Od 18 tisuća nestalih osoba u ratnim zibavnjima '90-tih na teritoriju Republike Hrvatske do danas je riješeno oko 90 posto sudbina, traga se još za 2.436 osoba – izvješteno je u srijedu u Zagrebu na predstavljanju drugog izdanja jedinstvenog popisa osoba nestalih na području Republike Hrvatske koji je usuglašen s kriterijima Međunarodnog Crvenog križa i informacijama Vladinih institucija iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Drugo izdanje knjige nestalih osoba na području Republike Hrvatske predstavila je hrvatska premijerka Jadranka Kosor, a predstavnica međunarodnog Crvenog križa Barbara Hintermann uputila je apel svim vladama u regiji da povećaju napore i sredstva kako bi se ubrzao tempo traženja jer, upozorila je Hintermann, vrijeme prolazi i obitelji nestalih ne mogu još dugo čekati.
„Preklinjem vas da mi nađete njihova tijela prije nego umrem“, ponovila je Hinterman riječi osamdesetjednogodišnjeg Vukovarca Dragutina Tuškana koji od '91. iščekuje vijest o sudbini supruge i sina koji su, nakon pada Vukovara, odevedeni iz Vukovarske bolnice.
„Dražen Tuškan, sin i Dragica Tuškan, supruga. Imam točne informacije", kaže za naš program Tuškan, "da su bili u bolnici, da su u bolnici jako tučeni, da se sin nije dao odvojiti od majke, prebili su mu obje ruke i on se se zubima držao za njezinu suknju. To je najveća bol koju ja osjećam u sebi već 18 godina. Ja ne znam gdje su, ne mogu zapaliti svijeću, ne mogu otići na grob...“
„U Petrnji, Vukovaru, Zagrebu, a i Beogradu obitelji nestalih su nam to rekle“, kazala je Hinterman.
Zahtijevaju od vlada da budu učinkovitije jer od 2006. godine do danas razriješene su sudbine 331 osobe, proces ide presporo i ako se nastavi tim tempom trebat će još puno godina da se sazna istina o svim nestalima, a prema njezinim podacima u pitanju je još 2436 sudbina.
Jadranka Kosor
Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor:
„Želim u ime Vlade reći da svaka obitelj koja traži, ima pravo na odgovor. Svaka obitelj koja traži svoje mile ima pravo na istinu. Osobno ću, kao predsjednica Vlade Republike Hrvatske, upravo to potaknuti sa svojim kolegama, prijateljima i premijerima susjednih država i u svim našim razgovorima to otvarati kao nulto i zajedničko pitanje.“
Dobra suradnja
Predsjednik Komisije Vlade Republike Srbije za nestale osobe Veljko Odalović:
„Ono što je veoma važno da je ova knjiga - konsolidovana lista nestalih. Znači, na ovoj listi se nalaze sva lica koja su utvrđena po kriteriju Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, bez obzira na bilo koju različitost i u odnosu na prošlu knjigu ovdje se nalazi preko 100 novih lica koja su upravo iz tog zajedničkog procesa, i koje smo po međunarodnim pravilima usuglasili s porodicama, ali i s Komisijom Vlade Republike Hrvatske.“
Odalović kaže da državne komisije BiH, Srbije i Hrvatske dobro surađuju i da više ne može biti političkih manipulacija jer ekshumacijama zajedno prisustvuju. Dodaje da Komisija Vlade Republike Srbije raspolaže s još nekoliko stotina zahtijeva i prijava nestalih osoba, ali da se najprije mora sve provjeriti i uskladiti s kriterijima Međunarodnog crvenog križa i tek tada uvrstiti na ovakav usuglašen popis.
Predsjednik kolegija direktora Instituta za nestale u BiH Marko Jurišić:
„Prema nepotpunim podacima u BiH se još uvijek traga za oko 10 000 nestalih osoba. Po upisu smo imali oko 28 000 nestalih osoba. Govorim o okruglim brojkama jer mi u Bosni i Herecegovini još uvijek nemamo preciznu listu nestalih.“
Na jedinstvenoj listi nestalih na teritoriju Hrvatske od '91. do '95. godine nalaze se imena nestalih na hrvatskoj i pobunjenoj srpskoj strani, a o dobroj suradnji s odgovornim tijelima u susjednim državama govori i ravnatelj Uprave za zatočene i nestale u Hrvatskoj Vladi pukovnik Ivan Grujić:
„Ja mogu reći da, na ovoj razini, imamo izuzetno dobru suradnju, a i sama činjenica da se u ovoj knjizi nestalih na teritoriju RH od '91-'95. nalaze i državljani Srbije i državljani Bosne i Hercegovine, govori dovoljno sama za sebe.“
Drugo izdanje knjige nestalih osoba na području Republike Hrvatske predstavila je hrvatska premijerka Jadranka Kosor, a predstavnica međunarodnog Crvenog križa Barbara Hintermann uputila je apel svim vladama u regiji da povećaju napore i sredstva kako bi se ubrzao tempo traženja jer, upozorila je Hintermann, vrijeme prolazi i obitelji nestalih ne mogu još dugo čekati.
