Prva rasprava o zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš u skupštinskom Odboru za politički sistem, pokazala je da između partija vlasti i opozicije postoji neslaganje u odnosu na početnu odredbu zakona u kojoj se kaže da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana aktom nasilne aneksije države 1918. godine.
Najveća rasprava se upravo vodila po pitanju da li je Crna Gora nasilno anektirana prije 93 godine.
Pojašnjavajući odredbu zakona o dinastiji Petrović Njegoš, u kojoj se kaže da je dinastija detrinizovana aktom nasilne aneksije države 1918 godine, Srđan Spaić savjetnik predsjednika Vlade za pravna pitanja je rekao da se Crna Gora u tom trenutku prisajedinjuje Srbiji čime se desubjektivizuje kao politička i kulturna zajednica i narod kao integrativna cjelina i lišava se istorijskog subjektiviteta i drugih tekovina koje je vjekovima mukotrpno stvarala.
Radi se o rijetkom primjeru u kome država u jednom trenutku gubi državnost i subjektivitet i istorijsku prepoznatljivost.
"Da je dinastija, isključivo iz političkih razloga detronizovana, protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru, aktom nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. Visoko cijenimo istoriju Crne Gore i vrijeme dinastije Petrović Njegoš i njihov doprinos očuvanju stare i međunarodno proznate Crne Gore", smatra Spaić.
Vladinim prijedlogom zakona predviđena je istorijska i moralna rehabilitacija dinastije Petrović.
Zakon predviđa osnivanje Fondacije Petrović Njegoš za čiji rad će iz budžeta u narednih sedam godina biti izdvojeno 4 miliona i 300.000 eura.
Dinastičkim potomcima na trajno korišćenje daje se kuća i zemljište kralja Nikole u Njegušima, na Cetinju će im biti izgrađena porodična kuća, a u Podgorici će im biti dodijeljen stan.
Predstavnik dinastije moći će da obavlja nepolitičke protokolarne poslove i da u tu svrhu koristi reprezentativne državne objekte.
Politikanstvo ili činjenice
Opozicija se nije složila sa konstatacijom o detronizaciji nasilnom aneksijom Crne Gore. Poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović je ocijenio da ta odredba najavljuje nove podjele.
"Pod pritiskom pojedinaca iz vrha vlasti a mi znamo o kome se radi i tome će se to vratiti u svakom pogledu, političkom naravno. Dolazi se do jednog rješenja koje je dosta problematično u ukazuje da je neko u međuvremenu pošao putem podjela i razdora i putem sticanja jeftinih političkih poena", smatra Damjanović.
Koča Pavlović, foto: Savo Prelević
Koča Pavlović iz Pokreta za promjene je iznio stav da je 1918. godine došlo do nasilne aneksije Crne Gore, ali se usprotivio unošenju istorijskih činjenica u zakon.
"Da se zakonskim aktom izriču nekakvi istorijski sudovi. Ja mislim da je to potpuno primjereno da to prepustimo istoričarima. Podržavam da udžbenici istorije pišu o tome, da ti udžbenici sadrže ono što se može konstituisati kao objektivna istorijska istina, a ne zakonski tekstovi", kazao je Pavlović.
Najoštriji u osudi zakona o dinastiji Petrović Njegoš je bio Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije koji je rekao da se zakon ne donosi zbog dinastije ni zbog njene moralne rehabilitacije nego iz ideoloških, političkih i politikantskih pobuda.
"Ne donosi se on ni zbog princa Nikole Petrovića, kao potomka te dinastije jer da je princ Nikola sljedbenik tradicije i ideala svojih predaka ovaj zakon danas ne bi bio ovdje i mi danas ne bi smo raspravljali o njemu. Ali pošto je on sljedbenik i pošto je davao snažan doprinos crnogorskom ideološkom projektu onda ga svakako treba nagraditi", ocjenjuje Aleksić.
Uslijedio je odgovor Zorana Vukčevića iz Demorkatske partije socijalista.
"Duboko se ne slažem sa tim da su ovo politikantske stvari. To zaista ne može da stoji i odbacujem takve konstatacije", kazao je on.
Predstavnici vladajuće koalicije su podržali odredbu o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji jer kako su rekli radi se istorijskoj činjenici koja je samo konstatovana u zakonu.
Predsjednik Odbora za politički sistem Ervin Spahić je negirao da će taj stav izazvati bilo kakve podjele Crnoj Gori.
"Aklamacijom su se birali predstavnici na toj Podgoričkoj skupštini. Ako je 200 rodoljuba crnogorskih tada bilo po zatvorima, najuticajnijih ljudi koji su vodili te ustanke,koje nijesu mogli da agituju, ako je narod pod prisilom dovođen na izbore mislim da ništa nije sporno da ovdje stoji. Ja mislim da su to nesporne činjenice da je bilo nasilno prisajedinjenje, da Crna Gora nije ušla kao samostalni subjekt u zajednicu Slovenaca, Hrvata i Srba, da ne vidim ništa sporno u toj činjenici da se konstatuju i razlozi zbog kojih se ovaj zakon donosi", rekao je Spahić.
