Osnivanje vojnih štabova i mogućnost organizovanja vojnih vježbi članica NATO-a i Partnerstva za mir na teritoriji Crne Gore, je tema o kojoj se raspravlja u Skupštini Crne Gore. Političke partije koje se zalažu za članstvo Crne Gore u NATO smatraju da je usvajanje dodatnog protokola veoma važno zbog bolje saradnje saradnje sa NATO alijansom, a protivnici priključenja NATO savezu ocjenjuju da Crna Gora nije ispunila uslove za članstvo.
Usvajanjem prijedloga zakona o potvrđivanju Dodatnog dopunskog protokola Sporazumu definiše se status stranih vojnih jedinica na teritoriji Cre Gore, kao i crnogorskih jedinica na stranim teritorijama, te se stvaraju preduslovi za aktivnosti kao što su održavanje vojnih vježbi i obuka NATO članica i osnivanje vojnih štabova NATO.
Ministar odbrane Milica Pejanović Đurišić je između ostalog saopštila da se tim dokumentom obezbjeđuje zaštita pripadnika Vojske Crne Gore u njihovim brojnim aktivnostima:
“Upravo pristupanjem dodatnom dopunskom protokolu Crna Gora dodatno jača veze i unapređuje saradnju sa NATO i članicama Partnerstva za mir, usvaja najbolje standarde u oblasti odbrane i povećava interoperabilnost vojske Crne Gore sa NATO i partnerima“, navela je Milica Pejanović Đurišić.
Sporazum će se primjenjivati na savezničke štabove i na vojno i civilno osoblje takvog štaba. U praksi, to znači da će svaki vrhovni štab biti pravno lice, imaće ovlašćenje za sklapanje ugovora, te nabavku i rashodovanje imovine. Država primalac, međutim, može primjenu ovog prava odrediti i posebnim sporazumima između nje i vrhovnog štaba.
Za opozicione stranke koje se protive članstvu crne Gore u NATO, ovaj predlog zakona predstavlja još jedan korak ka pokušaju državne vlasti da se približi članstvu u NATO, ali bez ispunjavanja ključnih standrda kao što su vladavina prava i reforma obavještajnih i bezbjednosnih službi:
“Rasprava odvija krajnje ne demokratski jer imamo trošenje novca na razne punktove propagande i tako dalje. Međunarodne krize kao što je ukrajinska koriste se kao lov u mutnom kako bi se nekako smanjili kriterijumi međunarodne zajednice pa i NATO saveza da kriminal i korupcija nijesu prepreka, a znamo da jesu. Tako da spoljna politika i ovaj segment su vođeni ideološki i propagandno“, kaže predsjednik Demokratskog fronta Miodrag Lekić.
Zahtjev za referendum
I Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije je iskoristio raspravu o dodatnom protokolu sa NATO kako bi ponovio zahtjev da se o članstvu Crne Gore u NATO-u odluči na referendumu građana:
“Jedina partija koja to ima u partijskom programu zapisano je SNP, koja traži da se to pitanje riješi na referendumu i tu imamo jedinstvo za razliku od svih drugih. Tražimo da se to odmah stavi na dnevni red da o tome razgovaramo i da ovo ovdje ne bude puzajuća priča da se mimo volje građana i mimo referenduma dođe do konačne odluke“, naveo je Damjanović.
Dritan Abazović, čija se Pozitivna Crna Gora zalaže za učlanjenje Crne Gore u NATO, smatra da pored protokola i sporazuma sa NATO savezom, treba poraditi na unutrašnjim reformama kako bi Crrna Gora zavrijedila poziv za članstvo u sjeverno atlantskoj alijansi na predstojećem samitu u Velsu:
“Bilo bi dobro bez obzira na kratak tajming da u ova tri mjeseca zaista otvorimo neki veliki slučaj korupcije i organizovanog kriminala, bilo bi dobro da ova Vlada pokaže makar načelno da želi da se obračuna sa time i bilo bi dobro da konačno pokažemo da institucije nijesu totalno atrofirale nego da zaista mogu da odgovore svojoj svrsi“, ocijenio je Abazović.
Tokom rasprave se otvorilo pitanje da li pristupanje sporazumima sa NATO savezom, to može uticati na suverenitet jedne države, pa i Crne Gore. Ministar Milica Pejanović Đurišić je odbacila takvu mogućnost:
“Kada je u pitanju NATO alijansa kao politički i vojni savez da ni na koji način, ni u kom dijelu, ni u kom elementu, suverenitet bilo koje države u različitim stepenima evroatlantskih integracija ne može da bude doveden u pitanje.I u tom smislu ću vas jednostavno uputiti na veb sajt NATO-a gdje, kada otvorite onaj link za SOFA sporazum, dobijete jasnu odrednicu koja kaže da je ovaj sporazum ustanovljen godinu nakon ustanovljenja mehanizma Partnerstvo za mir sa ciljem bolje saradnje i izvođenjem vježbi NATO-a i partnera, pri čemu se niti jednim stavom ne dira u suverentitet država“, zaključila je Milica Pejanović Đurišić.
