Azerbejdžan je pokrenuo vojnu operaciju 19. septembra u Nagorno-Karabahu, dok se ovaj otcijepljeni region već nalazio na rubu humanitarne krize zbog blokade više od osam mjeseci uprkos međunarodnim pozivima Bakuu da dozvoli dostavu hrane i drugih pošiljki.
Granatiranje je počelo ubrzo nakon što je Azerbejdžan okrivio, kako je rekao, "jermenske diverzantske grupe" za dvije odvojene eksplozije u kojima su poginula najmanje četiri vojna lica i dva civila u područjima Nagorno-Karabaha koja su pod kontrolom ruskih mirovnih snaga.
Ti mirovnjaci su tu od primirja koje je okončalo šestosedmičnu borbu 2020. godine u kojoj je Azerbejdžan uz podršku Jerevana ponovo zauzeo veći dio teritorije i sedam okolnih okruga koje su od 1990-ih kontrolirali etnički Jermeni.
Tenzije na južnom Kavkazu su već mjesecima visoke oko otcijepljene enklave, međunarodno priznate kao dio Azerbejdžana. Nagorno-Karabah se sastoji uglavnom od oko 120.000 etničkih Jermena.
