Lukšić i Cvetković: Potreban direktni platni promet

I nakon pet godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, ekonomska razmjena Crne Gore i Srbije opterećena je brojnim problemima i barijerama. Među ključnim je nepostojanje efikasnijeg i jeftinijeg platnog prometa.

Platni promet bio je tema razgovora premijera Srbije Mirka Cvetkovića i crnogorskog Igora Lukšića, koji je poručio da centralne banke Crne Gore i Srbije treba da pripreme sporazum koji bi, nakon dužeg vremena, omogućio uspostavljanje direktnog platnog prometa između dvije države.

Sastanak u Privrednoj komori Crne Gore, 23. decembar 2011.
Crnogorski premijer je ideju o tome da centralne banke Srbije i Crne Gore pripreme sporazum o uspostavljanju platnog prometa dvije zemlje predložio nakon skupštine Srpsko-crnogorskog poslovnog kluba.

"Insistiraćemo da centralne banke što prije izađu sa modalitetom za rješavanje problema platnog prometa, jer je to nasušna potreba“, rekao je Lukšić.

Učesnici skupštine Srpsko-crnogosrskog poslovnog kluba, kojoj je prisustvovao i predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetković, ocijenili su da je za intenziviranje ekonomske saradnje dvije države neophodno otklonii postojeće barijere, među kojima su i one u oblasti poljoprivrede, priznavanja sertifikata, ali i platni promet.

Cvetković je saopštio da je povezivanje crnogorskih i srpskih privrednika veoma važno, kao i da će se sve ono što rade pozitivno odraziti na standard građana i njihove profite.

"Očigledno je da smo upućeni jedni na druge. Očigledno je da moramo da sarađujemo. Ako je već to tako, i ako živimo jedni pored drugih i ako treba da sarađujemo, onda je upravo neophodno da se da politička podrška privrednicima. Ne da im se kaže kako i gde treba da naprave biznis, to je njihova stvar , već da im se kaže da su oni dobro došli i da od njih i njihovog dobrog biznisa korist imaju svi i države i građani države u kojoj rade", kaže predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetković

U praksi daleko od idile

Da je situacija u kojoj se nalaze crnogorski privrednici koji svoje proizvode pokušavaju da plasiraju na srbijansko tržište daleko od priče o medu i mlijeku, pokazuje i primjer Veselina Vučinića čija kompanija je jedna od vodećih u prozvodnji čaja u Crnoj Gori.

Vučinić je ispunio zahtjevne međunarodne standarde u pogledu analize i kvaliteta svojih proizvoda, tu je i Sporazum o slobodnoj trgovini - CEFTA iz 2006. ali:

"Ništa se nije dogodilo. Sve je isto kao ranije. To znači da bilo koji proizvod da se izvozi u Srbiju iz Crne Gore, svaka pošiljka za svaku firmu bez obzira što je to isti čaj, isti proizvod, mora da se posebno vrši analiza. Na tome insistiraju organi države Srbije i bez toga roba ne može u Srbiju. U praksi, ako imam 10 pošiljki za 10 firmi svaka se posebno analizira. To me dodatno košta i samim tim više nijesam kurentan, tako da ja odustajem od takvog rada“, kaže Vučinić.

Još 13. septembra 2007. godine Narodna banka Srbije, Centralna banka BiH i Centralna banka Crne Gore potpisale su sporazum o kliringu kojim bi bio uspostavljen efikasniji i jeftinijiji platni promet između fizičkih i pravnih lica iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

No, to je ono što je pisalo na papiru, u praksi crnogorski privrednici skupo plaćaju zbog činjenice da nijedna poslovna banka u Crnoj Gori nije zainteresovana da se uključi u kliring međunarodnih plaćanja.

Ništa bez efikasnijeg platnog prometa

Iz Centralne banke Crne Gore tvrde da su obezbijedili sve pretpostavke za uspješno obavljanje platnog prometa putem kliringa . Saopštili su da su dvije poslovne banke zaključile ugovor sa CBCG „ali da do njihovog uključivanja u sistem kliringa nije došlo jer su odustale od prvobitne namjere“.

Darko Konjević iz Montenegro biznis alijanse kaže da robna razmjena između Crne Gore i Srbije neće cvjetati sve dok platni promet ne bude efikasniji i jeftiniji.

“Sa aspekta privrede postoji želja da se, ne samo sa Srbijom nego gdje god ta mogućnost postoji, ostvari što manje transakcionih troškova i tako smanje dodatni troškovi plaćanja. Ovakav sistem kakav je sada je sistem na koji su crnogorski privrednici morali da se naviknu. Jednostavno, možda u slijedećem periodu treba da traže da se taj sistem poboljša, da se te procedure ubrzaju i da se to vrijeme skrati na dobrobit svih”, ocjenjuje Konjević.

Konjevića smo pitali i koliko s vremena na vrijeme prilično zategnuti odnosi utiču na robnu razjmenu i ekonomske odnose Crne Gore i Srbije?

“Podsjetimo da je kada je Crna Gora priznala Kosovo bilo najava da će Srbija da uvede dodatne carine za robu iz Crne Gore i da će ograničiti uvoz iz Crne Gore. No, u tom slučaju je ekonomija ipak prevladala. Vidjelo se da je Crna Gora značaja spoljno trgovinski partner Srbiji i firme iz Srbije bi bile na gubitku jer ne bi mogle da plasiraju po konkurentnim uslovima svoje proizvode u Crnoj Gori.”

Prema podacima za prvih 10 mjeseci 2011. godine robna razmjena između Crne Gore i Srbije iznosila je 863 miliona dolara i to je 6,5 posto više u odnosu na isti perido 2010. godine. Srbija je u Crnu Goru izvezla robe u vrijednosti 770 miliona dolara a Crna Gora u Srbiju 93 miliona.

Crna Gora iz Srbije najviše uvozi električnu energiju, mineralnu vodu, proizvode crne metalurgije, pića, mlijeko, cement, brašno, lijekove... Na srbijansko tržište Crna Gora izvozi električnu energiju, aluminijum, vino, lijekove, ugalj i drvo.