Za sada, iz kabineta premijera Igora Lukšića, ne stižu informacije da bi zbog ekonomske krize moglo doći do zatvaranja nekih crnogorskih diplomatskih predstavništava u svijetu, iako je baš ove godine u budžetu predviđeno manje novca za crnogorsku diplomatiju. Do informacija i nije bilo tako lako doći.
Za konkretne podatke o broju, troškovima, značaju, nedostacima crnogorskih diplomatskih predstavništava, namjeravali smo da pitamo i nadležne u Ministarstvu vanjskih poslova. No, i pored dopisa koji smo poslali prije četiri dana, nismo dobili izjavu generalnog sekretara tog Ministarstva, Mirsada Bibovića.
Do nekih podatak smo ipak došli. Crna Gora ima 22 ambasade, a uskoro se očekuje otvaranje ambasade u Prištini, pet misija pri međunarodnim organizacijama i dva generalna konzulata.
Nakon spajanja resora vanjskih poslova i evropskih integracija u jedan, crnogorska Vlada odlučila je da smanji troškove za diplomatsko konzularna predstavništva, pa će na njih ove godine biti potrošeno 10 miliona i 700.000 eura, što je 700.000 manje nego prošle godine.
Bivši ambasador Crne Gore u Zagrebu, Branko Lukovac, kaže da je na početku stvaranja crnogorske diplomatsko konzularne mreže govorio kako treba biti racionalan i kako ne treba praviti diplomatsku mrežu veću od mogućnosti i potreba države. Kaže da je sama mreža skromna i po sastavu i po novcu koji dobija i da ne proizvodi velike izdatke. Prema Lukovcu, državu mnogo više košta ukupna spoljnopolitička služba.
„Kao da se radi o jednoj velikoj državi koja može svuda da stigne. Danas se organizuje jako mnogo skupova, bilo regionalnih ili širih, i mala zemlja treba da izabere svoje prioritete i da izvrši selekciju, a ne da se ponaša kao velika zemlja, kao glavni činilac međunarodnih odnosa“, ocjenjuje Lukovac.
Kada se postavi pitanje kolike su plate crnogorskih ambasadora u svijetu, tu se obično nešto teže dolazilo do podataka. Prošle godine je objavljen podatak da mjesečna zarada 20 crnogorskih ambasadora iznosila 85.663 eura, a da je najveću platu primao Ljubiša Perović, ambasador u Švajcarskoj i predstavnik pri Ujedinjenim nacijama, u iznosu od 6.177 eura.
Branko Lukovac
Crnogorski ambasadori danas primaju 30 posto veće plate od onih koji su službovali u Saveznoj Republici Jugoslaviji ili u državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, primjećuje bivši ambasador Branko Lukovac:
„Tu se mislim pretjeralo od samog početka. Ako se sredstva za diplomatsko konzularna predstavništva daju u najvećem obimu za plate, a manje za rad, onda su nam to preskupa konzularna predstavništva. Mi otvaramo predstavništva i šaljemo ljude da bi oni zarađivali, a da ne bi imali sredstva za rad. Najskuplje je ne raditi. A ako nemaju sredstva za rad, onda nisu dovoljno opremljena, što je karakteristika najvećeg broja predstavništva.“
No, Vlada planira da u ovoj godini na plate i doprinose za crnogorske diplomate potroši pet miliona eura, što je skoro 600 hiljada manje nego u prošlogodišnjem budžetu.
Ceh u engleskom baru
Poznato je da ambasadori imaju razne beneficije i privilegije tokom službovanja, a osim podataka o iznosu mjesečnih primanja crnogorskih diplomata, domaća štampa je povremeno dolazila do podataka da neki od njih baš znaju da se provedu na račun poreskih obveznika, odnosno građana Crne Gore i da novce troše na mjestima i u prilikama koje nemaju nikakve veze sa diplomatskom aktivnošću.
Tako je nedavno u novinama osvanula informacija koja se baš ne uklapa u vladine mjere štednje u diplomatiji. Novinari su naime, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, došli do podatka iz Ministarstva vanjskih poslova da je kandidatkinja za ambasadorku Crne Gore u Njemačkoj, Vera Joličić Kuliš, u Parizu 26. oktobra prošle godine, potrošila 391 euro u engleskom baru, iako je dobila prilično visoke dnevnice za službeno putovanje.
Nedavno je formiran Inspektorat na čijem čelu je Veselin Šuković, čiji će posao biti da nadgledaju i kontrolišu, kako diplomate i drugo osoblje troši novac poreskih obveznika, odnosno građana Crne Gore.
Bivši ambasador Crne Gore u Hrvatskoj, Branko Lukovac, podsjeća i na druge primjere neracionalnog trošenja novca u diplomatiji, ali i ukazuje na neke šanse i načine gdje bi država mogla da uštedi:
„Reagovao sam na otvaranje ambasade u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U prošlosti, ali i sada, imamo neku veliku saradnju sa Emiratima. Crna Gora, ako nema izražene interese i odnose, kao što se radi o odnosima sa zemljama koje se nalaze na prioritetnoj listi, gdje će imati svoje misije, a ipak ima određenih interesa, onda može koristiti diplomatska i konzularna predstavništva nekih drugih zemalja, država nastalih sa tla bivše Jugoslavije.“
Zbog krize koja je pogodila, kako svjetsku tako i domaću ekonomiju, Vlada Crne Gore, čini se, na čekanju drži i neke davno najavljene projekte.
Iako je premijer Igor Lukšić najavio da će Vlada pomoći otvaranje „Crnogorske kuće“ u Njujorku sa dva miliona eura, u nacrtu budžeta za ovu godinu se ne precizira da li će novac biti uplaćen.
