Iako „nijedna uzrasna grupa ne bi trebalo u potpunosti da bude isključena iz učenja u učionicama”, kako je preporučio Fond za djecu Ujedinjenih nacija (UNICEF), crnogorsko Ministarstvo prosvjete je nije uvažilo, pa dvadeset pet hiljada đaka nastavu, prati isključivo na daljinu. Riječ je o učenicima 7. 8. i 9 razreda osnovnih škola i svim srednjoškolcima, osim prvaka.
UNICEF je preporuku uputio zbog uticaja koji će nastava na daljinu ostaviti na znanje učenika.
„Sa krizom u pogledu obrazovanja suočili smo se i prije same pandemije. Prema rezultatima PISA testiranja iz 2018. godine, u Crnoj Gori gotovo polovina učenika završava osnovno obrazovanje bez osnovnih vještina čitalačke, matematičke i naučne pismenosti. Ukoliko jedna čitava uzrasna grupa djece bude potpuno isključena iz procesa učenja u školi, to će imati veoma negativan uticaj na njihove ishode obrazovanja, mentalno zdravlje i sveukupnu dobrobit”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
Na pitanje RSE zbog čega nijesu uvažili preporuke, iz Ministarstva prosvjete su odgovorili da cijene prijedloge UNICEF-a ali su “odluku o modelu nastave donijeli na osnovu preporuka Instituta za javno zdravlje (IJZ)” i situaciji na terenu.
“Imali smo jasne preporuke zdravstvenih vlasti (15 đaka po učionici i sve ostale preporuke) i u skladu sa tim preporukama smo bili dužni da organizujemo nastavu za maksimalni mogući broj djece, što smo i uradili”, navodi ministarstvo.
Stručnjaci o posljedicama nastave na daljinu
Da je djeci veoma teško da usvajaju nova znanja kroz nastavu na daljinu smatra dekanica Filozofskog fakulteta pedagoškinja Tatjana Novović.
“Ako se nastava svede na online susrete onda nije znanje jedino što će biti dovedeno u pitanje. Nego su onda zapostavljene važne kompomente razvoja, socijalna i emocionalna dimenzija. Ako se one ostave po strani, a ostaju, čim djeca nijesu u prilici da se vide i razgovaraju, planiraju nešto zajedno, onda to može imati posljedice. Odnosno, ostaviće praznine u dječijem cjelovitom razvoju”, kaže Novović za RSE.
Govoreći o posljedicama psiholog i komunikolog Radoje Cerović za RSE kaže da ne vjeruje da će odsustvo iz učionica zbog korona krize ostaviti bilo kakve ozbiljne posljedice iako se radi o tinejdžerima koji su najranjiviji kada se govori o ukupnom razvoju:
„To što će za godinu djeca imati primarno kontakt sa porodicom, pod pretpostavkom da je porodica minimalno fukcionalna, nemamo apsolutno razloga da vjerujemo da može da ostavi bilo kakve dramatične i dugoročne posljedice. To može itekako da se nadoknadi. Treba imati u vidu, da sam razvoj socijalnih vještina u ovom trenutku, podrazumijeva i uključuje i on line svijet. Taj svijet i komunikacija putem online medija je svojevrsna nova forma socijalnih vještina koja ne ulazi na manji način u definiciju socijalnih vještina“, smatra Cerović.
Većina roditelja za tradicionalni oblik nastave
Nezadovoljni načinom na koji se izvodi nastava u Crnoj Gori protestovali su roditelji u Budvi.
“Oduzeto nam je pravo da sami odlučimo da li će naše dijete pohađati redovnu školu ili ići online”, kazala je predstavnica roditelja Gabrijela Zajac u nedjelju 25. oktobra. Ona je poručila sa protesta da “roditeljima i djeci nije omogućena sloboda izbora, način na koji će dijete pohađati nastavu”.
Uoči početka školske godine, većina roditelja bila je za otvaranje škola bez obzira na strah i zabrinutost, pokazalo je nacionalno istraživanje IPSOS-a, uz podršku UNICEF.
Tradicionalni oblik nastave preferiralo je 54 odsto roditelja, kombinovani oblik 31, dok je 13 procenata glasalo za model učenja na daljinu.