Usvajanjem prijedloga zakona o potvrđivanju Dodatnog dopunskog protokola Sporazumu definiše se status stranih vojnih jedinica na teritoriji Cre Gore, kao i crnogorskih jedinica na stranim teritorijama, te se stvaraju preduslovi za aktivnosti kao što su održavanje vojnih vježbi i obuka NATO članica i osnivanje vojnih štabova NATO.
Ministar odbrane Milica Pejanović Đurišić je između ostalog saopštila da se tim dokumentom obezbjeđuje zaštita pripadnika Vojske Crne Gore u njihovim brojnim aktivnostima:
“Upravo pristupanjem dodatnom dopunskom protokolu Crna Gora dodatno jača veze i unapređuje saradnju sa NATO i članicama Partnerstva za mir, usvaja najbolje standarde u oblasti odbrane i povećava interoperabilnost vojske Crne Gore sa NATO i partnerima“, navela je Milica Pejanović Đurišić.
Sporazum će se primjenjivati na savezničke štabove i na vojno i civilno osoblje takvog štaba. U praksi, to znači da će svaki vrhovni štab biti pravno lice, imaće ovlašćenje za sklapanje ugovora, te nabavku i rashodovanje imovine. Država primalac, međutim, može primjenu ovog prava odrediti i posebnim sporazumima između nje i vrhovnog štaba.
Za opozicione stranke koje se protive članstvu crne Gore u NATO, ovaj predlog zakona predstavlja još jedan korak ka pokušaju državne vlasti da se približi članstvu u NATO, ali bez ispunjavanja ključnih standrda kao što su vladavina prava i reforma obavještajnih i bezbjednosnih službi:
“Rasprava odvija krajnje ne demokratski jer imamo trošenje novca na razne punktove propagande i tako dalje. Međunarodne krize kao što je ukrajinska koriste se kao lov u mutnom kako bi se nekako smanjili kriterijumi međunarodne zajednice pa i NATO saveza da kriminal i korupcija nijesu prepreka, a znamo da jesu. Tako da spoljna politika i ovaj segment su vođeni ideološki i propagandno“, kaže predsjednik Demokratskog fronta Miodrag Lekić.
Zahtjev za referendum
I Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije je iskoristio raspravu o dodatnom protokolu sa NATO kako bi ponovio zahtjev da se o članstvu Crne Gore u NATO-u odluči na referendumu građana:
“Jedina partija koja to ima u partijskom programu zapisano je SNP, koja traži da se to pitanje riješi na referendumu i tu imamo jedinstvo za razliku od svih drugih. Tražimo da se to odmah stavi na dnevni red da o tome razgovaramo i da ovo ovdje ne bude puzajuća priča da se mimo volje građana i mimo referenduma dođe do konačne odluke“, naveo je Damjanović.
Dritan Abazović, čija se Pozitivna Crna Gora zalaže za učlanjenje Crne Gore u NATO, smatra da pored protokola i sporazuma sa NATO savezom, treba poraditi na unutrašnjim reformama kako bi Crrna Gora zavrijedila poziv za članstvo u sjeverno atlantskoj alijansi na predstojećem samitu u Velsu:
“Bilo bi dobro bez obzira na kratak tajming da u ova tri mjeseca zaista otvorimo neki veliki slučaj korupcije i organizovanog kriminala, bilo bi dobro da ova Vlada pokaže makar načelno da želi da se obračuna sa time i bilo bi dobro da konačno pokažemo da institucije nijesu totalno atrofirale nego da zaista mogu da odgovore svojoj svrsi“, ocijenio je Abazović.
Tokom rasprave se otvorilo pitanje da li pristupanje sporazumima sa NATO savezom, to može uticati na suverenitet jedne države, pa i Crne Gore. Ministar Milica Pejanović Đurišić je odbacila takvu mogućnost:
“Kada je u pitanju NATO alijansa kao politički i vojni savez da ni na koji način, ni u kom dijelu, ni u kom elementu, suverenitet bilo koje države u različitim stepenima evroatlantskih integracija ne može da bude doveden u pitanje.I u tom smislu ću vas jednostavno uputiti na veb sajt NATO-a gdje, kada otvorite onaj link za SOFA sporazum, dobijete jasnu odrednicu koja kaže da je ovaj sporazum ustanovljen godinu nakon ustanovljenja mehanizma Partnerstvo za mir sa ciljem bolje saradnje i izvođenjem vježbi NATO-a i partnera, pri čemu se niti jednim stavom ne dira u suverentitet država“, zaključila je Milica Pejanović Đurišić.