Hiljade radnika u BiH u 2011. godini ostalo je bez posla. Protesti su se širili zemljom ali je vlast ostala nijema, ona koje je bilo. Nezadovoljni su i bh. penzioneri s malim penzijama kojih je za razliku od radničkih plata ipak bilo.
Svoja prava na ulicama i blokadama tražili su i poljoprivrednici i otpušteni vojnici. Na žalost, sve prognoze govore da će 2012. biti i gora, jer na naplatu stižu računi vlasti u BiH koja nije bila formirana 15 mjeseci poslije izbora, te su prognoze crne.
''Lopovi, lopovi, lopovi'', uzvikivale su hiljade radnika širom BiH u 2011. godini. Bez posla je ostalo oko 30 hiljada radnika. Više od 30 hiljada pravnih lica ima bar jedan blokiran račun, a procjenjuje se da je ukupan broj oko 50 hiljada. Dugovanja bh. preduzeća zbog nelikvidnosti premašuju 10 milijardi eura.
Do usijanja je dovedena obustava rada u Željeznicama RS koja je trajala mjesecima, a bilo je i fizičkih obračuna među radnicima, ali i sa policijom. Radnici jablaničkog 'Granita' svoja prava pokušali su odbraniti i blokadom puteva, a o svojim problemima kažu:
''Ja se zovem Nada Ramić i radim u Granitu 41 godinu. Ne mogu u penziju zato što ova naša vlast je dozvolila da mi radimo 10 godina i da nas nema nigdje, jednostavno su nam ukrali 10 godina života, nismo bili socijalno osigurani tih 10 godina, nije nam uplaćivan staž, nije se niko brinuo primamo li mi platu ili ne. Primali smo minimalnu platu jedno vrijeme, pa su nam onda počeli preskakat svaki drugi, treći mjesec, tako da su za tih 10 godina nabrali negdje oko 13 plata. A što je najgore nikog nije briga, ni ove ovdje ni one u vlasti, nikog.''
Sličnu sudbinu dijele i radnici sarajevskog građevinskog preduzeća 'Vranica' koji su već godinama bez plate i uplaćenih doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje. Jedna od radnica Džana Žiga ne vjeruje da će 2012. biti bolja.
''Uopšte. Došli smo u tu situaciju da želimo samo da nas oslobode ove patnje više, jer od njih više ništa ne očekujemo. Znači tražimo naše, ako uopšte možemo da dobijemo, ako u ovoj državi postoji institucija da može da nas zaštiti i da izganjamo svoja prava što smo zaradili. Ako ne mogu da nam to dozvole, samo neka nas puste da idemo, da živimo ovog života u ovoj državi kakva nam jeste'', kazala je Žiga.
Godina zaokreta
Radnici Vranice za srijedu su najavili proteste pred Vladom KS, a za 6. januar pred Vladom Federacije. Broj penzionera već odavno je nadmašio broj radnika u BiH ali i jedni i drugi s teškom mukom spajaju kraj s krajem.
Štrajk radnika "Vitezita", mart 2011.
''Ja imam 82 godine, nikad gore nije bilo''. ''Ne može bit' gore. Za lijekove sam dala 50 maraka, a šta ja imam od 300 penzije.'' ''Penzije su bile redovne, kolike – tolike, a radnici nisu imali plate.'' ''Bogami, mislim da je penzionerima, biće, gore'', kažu građani.
''Nije nikom bilo lako, vjerovatno. Čitavoj BiH je teško zbog svega što se događa. Ne bih izdvojio ni jednu grupu da je nekoj bilo posebno teško. Određeni procenat ljudi živi pristojno i dobro, tamo gdje u porodici dvoje rade sigurno se ne pate toliko kao oni koji nemaju posla. Bojim se da je ovo samo početak. Kriza u Evropi će se sigurno preliti na BiH, čak i one firme koje rade dobro, koje izvoze će zakačit, tako da ja ne očekujem puno dobrih stvari.''
Tokom 2011. protestovali su svi i radnici i penzioneri i otpušteni vojnici.
Poljoprivrednici su u avgustu blokirali granične prelaze tražeći da se novac usmjeri u poljoprivredu umjesto u administraciju.
Građani Sarajeva u posljednji čas spriječili su poskupljenje gradskog grijanja i vode najavljeno za novembar. Okupljeni ispred zgrade Vlade kantona Sarajevo poručivali su:
''Pa dokle više za boga miloga, ja sam Titov pionir, on me je naučio da ja radim, ja sam zaradio, a sada mi ne daju da živim, ova banda, lopovi.''
''Nova Vlada je faraonska, za sebe rade, a protiv naroda.''
''Direktorske plate u javnim preduzećima sve mahom preko tri hiljade maraka. Znači hajmo dići cijenu ljudima koji rade za 400, 500, 600 maraka, to je gnusnost, to je stvarno previše.''
2011. bila je teška godina, osjetilo se da država nije imala vlasti ni Savjeta ministara ali 2012. biće i teža, smatra Salih Fočo profesor sarajevskog Univerziteta. BiH tek je zahvatila kriza koju je veliki dio evropskih zemalja prevladao dodaje Fočo.
„Do sada smo imali novac koji je bio infiltriran kroz razne projekte u BiH. Nije se osjetila sama suština krize. 2012. biće teška jer bez obzira na formiranu vlast s obzirom da veliki broj projekata tek treba odobriti, stvoriti neke preduslove za blagi oporavak privrede jer nešto veće nije moguće. Nema stranih investicija. 2012. biće teška, ali to je godina zaokreta u kojoj bi se konačno moralo spoznati, da se živi od svog rada. Da se smanje izdaci za administraciju koji su preveliki i koji se ne mogu izdržati i da se otvaraju veći kapitalni projekti koji bi 2013. i naredne godine, stvarao preuslove za privredni oporavak i socijalnu stabilnost koja bi bila primjerenija. U kojoj bi veći broj ljudi živio od svog rada, a one socijalne kategorije ljudi, koje su ovisne od solidarnosti, doveo do granice izdržljivosti", smatra Fočo.
