom društvu, a uskoro nadam se i na liniji odlučivanja.
RSE: Međunarodna zajednica je veoma angažovana u rješavanju problema između Srbije i Kosova. Mnogi političari i analitičari kažu da od rješenja koje bude usvojeno za Kosovo, odnosno sjever Kosova, može da zavisi i prekrajanje granica u regionu, te da nije isključeno da će se to negativno odraziti i na samu BiH. Mislite li da je to moguće?
Casey: S našeg stanovišta era prekrajanja granica na Balkanu je završena. Neće biti daljih prekrajanja granica. S druge strane, EU želi da pozdravi Srbiju u EU. Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje članice EU, osim par izuzetaka, takođe žele da pozdrave Kosovo u EU, kao i druge zemlje sa ovih prostora uključujući i BiH. Zato ulažemo dosta vremena i napora u proces dijaloga Beograda i Prištine kako bi se došlo do tačke gdje Srbija može početi sa pregovorima o članstvu sa EU.
RSE: Smatrate li da će Srbija dobiti uskoro datum za pregovore?
Casey: Mi se zaista nadamo. Predstavili smo jasne korake koje bi trebalo poduzeti da bi se došlo do toga i u stalnom smo dijalogu sa vladom u Beogradu i naše je mišljenje da bi bilo dobro za cijeli region da se i Srbija i Kosovo, svako svojim tempom, kreću ka članstvu u EU. Ubijeđen sam da bi to svakako bio pozitivan signal i za samu BiH.
