Trend inficiranja djece korona virusom i njihove hospitalizacije zbog komplikacija duplo je povećan poslednja tri mjeseca u Crnoj Gori.
U Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) tokom prva tri mjeseca ove godine hospitalizovano je 39 djece zbog korona virusa. Prošle godine, za devet mjeseci, od aprila do kraja godine, bolnički je liječeno nešto više, 42 djece zbog COVID- 19.
Sličan trend bilježi i broj inficirane djece, uzrasta do 19 godina.
Za prva tri mjeseca ove godine korona virus je potvrđen kod 4137 djece, a od početka pandemije ukupno 8870, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE). Od toga, više od pola su uzrasta od 10 do 18 godina.
“S obzirom da djeca nisu kandidati za vakcinaciju (ni jedna od COVID-19 vakcina nije namjenjena djeci) njihova zaštita se u potpunosti zasniva na poštovanju mjera”, odgovor je iz Instituta na pitanje RSE kako se može poboljšati prevencija najmlađe populacije.
Oni ukazuju na važnost edukacije ali i ponašanja odraslih.
“Oni su ključ uspješne prevencije, posebno ulogom modela koju imaju. Dakle, dijete će u potpunosti oponašati obrasce ponašanja odraslih iz najbližeg okruženja, sve dok se odrasli budu ponašali nebezbjedno – i djeca će”, poručili su iz Instituta.
Gradski kvartovi, igrališta, školska dvorišta, prepuna su djece i mladih, u neposrednom kontaktu, bez maski. Na pitanje zašto ne poštuju mjere, najčešći odgovor je da imaju masku u džepu, da korona “neće na njih”, da nije ništa strašno ako je i dobiju, da su je već “preležali“...
Veselinka Đurišić, direktorica pedijatrijske klinike Instituta za bolesti djece u Podgorici, u razgovoru za RSE upozorava da “koronu kod djece ne treba shvatati olako, te da se simptomi ne smiju minimizirati”.
Iskustvo jednog trogodišnjaka
Da djeca ne prolaze bez posledica nakon infekcije korona virusom, svjedoči i sagovornik RSE koji je tražio anonimnost, a čije je dijete bilo hospitalizovano u Institutu za bolesti djece u Podgorici.
Njegovo trogodišnje dijete je u decembru dobilo temperaturu, a dan nakon njega, temperaturu je dobila i supruga. Ona je testirana na koronu i test je bio pozitivan. Kada su kontaktirali sa IJZCG i rekli da i dijete ima temperaturu, rečeno im je da se djeca ne testiraju i da je potrebno samo da mu isprate stanje:
“Rekli su da djeca imaju drugačiji imunitet od starijih, da nema potrebe za bilo čim. Supruga je čak pitala da li treba da mu uključimo nešto od antibiotika kao terapiju, ponovljeno je da nema potrebe”, kaže sagovornik RSE.
Mjesec dana nakon toga, sredinom januara, dijete je opet dobilo temperaturu, a ovoga puta uz osip po tijelu.
“Odveli smo ga u ambulantu, uradili su mu testove, dobio je antibiotik, doktorica je rekla da ukoliko se stanje ne promjeni u narednih 48 sati, da ga dovedemo ponovo”, rekao je otac.
Dva dana nakon dolaska u ambulantu, otac ga je opet odveo kod doktora, zato što dijete nije bilo u stanju da se kreće.
“Poveli smo ga u Institut za bolesti djece u Podgorici, gdje smo oboje uradili PCR test pri prijemu. Tu su mu provjerili sve nalaze, stavili aparat za praćenje srca, pritiska i primjetili su da mu puls nije normalan. Pozvan je dežurni kardiolog i nakon ultrazvuka srca ustanovljen mu je miokarditis - zapaljenje srčanog mišića”, govori djetetov otac.
Kako kaže otac, ono što je njega najviše razočaralo jeste činjenica da je u jednom momentu upitan da li postoji mogućnost da mu neko dostavi aspirin.
“Svaka čast medicinskom osoblju, sestrama, doktorima, ja njima samo mogu, što se ono kaže, da ljubim ruke, oni su heroji i za dijete su uradili sve i svašta, ali momenat koji je mene slomio jeste onaj kada su me pitali da li neko može da mi donese kutiju aspirina”, naglasio je on.
Njegovo dijete, kako kaže, nije jedino u Crnoj Gori kojem se ovo dogodilo, već sedmo sa ovim problemom. Nakon izlaska iz instituta, dijete je još mjesec dana pilo terapiju i sada čekaju na kontrolu.
