Liberalizacija viza za građane BiH realno se može očekivati u novembru – izjavio je za RSE poslanik u Evropskom parlamentu iz Slovenije Zoran Thaler.
Nakon što su nadležni komiteti Evropskog parlamenta podržali donošenje odluke o liberalizaciji viznog režima za građane BiH i Albanije, ostalo je još da to verifikuje Evropski parlament na svojoj plenarnoj sjednici. Nakon toga, konačan stav će donijeti Vijeće ministara EU.
Thaler: Da, prošle godine u junu postao sam poslanik Evropskog parlamenta i jedan od prvih ciljeva mi je bio da cijelom Balkanu, ili bivšoj Jugoslaviji, obezbijedimo bezvizni režim. Mislim da je to ključna stvar za građane, prije svega za mladu generaciju. BiH ima budućnost ako izgradi novu mladu generaciju, obrazovanu, povezanu sa svijetom. Izgleda da se približavamo tom danu. BiH je ispunila uslove koji su bili dosta konkretni. Mislim da su Bosni i Hercegovini pomogli da bude funkcionalnija država. Sad se ide u te postupke koji će trajati još nekoliko tjedana. Nadam se da će tamo, do Božića, sve biti „pod krovom“ i da će ljudi moći slobodno putovati.
Thaler: Mislim da se to često podcjenjuje – kao da je ova Evropska unija onako, na izdisaju, da to ustvari ne znači mnogo. Mogu reći, na primjeru Slovenije, da to nije istina. Slovenija bi bila sasvim drugačija zemlja, kvalitet života njenih građana bio bi puno niži da nismo članica EU. Ne govorim samo o bruto-društvenom proizvodu, o platama, nego je ta povezanost s ostalim Evropljanima, slobodno putovanje, bez granica, bez carina, saradnja poduzeća – sve to doprinosi kvalitetnijem i boljem životu. Mislim da je naša moralna dužnost, kao Slovenaca iz Slovenije, da pomažemo gdje god možemo i ostalima iz bivše države da napreduju u tom pravcu. Jučer smo osnovali – bila je to moja ideja – grupu poslanika – prijatelja Srbije. Ja radim puno na Makedoniji, pomažem Bosni i Hercegovini šta god mogu. Mislim da su to pozitivne stvari koje možemo uraditi. No, bitno je da je to volja i tih država, njihovih vlada, a prije svega stanovništva i birača – da li su za to. Ako taj motiv postoji, onda se puno brže napreduje.
Zoran Thaler
Thaler: To pitanje je, ustvari, pitanje kako i da li uopšte BiH funkcionira kao država. Naravno, odgovor nije samo crno-bijeli. Ali, ja sam se već prije godinu dana zalagao za to – kad je bila priča za Srbiju, Crnu Goru, za Makedoniju, o bezviznom režimu – da treba pristupiti Bosni i Hercegovini malo drugačije. Zašto? Zbog dejtonskog režima i konstitucije od tada, u samom sistemu BiH su ugrađene mnoge blokade. Zbog toga i svakodnevno vidimo da se puno odluka teže usvaja, da stvari idu sporije, blokirane su, itd. Mislim da je bitno da se predstavnici i ljudi u BiH, zbog zajedničke dobrobiti, na putu u EU, ka boljem životu, što praktičnije dogovaraju, da ono što je dobro za sve da se usvaja bez problema, a ne da jedan drugoga blokira.
Thaler: Problem je u tome što su sankcije, ustvari, implicitne, znači – cijenu plaćaju građani BiH, jer se stvari presporo kreću. Stoga mislim da su ovi oktobarski izbori izuzetno važni. I većina se u Evropskom parlamentu nada da će birači odabrati one kandidate koji imaju taj malo širi okvir, koji razumiju savremena kretanja u svijetu, pa i Evropi, koji shvataju da nije toliko bitno koliko si nacionalno opredijeljen u samoj BiH, nego koliko si sposoban napraviti BiH savremenom i modernom državom.