„Preklinjem vas da mi nađete njihova tijela prije nego umrem“, ponovila je Hinterman riječi osamdesetjednogodišnjeg Vukovarca Dragutina Tuškana koji od '91. iščekuje vijest o sudbini supruge i sina koji su, nakon pada Vukovara, odevedeni iz Vukovarske bolnice.
„Dražen Tuškan, sin i Dragica Tuškan, supruga. Imam točne informacije", kaže za naš program Tuškan, "da su bili u bolnici, da su u bolnici jako tučeni, da se sin nije dao odvojiti od majke, prebili su mu obje ruke i on se se zubima držao za njezinu suknju. To je najveća bol koju ja osjećam u sebi već 18 godina. Ja ne znam gdje su, ne mogu zapaliti svijeću, ne mogu otići na grob...“
„U Petrnji, Vukovaru, Zagrebu, a i Beogradu obitelji nestalih su nam to rekle“, kazala je Hinterman.
Zahtijevaju od vlada da budu učinkovitije jer od 2006. godine do danas razriješene su sudbine 331 osobe, proces ide presporo i ako se nastavi tim tempom trebat će još puno godina da se sazna istina o svim nestalima, a prema njezinim podacima u pitanju je još 2436 sudbina.
Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor:
„Želim u ime Vlade reći da svaka obitelj koja traži, ima pravo na odgovor. Svaka obitelj koja traži svoje mile ima pravo na istinu. Osobno ću, kao predsjednica Vlade Republike Hrvatske, upravo to potaknuti sa svojim kolegama, prijateljima i premijerima susjednih država i u svim našim razgovorima to otvarati kao nulto i zajedničko pitanje.“
Dobra suradnja
Predsjednik Komisije Vlade Republike Srbije za nestale osobe Veljko Odalović:
„Ono što je veoma važno da je ova knjiga - konsolidovana lista nestalih. Znači, na ovoj listi se nalaze sva lica koja su utvrđena po kriteriju Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, bez obzira na bilo koju različitost i u odnosu na prošlu knjigu ovdje se nalazi preko 100 novih lica koja su upravo iz tog zajedničkog procesa, i koje smo po međunarodnim pravilima usuglasili s porodicama, ali i s Komisijom Vlade Republike Hrvatske.“
Odalović kaže da državne komisije BiH, Srbije i Hrvatske dobro surađuju i da više ne može biti političkih manipulacija jer ekshumacijama zajedno prisustvuju. Dodaje da Komisija Vlade Republike Srbije raspolaže s još nekoliko stotina zahtijeva i prijava nestalih osoba, ali da se najprije mora sve provjeriti i uskladiti s kriterijima Međunarodnog crvenog križa i tek tada uvrstiti na ovakav usuglašen popis.
Predsjednik kolegija direktora Instituta za nestale u BiH Marko Jurišić:
„Prema nepotpunim podacima u BiH se još uvijek traga za oko 10 000 nestalih osoba. Po upisu smo imali oko 28 000 nestalih osoba. Govorim o okruglim brojkama jer mi u Bosni i Herecegovini još uvijek nemamo preciznu listu nestalih.“
Na jedinstvenoj listi nestalih na teritoriju Hrvatske od '91. do '95. godine nalaze se imena nestalih na hrvatskoj i pobunjenoj srpskoj strani, a o dobroj suradnji s odgovornim tijelima u susjednim državama govori i ravnatelj Uprave za zatočene i nestale u Hrvatskoj Vladi pukovnik Ivan Grujić:
„Ja mogu reći da, na ovoj razini, imamo izuzetno dobru suradnju, a i sama činjenica da se u ovoj knjizi nestalih na teritoriju RH od '91-'95. nalaze i državljani Srbije i državljani Bosne i Hercegovine, govori dovoljno sama za sebe.“