Poslanici su se dogovorili da nastave raspravu o zakonu o dinastiji Petrović Njegoš i na drugim odborima.
Najveća rasprava se upravo vodila po pitanju da li je Crna Gora nasilno anektirana prije 93 godine.
Pojašnjavajući odredbu zakona o dinastiji Petrović Njegoš, u kojoj se kaže da je dinastija detrinizovana aktom nasilne aneksije države 1918 godine, Srđan Spaić savjetnik predsjednika Vlade za pravna pitanja je rekao da se Crna Gora u tom trenutku prisajedinjuje Srbiji čime se desubjektivizuje kao politička i kulturna zajednica i narod kao integrativna cjelina i lišava se istorijskog subjektiviteta i drugih tekovina koje je vjekovima mukotrpno stvarala.
Radi se o rijetkom primjeru u kome država u jednom trenutku gubi državnost i subjektivitet i istorijsku prepoznatljivost.
"Da je dinastija, isključivo iz političkih razloga detronizovana, protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru, aktom nasilne aneksije Crne Gore iz 1918. Visoko cijenimo istoriju Crne Gore i vrijeme dinastije Petrović Njegoš i njihov doprinos očuvanju stare i međunarodno proznate Crne Gore", smatra Spaić.
Vladinim prijedlogom zakona predviđena je istorijska i moralna rehabilitacija dinastije Petrović.
Zakon predviđa osnivanje Fondacije Petrović Njegoš za čiji rad će iz budžeta u narednih sedam godina biti izdvojeno 4 miliona i 300.000 eura.
Dinastičkim potomcima na trajno korišćenje daje se kuća i zemljište kralja Nikole u Njegušima, na Cetinju će im biti izgrađena porodična kuća, a u Podgorici će im biti dodijeljen stan.
Predstavnik dinastije moći će da obavlja nepolitičke protokolarne poslove i da u tu svrhu koristi reprezentativne državne objekte.
Politikanstvo ili činjenice
Opozicija se nije složila sa konstatacijom o detronizaciji nasilnom aneksijom Crne Gore. Poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović je ocijenio da ta odredba najavljuje nove podjele.
"Pod pritiskom pojedinaca iz vrha vlasti a mi znamo o kome se radi i tome će se to vratiti u svakom pogledu, političkom naravno. Dolazi se do jednog rješenja koje je dosta problematično u ukazuje da je neko u međuvremenu pošao putem podjela i razdora i putem sticanja jeftinih političkih poena", smatra Damjanović.
"Da se zakonskim aktom izriču nekakvi istorijski sudovi. Ja mislim da je to potpuno primjereno da to prepustimo istoričarima. Podržavam da udžbenici istorije pišu o tome, da ti udžbenici sadrže ono što se može konstituisati kao objektivna istorijska istina, a ne zakonski tekstovi", kazao je Pavlović.
Najoštriji u osudi zakona o dinastiji Petrović Njegoš je bio Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije koji je rekao da se zakon ne donosi zbog dinastije ni zbog njene moralne rehabilitacije nego iz ideoloških, političkih i politikantskih pobuda.
"Ne donosi se on ni zbog princa Nikole Petrovića, kao potomka te dinastije jer da je princ Nikola sljedbenik tradicije i ideala svojih predaka ovaj zakon danas ne bi bio ovdje i mi danas ne bi smo raspravljali o njemu. Ali pošto je on sljedbenik i pošto je davao snažan doprinos crnogorskom ideološkom projektu onda ga svakako treba nagraditi", ocjenjuje Aleksić.
Uslijedio je odgovor Zorana Vukčevića iz Demorkatske partije socijalista.
"Duboko se ne slažem sa tim da su ovo politikantske stvari. To zaista ne može da stoji i odbacujem takve konstatacije", kazao je on.
Predstavnici vladajuće koalicije su podržali odredbu o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji jer kako su rekli radi se istorijskoj činjenici koja je samo konstatovana u zakonu.
Predsjednik Odbora za politički sistem Ervin Spahić je negirao da će taj stav izazvati bilo kakve podjele Crnoj Gori.
"Aklamacijom su se birali predstavnici na toj Podgoričkoj skupštini. Ako je 200 rodoljuba crnogorskih tada bilo po zatvorima, najuticajnijih ljudi koji su vodili te ustanke,koje nijesu mogli da agituju, ako je narod pod prisilom dovođen na izbore mislim da ništa nije sporno da ovdje stoji. Ja mislim da su to nesporne činjenice da je bilo nasilno prisajedinjenje, da Crna Gora nije ušla kao samostalni subjekt u zajednicu Slovenaca, Hrvata i Srba, da ne vidim ništa sporno u toj činjenici da se konstatuju i razlozi zbog kojih se ovaj zakon donosi", rekao je Spahić.
Poslanici su se dogovorili da nastave raspravu o zakonu o dinastiji Petrović Njegoš i na drugim odborima.