Thaler: Pravo da vam kažem, meni ta ideja nije strana, ali mislim da je to vrijeme prošlo. Možda je najbolje bilo za vrijeme Dejtona da se dogovorilo da se Bosnom i Hercegovinom prvo nekako vlada pod evropskom rukom, pa da se onda referendumom odlučilo o nekom konačnom rješenju. No, to sada nije predmet diskusije. Ja vidim čak i drugi problem: da je možda premalo zanimanje međunarodnih faktora za BiH. Nažalost je tako u međunarodnoj politici – gdje nema rata, gdje ljudi ne umiru svakodnevno, zanimanje malo popusti. Ja se nadam da će EU biti što aktivnija i da će i na taj način pomoći Bosni i Hercegovini, ali prije svega treba računati na vlastite snage.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Elvir Bucalo
Odbor za građanske slobode, unutrašnje poslove i pravosuđe Evropskog parlamenta u utorak je u Briselu podržao ukidanje viza za građane BiH i Albanije. Iduće sedmice će na plenarnom zasjedanju o izvještaju o ukidanju viza za BiH i Albaniju glasati i Evropski parlament.
Gglasanje u korist preporuke Vijeću ministara da donese konačnu odluku o ukidanju viza za BiH i Albaniju je na skupu Komiteta za unutrašnje poslove Evropskog parlamenta glatko prošlo. Znak je to da je Unija spremna da ispuni svoj dio posla, uvjerena je izvjestiteljka za bezvizni režim Evropskog parlamenta Tanja Fajon.
„Ja sam jako zadovoljna da su kolege u LIBE komitetu danas dali podršku izvještaju za viznu liberalizaciju za BiH i Albaniju. Mislim da smo danas poslali jasnu, pozitivnu poruku građanima BiH i Albanije da je EU, da smo mi, dakle, spremni za viznu liberalizaciju za obje zemlje. Ja se nadam da će sada i zemlje članice nakon našeg glasanja sljedeći tjedan dati istu preporuku i da ćemo do kraja ove godine otpraviti sve one vizne granice za građane vaše zemlje“, kaže Fajon.
Već u srijedu se očekuje skup stalnih predstavnika članica Unije, gdje bi se trebalo odlučiti kada i da li uopšte preporučiti ministrima unutrašnjih poslova donošenje odluke o ukidanju viza. Vjeruje se, i pored sumnjičavosti, prije svega Francuske, da će sve biti spremno da ministri, moguće početkom novembra, potpišu odluku o tome. Nakon toga treba sačekati još zakonski rok od 20 dana - i sve granice bezviznom režimu za Bosance i Hercegovce biće uklonjene.
Nakon što su nadležni komiteti Evropskog parlamenta podržali donošenje odluke o liberalizaciji viznog režima za građane BiH i Albanije, ostalo je još da to verifikuje Evropski parlament na svojoj plenarnoj sjednici. Nakon toga, konačan stav će donijeti Vijeće ministara EU.
RSE: Gospodine Thaler, BiH je u vama dobila i novog zagovornika bezviznog režima. Da li su građani BiH zaslužili da slobodno putuju od kraja godine?
Thaler: Da, prošle godine u junu postao sam poslanik Evropskog parlamenta i jedan od prvih ciljeva mi je bio da cijelom Balkanu, ili bivšoj Jugoslaviji, obezbijedimo bezvizni režim. Mislim da je to ključna stvar za građane, prije svega za mladu generaciju. BiH ima budućnost ako izgradi novu mladu generaciju, obrazovanu, povezanu sa svijetom. Izgleda da se približavamo tom danu. BiH je ispunila uslove koji su bili dosta konkretni. Mislim da su Bosni i Hercegovini pomogli da bude funkcionalnija država. Sad se ide u te postupke koji će trajati još nekoliko tjedana. Nadam se da će tamo, do Božića, sve biti „pod krovom“ i da će ljudi moći slobodno putovati.