Preporuke UNICEF-a ignorisane
UNICEF napominje da Ministarstvo prosvjete prilikom odlučivanja o modelu nastave nije uvažilo njihove dvije ključne preporuke. Prva se odnosila na stavove roditelja i djece a druga na decentralizaciju u oraganizovanju nastave, da škole u lokalnim zajednicama treba da odluče o organizaciji nastave. Odluci je trebao da prethodi dijalog smatra Santander:
“Dijalog i konsultacije su od presudnog značaja kako bi se osiguralo da se čuje glas svih, odgovori na sve izazove i dođe do snažnog konsenzusa”.
Ministarstvo prosvjete je za RSE navelo da će dalja epidemiološka situacija diktirati model nastave:
“Nije isključeno da će se trenutni model nastave, u skladu sa promjenom epidemiološke situacije mijenjati, te su nam u tom smislu preporuke UNICEF-a više nego dragocjene”.
U obrazovnom sistemu Crne Gore je uključujući vrtiće više od 100 hiljada djece.
Odlukom Ministarstva prosvjete školska godina je zbog loše epidemiološke situacije umjesto 1. septembra počela sa mjesec zakašnjenja. Nastava je u školama za đake prvih šest razreda osnovne i za prvi razred srednje škole. Časovi su skraćeni sa 45 na 30 minuta. Svi ostali učenici nastavu prate online, uz konsultacije i provjere znanja u školi svakih petnaest dana.
Iskustva regiona
U većini država regiona nastava se održava uglavnom u učionicama.
U Hrvatskoj se nastava u preko 80 posto slušajeva odvija u učionicama.
U Federaciji Bosne i Hercegovine nastava se realizuje po kombinovanom modelu, uglavnom u učionicama i djelomično online, uz skraćeno trajanje školskih časova, potvrđeno je RSE u tamošnjem ministarstvu. U Republici Srpskoj djeca pohađaju nastavu u školi osim kada roditelji zahtijevaju drugačije.
U Srbiji osnovci idu u školu dok srednjoškolci jednu sedmicu idu, a narednu uče na daljinu.
Psiholog Cerović objašnjava da je neurološko sazrijevanje koje je “odgovorno“ za socijalnu interakciju i komunikaciju nešto što se odvija u dugom periodu, od rođenja do dvadeset i neke godine jer se upravo radi o postepenom prilagođavanju i učenju raznih socijalnih vještina.
„Ako roditelji nekog djeteta vjeruju da će izostanak škole, nošenje maske, ostaviti na djecu tolike socijalne posljedice onda je, na neki način, emocionalana situacija, koja će se stvoriti u toj porodici, sama za sebe, toksična i štetna. Iako realno nijedna od tih stvari nema ni iz daleka takve dramatične posljedice”.
Cerović ukazuje da je socijalni razvoj ponekad mnogo više ugrožen nekim odlukama kao što je živjeti na petnaestom spratu zgrade, ili izloženost od veoma ranog uzrasta ekranima, tv-u, crtanim filmovima... S toga je, kaže, mnogo ozbiljnije tu tražiti eventualne probleme.
Iako smatra da je u postojećim uslovima pandemije nastava na daljinu pogodnost pedagoškinja Novović naglašava da je za ublažavanje posljedica potrebno kombinovati tradicionalnu nastavu sa učenjem na daljinu.
“ U ovom trenutku je teško govoriti o posljedicama, to će tek biti predmet naučnih proučavanja i istraživanja. U ovom momentu smo u situaciji za koju ne možemo naći uporište u nekim poznatim teorijski stvarima i zakonitostima. Ovo što se događa je nešto što nas je natjeralo da se snalazimo u datim okolnostima, a praksa uvijek izmiče teoriji i nauci”, kaže Novović.
Do prve obustave nastave u Crnoj Gori došlo je 13. marta nakon pojave prvog inficiranog korona virusom a učenici su školsku godinu završili preko posebne online platforme.
Poslednji podaci Instituta za javno zdravlje kažu da je u Crnoj Gori trenutno inficirano 92 nastavnika i 97 učenika od ukupno 75 hiljada učenika koliko nastavu prati u učionicama.
Facebook Forum