Na 13. jul, Dan državnosti Crne Gore i ustanka protiv fašizma, na obnovljenom centralnom trgu u Nikšiću otkriven je spomenik crnogorskom Če Gevari, kako je u narodu poznat narodni heroj Čedomir Ljubo Čupić.
Crno bijela fotografija sa lisicama na podignutim rukama i osmijehom čovjeka kome se sa usana čita sloboda, dok ga četnici preko nikšićkog korzoa vode na strijeljanje, učinila ga je ikonom crnogorskog antifašizma. Ljubo Čupić je 76 godina kasnije ponovo na korzou, u bronzi, isklesan pod prstima poznatog vajara Zlatka Glamočaka.
"Veoma sam uzbuđena i drago mi je što se sve to dešava. Nikada nije kasno, ali moglo je i ranije, jer je sedamdeset šest godina prošlo", kaže za Radio Slobodna Evropa Čedomira Čupić, bratanična Čedomira Ljuba Čupića, koju smo zatekli u Beogradu, dok se pripremala na put u Crnu Goru, kako bi u Nikšiću prisustvovala otvaranju spomenika svom slavnom stricu. Upravo po njemu dobila je ime.
"Ja sam se prva rodila u familiji. Čitav život njegovo ime vrlo ponosno nosim. Moja baka mi je to objašnjavala dok sam bila dijete, jer, znate, kad ste djevojčica a imate muško ime, onda vam se svi rugaju. Ali ona je govorila: 'Ti imaš herojsko ime i ima da ga nosiš'", kaže.
A Čedomir Ljubo Čupić, narodni heroj postao je posthumno, ukazom predsjednika tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, od 10. jula 1953. godine. Jedanaest godina prije toga, već je bio ušao u narodnu legendu po svojoj velikoj hrabrosti i neobičnom gestu...
Dok je bio student prava u Beogradu, gdje se priključio ljevičarskom pokretu, Ljubo je odlučio da se vrati u svoj rodni Nikšić, kako bi učestvovao u pripremama trinaestojulskog ustanka 1941. godine. Kao komesar čete Nikšićkog partizanskog odreda, aprila 1942. godine zarobljen je u borbi protiv Italijana i četnika. Oni su ga u lancima, preko Nikšićkog korzoa, u čijoj je blizini živio, sproveli na strijeljanje.
Od svog grada oprostio se podigavši svezane ruke i razvukavši usne u osmijeh prkosa 29-godišnjeg mladića, koga torturom u zatvoru nijesu natjerali na izdaju.
Ironija je da će taj trenutak ovjekovječiti kamera italijanskog majora Karla Ravniča. Tako je zahvaljujući okupatorskom oficiru, crno-bijela fotografija, koja je postala autentični simbol antifašizma, obišla svijet.
Da li Crna Gora kasni u odavanju onakve počasti kakvu je zaslužio čovjek koga su u narodu prozvali crnogorskim Če Gevarom, pitali smo istoričara Adnana Prekića.
"Bilo je očekivano da je u jednom društvu koje je baštinilo tradicije oslobodilačke borbe i revolucije, Čedomir Ljubo Čupić dobije spomenik. Međutim, upravo iz tog razloga, mislim da je u simboličkoj ravni podizanje spomenika danas još značajnije. Jer, nemojte zaboraviti da smo mi društvo koje sistematski uništava spomenike i simbole svih prethodnih generacija. Tako je bilo 1918.godine, 1941., 1945., 1990. godine. I ovim činom, mi kao društvo, u toj simboličkoj ravni, pokazujemo dozu istorijske zrelosti", objašnjava Prekić.
Do sada je ime Ljuba Čupića samo bilo uklesano na spomeniku ispod Trebjese, među imenima ostalih palih boraca. Koliko je njegov herojski čin zasluživao bolji tretman od država i grada kome je pripadao, pitali smo njegovog sugrađanina, profiličara i književnika Milisava Popovića.
"Mislim da je to nevjerovatna informacija i da je kucnuo krajnji čas da se tako nešto desi. Pitanje je koliko je istorijski, politički i svakako drugačije bilo adekvatno da se uradi bista ili napravi spomenik nekom tako grandioznom kao što je on. Jer će uvijek biti one druge strane koga će to da boli. Prošlo je čini mi se dovoljno vremena i, sa druge strane, te vrijednosti koje su nama sada u ovom vremenu neophodne pošto se sve olinjalo, sve je postalo vrlo jeftino, nama je neophodno vratiti stare heroje. Mislim da je ovo samo početak odavanja počasti nekim našim velikim idealima i idolima, koji su se borili za svoje principe. A to su principi koje ne može da pojede nijedna epoha, nijedno vrijeme", kaže on.
Sa tim je saglasan istoričar Prekić.
"Bez sumnje, taj čin predstavlja snažnu, simboličku podršku antifašizmu, i uopšte vrijednostima za koje je i sam Čupić stradao. Takođe, mislim da i u ovom vremenu istorijskog revizionizma, podizanje ovog spomenika šalje i snažnu političku poruku, koja sigurno može biti primijer svim zemljama regiona", smatra Prekić.
U novije vrijeme čuvena fotografija sa ozarenim licem Ljuba Čupića, osim sa stranica istorijskih čitanki, blistala je i sa uličnih bilborda, njegov lik ocrtavan je i na majicama, njegov junački podvig smještan je u aktuelni politički kontekst i bio predmet populizama. Koliko se Ljubo Čupić i posthumno suprostavlja bilo kakvoj vrsti zloupotreba, od političkih do onih kič komercijalnih?
Profiličar Popović primjećuje da je: "Zloupotreba neminovan nus proizvod koja ide uz ovakvu grandioznost."
"Mislim da će on sve to prevazići i da će nadići, i da će ostati trajna vrijednost", konstatuje.
U međuvremenu, Ljubo će svoje sugrađane posmatrati kroz svoj ikonični osmijeh, sa bronzane statue, koju je poznati vajar Zlatko Glamočak zamislio kao "Heroja na Korzou", ispod koga je ucrtana petokraka.
A Nikšić, Nikšić više neće biti isti, zaključuje Milisav Popović:
"Tako da će ovo osim što će napraviti neki novi simbol grada, imati i uticaja na nove generacije, koje su u svom ovom mimohodu tranzicije izgubili osjećaj za valjano. Ne možete a da se ne osvrnete i upitate o čemu se tu radi. Tako da se uzdam da će mlade generacije upravo to da urade."
Facebook Forum