Ministri unutrašnjih poslova Evropske unije donijeli su u ponedjeljak u Bruxellesu odluku o raspodjeli 40.000 izbjeglica koji će u sljedeće dvije godine biti preseljeni iz Italije i Grčke.
Riječ je o privremenom i izvanrednom mehanizmu kako bi se pomoglo Grčkoj i Italiji, zemljama u koje prvo ulaze izbjeglice s Bliskog istoka.
Odluka se odnosi na ljude koji po međunarodnom pravu imaju pravo na zaštitu i koji su stigli ili koji će stići na teritorij EU u razdoblju od 15. augusta 2015. do 16. septembra 2017.
"Iznimno mi je drago što je vijeće danas moglo donijeti ovu odluku. To je važna politička poruka. Doista, prve relokacije ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita mogu početi brzo", izjavio je luksemburški ministar vanjskih poslova te za pitanja azila i migracija Jean Asselborn.
Također je donesena i pravna osnova za osnivanje centara, u Italiji i Grčkoj, u kojima će se izbjeglice registrirati.
S ovom odlukom može početi naseljavanje po drugim zemljama članicama ljudi koji su trenutačno u Grčkoj i Italiji, ali još nema dogovora o primanju svih 40.000 ljudi.
Njmački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer izjavio je da su ministri pravosuđa i policije Evropske unije postigli načelan dogovor o preraspodjeli pridošlih 160.000 ratnih izbjeglica, ali će to konačno morati da se usvoji na novom sastanku 8. oktobra.
Zemlje članice su se u julu na dobrovoljnoj osnovi dogovorile da će prihvatiti 32.256 izbjeglica i dogovorile se da će do decembra dopuniti tu brojku kako bi dostigli brojku od 40.000 ljudi.
Zemlje članice primit će po šest hiljada eura za svaku osobu koju nasele na svom teritoriju.
Hiljade migranata pješke je i u ponedeljak prešlo granicu Austrije iz Mađarske i pored toga što je Njemačka uvela iznenadne granične kontrole, a iz Beča najavljeno da će ih pratiti u tome.
Portparol policije Austrije je saopštio da je od ponoći u nedelju veče do polovine jutra u ponedjeljak, 14.septembra, u njihovu zemlju ušlo između 6.000 i 7.000 ljudi nakon što je austrijsko-mađarsku granicu u nedjelju prešlo rekordnih 14.000 izbjeglica.
"Ukoliko Njemačka obavlja granične kontrole, Austrija takođe mora da uvede pojačane kontrole na granici. Mi to sada i činimo", izjavio je na konferenciji za novinare austrijski vicekancelar Rajnhold Miterlener (Reinhold Mitterlehner).
Na istoj press konferenciji kancelar Verner Fajman (Werner Faymann) rekao je da mu nije poznato da je Njemačka do sada slala nazad u Austriju izbjegle, od kada je Berlin u nedjelju ponovo uveo granične kontrole.
Austrija će, najavljeno je, pratiti primjer Njemačke i uvesti oštrije granične kontrole, a angažovali su i vojsku da bi im pomagala sa velikim prilivom izbjeglica, saopštili su zvaničnici.
“Policija i austrijsko ministarstvo unutrašnjih poslova trebaju podršku od austrijske vojske“, naveo je kancelar Fajman.
(Infografika: Kako Evropa gleda na imigrante?)
Njemačke granične kontrole trajaće najmanje “nekoliko sedmica” najavio je ministra unutrašnjih poslova Bavarije.
Pod pritiskom desetina hiljada izbjeglica i tražilaca azila, Berlin je uveo u nedjelju kontrolu identiteta za sve koji putuju unutar zone Šengena, čime je politika otvorenih vrata za izbjeglice unekoliko promijenjena, ocjenjuju agencije.
Konzervativni ministar unutrašnjih poslova Bavarije, Joahim Herman (Joachim Herrmann) rekao je da mu je drago što je njegov prijedlog brzo prihvaćen.
„Moramo imati bolju kontrolu jer smo posljednjih dana primijetili da mnogi od onih koji su na putu nijesu stvarne izbjeglice“, rekao je Herman dodajući:
„Proširio se glas posljednjih dana da ćeš imati sreće, ako kažeš da si Sirijac.“
Prema njegovim riječima šengenski sporazum o slobodi kretanja bez pasoša takođe uključuje obaveznu i bolju kontrolu „spoljašnjih granica EU“, a to, kako je rekao nije slučaj za određeni broj zemlja kao što su Italija i Grčaka, što je kaže neprihvatljivo.
Češka je takođe najavila pojačavanje graničnih kontrola kao i Slovačka. Poljska će uspostaviti granične kontrole u slučaju prijetnje, kako je rekla premijera Eva Kopač (Kopacz).
Mađarska u utorak zatvara granicu, kontrolu nad graničnim dijelom sa Srbijom preuzima vojska u sklopu nedavno uvedenih strožijhim mjera prema kojima će za ilegalan ulazak u zemlju slijediti zatvor.
UN su ovim povodom pak upozorile da različita granična pravila u EU državama, izbjeglice mogu ostaviti u “pravnoj nesigurnosti”.
UN pozivaju na uspostavljanje velikog evropskog prijemnog centra u zemljama u kojima migranti stižu.
Priliv oko 500.000 izbjelica do sada, zatekao je potpuno nespremnu EU, čiji je odgovor bio više nego slab, pa je sav teret za sada pao na leđa prije svega Njemačke, čiji su kapaciteti pred pucanjem kako kažu njeni zvaničnici, a onda i Austrije i Švedske koja je uz Njemačku najpoželjnija destinacija izbjeglica.
Njemački vicekancelar Zigmar Gabrijel (Sigmar Gabriel) istakao je da njegova zemlja očekuje milion migranata u ovoj godini, čime je prethodna procjena povećana za 200.000.
"Sve ukazuje na činjenicu da nećemo imati 800.000 migranata kako je predvidjelo Ministarstvo unutrašnjih poslova, već milion", naveo je Zigmar Gabrijel u pismu kojim se obratio kolegama iz Socijaldemokratske partije.
On je ocijenio da je "neaktivnost Evrope" dovela Njemačku do "granica njenih kapaciteta" za prihvat izbeglica.
Evropska unija istovremeno je u ponedjeljak odobrila upotrebu sile protiv krijumčara migranata i izbjeglica u Sredozemnom moru.
Novinska agencija France Presse je navodi kako je dugo najavljivano odobrenje upotrebe vojne sile danas napokon usvojeno.
Riječ je o planu koji je prvi put iznesen na stol u maju, a o kojem su raspravljali ministri odbrane država članica EU.
Vojska će oduzimati pa čak i uništavati brodove kako bi se stalo u kraj ilegalnom prijevozu migranata sa Bliskog istoka i sjeverne Afrike prema obalama Evrope.
AFP navodi da će fokus akcije biti usmjeren prema krijumčarima iz Libije.
