Organizatori nedjeljne povorke ponosa, nakon svih događaja ocjenjuju da će nivo homofobije u Crnoj Gori vremenom biti umanjen, a očekuje se adekvatna reakcija tužilaštva na nasilje ispoljeno u nedjelju. U međuvremenu iz policije je Radiju Slobodna Evropa potvrđeno da su identifikovani svi napadači na LGBT aktivistu, koji je u ponedjeljak uveče pretučen u Podgorici, samo zato što je učestvovao u Paradi ponosa.
Napadači na LGBT aktivistu su identifikovani, više njih je uhapšeno i iščekuje se odluka tužilaštva da li će oni biti gonjeni prekršajno ili krivično, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa iz Uprave policije.
Podsjetimo dvadesetak huligana je u ponedjeljak uveče napalo srednjoškolca samo zato što je u nedjelju prisustvovao Paradi ponosa. Da policija radi na rasvjetljavanju ovog slučaja potvrdio je i Danijel Kalezić iz organizacije Queer Montenegro.
"To pokazuje negdje da žrtve u ovoj borbi podnose i naši strejt saveznici, tako da kažem. Policija radi na tome, imam tu informaciju. Kazali su nam da će taj slučaj dalje procesuirati i da će pronaći ljude koji su to počinili i mislim da su na dobrom putu da to riješe”, ističe ovaj gej aktivista.
Nastavak nasilja nakon Parade ponosa u Podgorici ukazuje na porast netrpeljivosti prema LGBT manjini a isto smo mogli da vidimo u danima nakon budvanskog Prajda. Pitanje je koliko Parade donose dobrog samoj LGBT zajednici, a koliko im otežavaju život u netolerantnom društvu kakvo je crnogorsko? Problem je i što nasilje većine nad manjinom u kojem učestvuju mladi ukazuje da su korijeni te mržnje u porodičnom vaspitanju koje na batine gleda kao na legitimno sredstvo da se druga strana “prizove pameti”.
Nasilje manifestacija mržnje
Dječak koga su pretukla dvadesetorica vršnjaka samo zato što je u znak podrške učestvovao na nedjeljnoj Paradi ponosa, ali i onaj 15-godišnjak koji je povrijedio sebe dok je pripremao eksplozivnu napravu kako bi je bacio na učesnike šetnje, samo su dijagnoza u kakvom društvu odrastaju budući građani Crne Gore.
Nasilje nakon Parade ponosa je još jedna manifestacija mržnje i netoleracije koje mladi pokazuju prema drugačijem, kaže psihološkinja Maruška Drašković. Na pitanje odakle dolazi to nasilje Draškovićeva kao prvi izvor navodi porodicu koja pod pritiskom tradicije batine doživljava kao legitimno sredstvo za vaspitavanje djece, koja akumuliraju u sebi to isto nasilje koje će kasnije ispoljiti na drugome.
“Međutim, nasilje o kojem govorimo u posljednjih nekoliko dana nije vezano isključivo za porodicu. Mislim da je ovo dio i društvenog sistema, razvoja našeg društva pod pritiskom evropskih vrijednosti kroz proces evropskih integracija gdje su neke teme iz života, kao što je recimo homoseksualnost, drugačije tretirane. Homoseksualnost postoji vijekovima, tamo se o tome priča, godinama je poznato i ljudi tamo žive slobodno.
Kod nas su to strogo potisnute stvari. Svako biće u pubertetu osjeća nekakvu sklonost ka homoseksuanosti i to je razvojna faza u razvoju seksualnosti. Nijesu ljudi toga svjesni, naročito mladi i u ovakvim situacijama kao što je Parada ponosa oni se toga uplaše i onda kada naravno ne mogu da biju samog sebe onda je to nasilje najlakše usmjeriti prema drugome ko je različit”, objašnjava Draškovićeva.
Za razliku od društava Zapada, crnogorsko društvo pokazuje visok stepen netrpeljivosti prema različitosti i to najbolje pokazuju mladi u Crnoj Gori.
"To je nešto što je strašno prisutno u našoj kulturi, taj stav da niko nema pravo da bude drugačiji od socijalno uobičajene norme u bilo kom smislu. Prije nekoliko godina smo vodili ratove zbog različitih religijskih, nacionalnih razlika, a evo sada oko polnih razlika”, ističe psihološkinja Drašković.
Tolika mržnja i netolerancija prema seksualnim manjinama i suštinski nezainteresovan odnos države da to suzbija kod sociologa iz Nikšića Ivana Radojičića izazivaju stid. Radojičić ovako odgovara na pitanje da li je nakon budvanske i podgoričke Parade ponosa situacija po LGBTzajednicu u Crnoj Gori bolja ili gora:
“Mislim da je gora i mislim da je kontraproduktivno da se uopšte takve manifestacije događaju, jer mi tim u suštinskom smislu ne činimo ni jednu promjenu niti se borimo za ravnopravan tretman tih ljudi. To je svakako porazna činjenica i ja sam zbog toga rekao da se osjećam ružno kao građanin Crne Gore i zbog toga što crnogorske institucije nijesu dorasle takvim događajima svojim kapacitetom i edukacijom građana.“
Ni stavovi i mišljenja građana ne odudaraju od većinske atmosfere netolerancije prema LGBT zajednici. Rijetki su oni koji nemaju ništa protiv održavanja Povorke ponosa.
Prema sociologu Ivanu Radojičiću Crna Gora trenutno ne zaslužuje manifestaciju kakva je Parada Ponosa.
