Pad nataliteta i odseljavanje mladih doveli su do toga da je broj stanovnika Crne Gore u posljednjih pet godina u padu.
U posljednje tri godine umrlih je više nego rođenih. Prošle godine zabilježen je i najveći negativni migracioni saldo u posljednjih 20 godina, što znači da se više ljudi odselilo nego doselilo.
Za period od 2011-2021. iz Crne Gore se odselilo više od 74 hiljade stanovnika.
To je pokazala studija "Zašto Crnoj Gori nije stalo do sopstvenog stanovništva?" koju su ovog mjeseca predstavili Centar za demokratsku tranziciju i Društvo statističara i demografa.
"To je jako loše za državu koja sada, mislim, nema ni 600.000 stanovnika", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) univerzitetska profesorica demogeografije Dragica Mijanović.
"Znači imamo dva negativna osnova, migracioni saldo i prirodni priraštaj što samo može voditi daljoj depopulaciji, odnosno opadanju broja stanovnika".
I Gordana Radojević iz Društva statističara i demografa smatra da su dugotrajni negativni demografski trendovi eskalirali 2021. i 2022.
"Crna Gora je prije pet godina ušla u novu fazu demografskog razvoja, koju karakteriše godišnje smanjenje ukupnog broja stanovnika usljed većih stopa mortaliteta i emigracija", kaže Radojević za RSE.
Prema zvaničnim podacima Crna Gora je prošle godine imala 617.213 stanovnika, što je za skoro tri hiljade manje nego na poslednjem popisu iz 2011.
Novi Popis stanovništva zakazan je za novembar ove godine.
Odlazak mladih
Prema podacima iz analize samo prošle godine se iz Crne Gore odselilo skoro dvije hiljade osoba više nego što ih se doselilo.
I dok se u analizi ne iznosi procjena koliko je mladih od 74.000 koji su se odselili, Mijanović kaže da su njene analize pokazale da se prije korone iseljavalo oko tri hiljade mladih godišnje.
"Za deset godina je to 30.000, što je pet posto stanovništva. Ako računamo još i njihove porodice, koje se ovdje neće formirati, to bogami raste poprilično. Tako da za dvadesetak godina gubimo nekih 200.000 stanovnika, koji bi bili naši da su imali uslova da ostanu u Crnoj Gori".
Ona ističe da odlaze mladi koji bi trebao da budu nosilac društvenog razvoja.
"Ujedno to je i reproduktivno najsposobnija populacija, a ostaje staro stanovništvo koje nema uticaj na reprodukciju. Da bi zadržali mlade, država treba da im omogući posao."
Istraživanja Centra za građansko obrazovanje je pokazalo da 38 odsto mladih želi da napusti državu, a kao najčešće razloge navode sveukupni kvalitet življenja, nemogućnost zaposlenja i kvalitet obrazovanja.
Radojević kaže da se "za deset godina od 2011. do 2021. iz Crne Gore odselilo ukupno stanovništvo grada veličine Nikšića", koji je po broju stanovnika drugi grad u Crnoj Gori.
Dolazak stranaca
Iako je poslednih godina prisutan trend doseljavanja, analiza CDT i Društva demografa je pokazala da ono nije bilo dovoljno da kompenzuje odliv stanovništva.
Trenutno je u Crnoj Gori oko 92.000 stranaca sa nekim vidom boravka, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su dostavljeni RSE.
Od tog broja najviše je Rusa, Srba i Turaka.
I Mijanović smatra da depopulaciju ne može zaustaviti ovo doseljavanje.
"Ako dolaze ljudi sa porodicama, to bi moglo da utiče. Ali, to su ljudi iz područja tradicionalno niskog nataliteta, Rusija i Ukrajina. Ali to nijesu neke značajne brojke koje bi u značajnoj mjeri povećale našu stopu prirodnog priraštaja."
Doderović: Stranci izazov za crnogorski identitet
Pored demografskog, dolazak velikog broja stranaca za Crnu Goru predstavlja i svojevrsne izazove, kazao je ranije za RSE demograf Miroslav Doderović.
"Javne politike moraju uzeti u obzir da je dolazak tolikog broja ljudi izazov za naše unutrašnje političke i ekonomske kapacitete i da ostavlja posljedice na kulturološkom, jezičkom i finansijskom planu."
On smatra da Crna Gora ima ograničene kapacitete za integraciju tolikog priliva.
"To je izazov i za naš identitet, političku i ekonomsku suverenost", zaključio je Doderović.
Gordana Radojević smatra da će predstojeći popis stanovništva dati odgovore koliko se zbog doseljavanja promijenila demografska slika Crne Gore.
"Imajući u vidu da se ukupno stanovništvo država Evropske unije, pa i Crne Gore shodno zakonu, određuje prema mjestu boravka, to znači će biti popisan značajan dio ove populacije, ako nastave živjeti u Crnoj Gori do početka popisa."
Prema procjenama Ujedinjenih nacija iz izvještaja "Prospekti svjetske populacije" sredinom ovog vijeka Crna Gora će imati 588 hiljada stanovnika, a 2100. godine 449 hiljada.