Saveznici NATO-a stavili su sve svoje snage u pripravnost i jačaju svoje prisustvo u istočnoj Evropi usred zabrinutosti zbog gomilanja ruske vojske u blizini Ukrajine. Moskva kaže je jačanje prisustva provokacija.
Navodeći niz nedavnih najava pojedinih članova o trenutnim ili nadolazećim raspoređenjima, iz NATO-a je 24. januara rečeno da Danska, Španija, Francuska i Holandija planiraju ili razmatraju slanje vojske, aviona ili brodova u istočnu Evropu.
Najava dolazi usred obavještajnih izvještaja da je Rusija smjestila više od 125.000 vojnika blizu granice Ukrajine, što je izazvalo rastuću zabrinutost o mogućem napadu.
“NATO će nastaviti da poduzima sve potrebne mjere za zaštitu i odbranu svih saveznika, uključujući jačanje istočnog dijela Saveza”, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u saopštenju.
Američki predsjednik Joe Biden počeo je razmatrati opcije za jačanje američke vojne imovine na Baltiku i istočnoj Evropi, rekli su zvaničnici administracije nakon što se Biden sastao tokom vikenda sa najvišim dužnosnicima nacionalne sigurnosti.
New York Times je među prvima izvijestio o opcijama koje su predstavljene američkom predsjedniku. Očekuje se da će on odluku donijeti ove sedmice.
Jedna od opcija jeste prebacivanje hiljadu do pet hiljada vojnika u istočnoevropske zemlje, uz mogućnost slanja više ako dođe do veće napetosti.
“Sjedinjene Države također su jasno dale do znanja da razmatraju povećanje svoje vojne prisutnosti u istočnom dijelu Saveza”, navodi se u saopštenju NATO-a.
Rusija poriče bilo kakvu namjeru invazije na Ukrajinu i optužuje Sjedinjene Države i njihove saveznike da su izazvali ovu situaciju.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je 24. januara da Sjedinjene Države i NATO eskaliraju napetosti kroz “informacijsku histeriju” i “konkretne aktivnosti” dodajući da je rizik od ofanzive ukrajinskih trupa protiv proruskih separatista "vrlo visok ."
“Ovo se ne događa zbog onoga što mi, Rusija, radimo. Sve se to događa zbog onoga što rade NATO i SAD i zbog informacija koje šire”, rekao je Peskov.
Rusija je iskoristila gomilanje vojske kako bi objavila popis zahtjeva za preoblikovanje sigurnosne strukture u Evropi. Moskva želi da NATO odustane od svake mogućnosti da se Ukrajina jednog dana pridruži Savezu i traži veliko povlačenje snaga iz istočne Evrope.
Članice NATO-a Slovačka, Rumunija, Poljska i Mađarska sve graniče sa Ukrajinom.
Washington i saveznici kažu da mnogi ruski zahtjevi nisu opcija, ali su pokazali spremnost da razgovaraju o kontroli naoružanja, raspoređivanju projektila i mjerama za izgradnju projektila.
Četiri runde diplomatije na visokom nivou između Rusije i Zapada ovog mjeseca nisu dovele do napretka.
U znak sve većeg straha od moguće neposredne ruske invazije Britanija i Sjedinjene Države najavile su odlazak dijela osoblja kao i članova porodica ambasada iz Ukrajine.
Naredbe su izdate zbog “kontinuirane prijetnje ruske vojne aktivnosti”, stoji u saopštenju State Departmenta.
Upitan da li vjeruje da je invazija neizbježna, britanski premijer Boris Johnson rekao je da su obavještajne službe prilično “turobne po tom pitanju.”
“Ne mislim da je to sada neizbježno. Mislim da razum još uvijek može prevladati”, rekao je Johnson ponavljajući zapadna upozorenja da bi invazija na Ukrajinu bila “bolan, nasilan i krvav posao” za Rusiju.
Evropska unija je, međutim, signalizirala da nisu odmah slijedili poteze SAD-a i Britanije, a visoki dužnosnik EU je rekao d anema potrebe da se situacija “dramatizuje” sve dok traju diplomatski pregovori sa Rusijom.
EU je također najavila paket od 1,2 milijarde finansijske pomoći Ukrajini za ublažavanje finansijskih posljedica.
Ukrajina je potez SAD-a kritikovala kao “preuranjen”, a glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleh Nikolenko rekao je da je važno “ostati miran”.
“Smatramo da je takav potez sa američke strane preuranjen i da pokazuje pretjeran oprez”, rekao je Nikolenko.
Rusija trenutno ulaže aktivne napore da destabilizuje domaću situaciju u Ukrajini, rekao je on, dodavši da se u medijima šire “dezinformacije, manipulacije” kako bi se “posijala panika među Ukrajincima i strancima.”
Najviši diplomata Evropske unije Josep Borell rekao je 24. januara da Unija nema nikakve neposredne planove da naredi svom osoblju da napusti Ukrajinu.
“Nećemo učiniti istu stvar, jer ne znamo nikakve specifične razloge”, rekao je Borell. “Mislim da nismo morali dramatizovati što se tiče pregovora, a oni traju.”
“Nakon sastanka ministri vanjskih poslova EU upozorili su Rusiju da će se suočiti sa “masovnim” posljedicama, ponavljajući komentare Sjedinjenih Država o oštrim sankcijama ako Rusija napadne Ukrajinu.
No, obzirom da je 27 zemalja članica podijeljeno oko toga kakve bi tačno posljedice bile, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski telefonom je rekao predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu da je važno Kijevu da EU pokaže jedinstvo.
“Ukrajina neće nasjedati na provokacije, te će zajedno sa svojim partnerima ostati mirna i suzdržana”, saopštio je njegov ured.