“Jednostavno, kapacitet crnogorskog društva ne zaslužuje ni Paradu ponosa ni mnogo manje događaje, jer je tolerancija na najnižem mogućem nivou. Procesi demokratizacije društva nijesu uspjeli i to je jedna velika istina. Što se prije suočimo sa tom istinom biće nam lakše da krenemo od nule”, zaključuje naš sagovornik.
Napadači na LGBT aktivistu su identifikovani, više njih je uhapšeno i iščekuje se odluka tužilaštva da li će oni biti gonjeni prekršajno ili krivično, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa iz Uprave policije.
Podsjetimo dvadesetak huligana je u ponedjeljak uveče napalo srednjoškolca samo zato što je u nedjelju prisustvovao Paradi ponosa. Da policija radi na rasvjetljavanju ovog slučaja potvrdio je i Danijel Kalezić iz organizacije Queer Montenegro.
"To pokazuje negdje da žrtve u ovoj borbi podnose i naši strejt saveznici, tako da kažem. Policija radi na tome, imam tu informaciju. Kazali su nam da će taj slučaj dalje procesuirati i da će pronaći ljude koji su to počinili i mislim da su na dobrom putu da to riješe”, ističe ovaj gej aktivista.
Nastavak nasilja nakon Parade ponosa u Podgorici ukazuje na porast netrpeljivosti prema LGBT manjini a isto smo mogli da vidimo u danima nakon budvanskog Prajda. Pitanje je koliko Parade donose dobrog samoj LGBT zajednici, a koliko im otežavaju život u netolerantnom društvu kakvo je crnogorsko? Problem je i što nasilje većine nad manjinom u kojem učestvuju mladi ukazuje da su korijeni te mržnje u porodičnom vaspitanju koje na batine gleda kao na legitimno sredstvo da se druga strana “prizove pameti”.
Nasilje manifestacija mržnje
Dječak koga su pretukla dvadesetorica vršnjaka samo zato što je u znak podrške učestvovao na nedjeljnoj Paradi ponosa, ali i onaj 15-godišnjak koji je povrijedio sebe dok je pripremao eksplozivnu napravu kako bi je bacio na učesnike šetnje, samo su dijagnoza u kakvom društvu odrastaju budući građani Crne Gore.
Nasilje nakon Parade ponosa je još jedna manifestacija mržnje i netoleracije koje mladi pokazuju prema drugačijem, kaže psihološkinja Maruška Drašković. Na pitanje odakle dolazi to nasilje Draškovićeva kao prvi izvor navodi porodicu koja pod pritiskom tradicije batine doživljava kao legitimno sredstvo za vaspitavanje djece, koja akumuliraju u sebi to isto nasilje koje će kasnije ispoljiti na drugome.
“Međutim, nasilje o kojem govorimo u posljednjih nekoliko dana nije vezano isključivo za porodicu. Mislim da je ovo dio i društvenog sistema, razvoja našeg društva pod pritiskom evropskih vrijednosti kroz proces evropskih integracija gdje su neke teme iz života, kao što je recimo homoseksualnost, drugačije tretirane. Homoseksualnost postoji vijekovima, tamo se o tome priča, godinama je poznato i ljudi tamo žive slobodno.
Kod nas su to strogo potisnute stvari. Svako biće u pubertetu osjeća nekakvu sklonost ka homoseksuanosti i to je razvojna faza u razvoju seksualnosti. Nijesu ljudi toga svjesni, naročito mladi i u ovakvim situacijama kao što je Parada ponosa oni se toga uplaše i onda kada naravno ne mogu da biju samog sebe onda je to nasilje najlakše usmjeriti prema drugome ko je različit”, objašnjava Draškovićeva.
Za razliku od društava Zapada, crnogorsko društvo pokazuje visok stepen netrpeljivosti prema različitosti i to najbolje pokazuju mladi u Crnoj Gori.
"To je nešto što je strašno prisutno u našoj kulturi, taj stav da niko nema pravo da bude drugačiji od socijalno uobičajene norme u bilo kom smislu. Prije nekoliko godina smo vodili ratove zbog različitih religijskih, nacionalnih razlika, a evo sada oko polnih razlika”, ističe psihološkinja Drašković.
Tolika mržnja i netolerancija prema seksualnim manjinama i suštinski nezainteresovan odnos države da to suzbija kod sociologa iz Nikšića Ivana Radojičića izazivaju stid. Radojičić ovako odgovara na pitanje da li je nakon budvanske i podgoričke Parade ponosa situacija po LGBTzajednicu u Crnoj Gori bolja ili gora:
“Mislim da je gora i mislim da je kontraproduktivno da se uopšte takve manifestacije događaju, jer mi tim u suštinskom smislu ne činimo ni jednu promjenu niti se borimo za ravnopravan tretman tih ljudi. To je svakako porazna činjenica i ja sam zbog toga rekao da se osjećam ružno kao građanin Crne Gore i zbog toga što crnogorske institucije nijesu dorasle takvim događajima svojim kapacitetom i edukacijom građana.“
Ni stavovi i mišljenja građana ne odudaraju od većinske atmosfere netolerancije prema LGBT zajednici. Rijetki su oni koji nemaju ništa protiv održavanja Povorke ponosa.
Prema sociologu Ivanu Radojičiću Crna Gora trenutno ne zaslužuje manifestaciju kakva je Parada Ponosa.
“Jednostavno, kapacitet crnogorskog društva ne zaslužuje ni Paradu ponosa ni mnogo manje događaje, jer je tolerancija na najnižem mogućem nivou. Procesi demokratizacije društva nijesu uspjeli i to je jedna velika istina. Što se prije suočimo sa tom istinom biće nam lakše da krenemo od nule”, zaključuje naš sagovornik.
