BiH u 2011: Godina političke paralize

U političkom smislu 2011. godina bila je potpuno izgubljena za Bosnu i Hercegovinu. Iako su građani očekivali da će nakon izbora, godinu dana ranije, u zemlji doći do promjena, to se nije dogodilo.

Razlog su bh političari, koji punih 15 mjeseci nisu mogli da se dogovore o formiranju Vijeća ministara BiH. Što zbog političkih sujeta, što zbog sebičnosti, lideri šest političkih stranaka- Zlatko Lagumdžija, Sulejman Tihić, Milorad Dodik, Dragan Čović, Božo Ljubić i Mladen Bosić, učinili su sve da državu, u političkom smislu, dovedu do sunovrata.

Dogovor su postigli onog trenutka, kada je u pitanje došlo finansiranje entitetskih i državnih institucija u 2012.g, čime bi i oni ostali bez plata, dnevnica i paušala. No, uprkos tome što je BiH nazadovala u 2011., niko od njih ne osjeća krivicu. Po običaju, nastavljaju da jedni druge optužuju za neuspjeh.

''Ne možemo je smatrati promašenom zbog toga što vjerujemo da je i ovakvo stanje definisanja ili redefinisanja i pune identifikacije stvarnih odnosa na nivou BiH bolje nego lažno predstavljanje u odnosu na BiH od onih koji su tu vlast činili. Bolje je da danas znamo ko zaista jeste za ovu zemlju i njenu evropsku perspektivu i njenu ekonomsku perspektivu nego što smo do danas imali često prilike slušati kako se jako puno zalažu za institucije i za državu, a pri tome na tome ne rade ništa, naprotiv rade da je uruše na svaki mogući način'', kaže Damir Hadžić, potpredsjednik SDP-a.

Milica Marković iz SNSD-a priznaje da je 2011. bila teška godina, ali i njen stav je da su drugi za to krivi.

''Po nama koji dolazimo iz RS u Parlamentu BiH moglo je to da se završi u decembru prošle godine, ali očigledno da problemi koji egzistiraju u Federaciji su prolongirali sva ta rješenja'', tvrdi Milica Marković.

Mladen Bosić, lider SDS-a, jedan od učesnika pregovora o formiranju izvršne vlasti u BiH, navodi da je godinu nakon izbora obilježilo produbljavanje političke krize. Na naše pitanje osjeća li dijelom krivicu zbog toga, Bosić odgovara:

''Mi svakako snosimo krivicu jer uopšte učestvujemo u političkom životu koji ne donosi rezultate'', priznaje Mladen Bosić.

Opšta kriza na svim nivoima vlasti

Zbog brojnih neuspješnih razgovora političkih lidera o novom sazivu Vijeća ministara BiH, ne postoji visoki zvaničnik Evropske unije ili američke administracije, a da nije apelovao koliko je državi potrebna izvršna vlast.

Čak su za njih priređivali i mini turneje, poput novembarske u italijanskoj Cadanabiji, ne bi li se dogovorili. Sve je bilo neuspješno, a zbog svega toga, i opozicija u BiH ne krije nezadovoljstvo.

''Poimanje BiH u prošloj godini u međunarodnim odnosima je bilo kao poimanje zemlje koja se nalazi na kraju krajeva, u kojoj je stanje najlošije, lošije nego bilo gdje drugdje. To je bila zemlja potpuno zaboravljena, sa potpuno negativnim imidžom, zemlja u kojoj niko ozbiljno ništa ozbiljno nije mogao ni da kaže ni da razmisli i sama činjenica da je formiranje Savjeta ministara najpozitivnija vijest u zadnjih 14-15 mjeseci od proteklih izbora sama za sebe dovoljno govori'', ocjenjuje Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a.

''Izgubljena godina u kojoj smo čak bilježili nazadak u odnosu na druge zemlje koje su zbog ekonomske krize bilježile stagnaciju, BiH je još i dodatno zbog ukupne političke situacije čime je praktično slala i negativne poruke vani međunarodnim finansijskim institucijama, potencijalnim investitorima i svim onima koji mogu dati stimulans razvoju Bosne i Hercegovine'', smatra Azra Hadžiahmetović, potpredsjednica Stranke za BiH.

Srećko Latal, predstavnik Međunarodne krizne grupe kaže da, ako je 2011. u svijetu bila godina prirodnih, u BiH je bila godina političke katastrofe. Opšta kriza, prema njegovim riječima, odnosi se na sve nivoe uvlasti, uprkos tome što je vlast na nivou entiteta formirana.

Iako su u posljednjim danima 2011. postigli dogovor o Vijeću ministara, Latal ističe kako to ništa konkretno ne znači.

''Jer i ovim je ta ozbiljna ekonomska i socijalna kriza koja nas očekuje u 2012.samo malo pomjerena i pravi posao tek očekuje novu državnu vlast i postojeće entitetske garniture. Prije svega ono što bi bilo neophodno uraditi je smanjiti javnu potrošnju, prebaciti sredstva potrošnje na investicije i početi sa ozbiljnom reformom penzijskog i socijalnog sektora što se odgađalo već proteklih pet-šest godina'', navodi Srećko Latal.

Na naš upit da li su političari svjesni koliko BiH ima neriješenih pitanja, te znaju li šta trebaju biti prioriteti, Latal odgovara:

''BiH bi suštinski mogla vrlo brzo da izađe iz ove krize i krene put poboljšavanja životnog standarda i kreiranje uslova za brže pridruživanje evropskim i NATO organizacijama, međutim opet ono što se pokazalo u proteklih dvanaest mjeseci jeste da sve zavisi od političke volje.''