Kaže da mu je doktorka potvrdila da je sve možda moglo biti i drugačije.
“Kada sam je kao laik pitao da li bi jedan aspirin ili antibiotik, u momentu kada je dijete bilo zaraženo koronom, da je testiran, spriječio sve što se dogodilo, ona mi je potvrdila da 100% bi. Dakle, pet i po eura za aspirine i antibiotike je moglo da spriječi našu agoniju kroz koju smo prošli”, zaključuje otac.
Šta je MIS-c?
Direktorica pedijatrijske klinike Instituta za bolesti djece, Veselinka Đurišić rekla je za RSE, da je zbog teže komplikacije post-kovid infekcije multisistemskog inflamatornog sindroma (MIS-c) do 29. marta hospitalizovano ukupno desetoro djece.
“Od toga je sedmoro liječeno na odjeljenju intezivne njege, a jedan pacijent je i dalje hospitalizovan zbog produženog liječenja covid pneumonije i pratećih komorbiditeta”, naglasila je Đurišić.
Iako od ukupnog broja hospitalizovanih zbog korona virusa, na svjetskom nivou, djeca čine samo 1-2 posto, uočeno je da se kod neke djece infekcija ovim virusom može povezati s razvojem složenije kliničke slike nazvane multisistemski inflamatorni sindrom (MIS-c).
U SAD-u je njihov Centar za kontrolu i prevenciju bolesti do 29.marta 2021. godine objavio podatke o učestalosti MIS-c-a kod djece u toj zemlji. Zabilježili su 3185 slučajeva, od čega je 36 djece preminulo.
Za sad je poznato da MIS-C počinje naglo, povišenom temperaturom, a često ga prate gastrointestinalni simptomi, bolovi u stomaku, povraćanje, proliv, osip, konjuktivitis. Kod 10% djece koja prebole MIS-c ostaje oštećenje srca koje treba trajno pratiti i liječiti.
Roditelji (ne)odgovorni?
Veselinka Đurišić kaže da je djecu koja su imala kontakte ili su i sama bila inficirana, potrebno pratiti, jer se MIS-c javlja četiri do pet nedelja nakon infekcije korona virusom.
Istakla je da se kod djece koja su zaražena korona virusom najčešće javljaju respiratorni simptomi koji „počinju sa malom temperaturom, suvim kašaljem i slično.“
Kad se desi upala pluća, to zahtjeva bolničko liječenje, objasnila je Đurišić i dodala da u Institutu hospitalizovana djeca dobijaju i kiseoničnu terapiju u skladu sa nalazima pluća.
“Drugi simptomi koje ispoljavaju i su dijareja, povraćanje i kod djece lako dođe do gubitka tečnosti zbog čega moraju biti hospitalizovani ”, upozorava Đurišić.
Prema njenim riječima roditelji su se opustili, a kako ističe „ne smijemo zanemariti higijenu, kod koga spavamo i sa kim se družimo.“
„Simptomatska terapija za liječenje djece oboljele od akutne infekcije COVID- 19 u velikoj većini slučajeva uključuje vitaminsku terapiju koja je kao i u većini zemalja okruženja, registrovana kao suplement i ne izdaje se na ljekarski recept“, odgovorila je doktorka Đurišić na pitanje vezano za svjedočenje roditelja da mu je traženo da obezbijedi aspirin.
Saša Radović, direktor Instituta za bolesti djece u Podgorici, naglasio je za RSE da su sva djeca hospitalizovana u Institutu od početka epidemije, testirana.
“To se odnosi kako na hitne, tako i na elektivne prijeme. Testiranje je podrazumijelovo PCR test, osim u slučajevima hitne hirurške intrevencije, gdje se radi i PCR i brzi antigenski test, radi procjene inicijalnog smještaja i dijagnostičke obrade”, rekao je Radović.
On je takođe rekao da nedostatka ljekova nije bilo kada je u pitanju KCCG i Institut za bolesti djece.
Institut je sproveo edukativnu kampanju “I zdravlje i znanje”, koja je u vidu video materijala distribuisana među djecom i odraslima, uz bilborde, promo letke i druge info materijale.
Ipak, ključnu ulogu imaju poštovanje mjera i davanje primjera.
Poziv na veće i ozbiljnije poštovanje mjera, stigao je i iz UNICEF-a, čiji je ambasador dobre volje u Crnoj Gori Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, , uz njihovu i podršku Britanske ambasade u Podgorici, napravio pjesmu Distanca, ruke, maska.
Facebook Forum