RSE: BiH, zbog svojih unutrašnjih političkih problema, sporo napreduje na svom evropskom putu. Možete li, na osnovu iskustva Slovenije, reći koje su to prednosti od ulaska u EU, kako po građane, tako i po samu zemlju?
Sad se ide u te postupke koji će trajati još nekoliko tjedana. Nadam se da će tamo, do Božića, sve biti „pod krovom“ i da će ljudi moći slobodno putovati.
Thaler: Mislim da se to često podcjenjuje – kao da je ova Evropska unija onako, na izdisaju, da to ustvari ne znači mnogo. Mogu reći, na primjeru Slovenije, da to nije istina. Slovenija bi bila sasvim drugačija zemlja, kvalitet života njenih građana bio bi puno niži da nismo članica EU. Ne govorim samo o bruto-društvenom proizvodu, o platama, nego je ta povezanost s ostalim Evropljanima, slobodno putovanje, bez granica, bez carina, saradnja poduzeća – sve to doprinosi kvalitetnijem i boljem životu. Mislim da je naša moralna dužnost, kao Slovenaca iz Slovenije, da pomažemo gdje god možemo i ostalima iz bivše države da napreduju u tom pravcu. Jučer smo osnovali – bila je to moja ideja – grupu poslanika – prijatelja Srbije. Ja radim puno na Makedoniji, pomažem Bosni i Hercegovini šta god mogu. Mislim da su to pozitivne stvari koje možemo uraditi. No, bitno je da je to volja i tih država, njihovih vlada, a prije svega stanovništva i birača – da li su za to. Ako taj motiv postoji, onda se puno brže napreduje.
RSE: Za to je potreban određeni stepen ozbiljnosti. Jeste li to, kroz svoj rad, primijetili kod bh. političkih struktura?
Thaler: To pitanje je, ustvari, pitanje kako i da li uopšte BiH funkcionira kao država. Naravno, odgovor nije samo crno-bijeli. Ali, ja sam se već prije godinu dana zalagao za to – kad je bila priča za Srbiju, Crnu Goru, za Makedoniju, o bezviznom režimu – da treba pristupiti Bosni i Hercegovini malo drugačije. Zašto? Zbog dejtonskog režima i konstitucije od tada, u samom sistemu BiH su ugrađene mnoge blokade. Zbog toga i svakodnevno vidimo da se puno odluka teže usvaja, da stvari idu sporije, blokirane su, itd. Mislim da je bitno da se predstavnici i ljudi u BiH, zbog zajedničke dobrobiti, na putu u EU, ka boljem životu, što praktičnije dogovaraju, da ono što je dobro za sve da se usvaja bez problema, a ne da jedan drugoga blokira.
RSE: U nekoliko navrata su ka BiH iz Evropskog parlamenta stizale kritike. Ipak, čini se da ih političari ne doživljavaju ozbiljno jer nisu propraćene sankcijama. Mislite li da bi EU mogla promijeniti kurs prema BiH ukoliko se upozorenja ne shvate ozbiljno?
Ja se nadam da će EU biti što aktivnija i da će i na taj način pomoći Bosni i Hercegovini, ali prije svega treba računati na vlastite snage
Thaler: Problem je u tome što su sankcije, ustvari, implicitne, znači – cijenu plaćaju građani BiH, jer se stvari presporo kreću. Stoga mislim da su ovi oktobarski izbori izuzetno važni. I većina se u Evropskom parlamentu nada da će birači odabrati one kandidate koji imaju taj malo širi okvir, koji razumiju savremena kretanja u svijetu, pa i Evropi, koji shvataju da nije toliko bitno koliko si nacionalno opredijeljen u samoj BiH, nego koliko si sposoban napraviti BiH savremenom i modernom državom.
RSE: U posljednje vrijeme se često govori o tome kakav će kurs EU zauzeti nakon izbora u BiH. Da li je priča o uspostavljanju specijalnog izaslanika realna i da li bi to riješilo dio bh. problema?
Thaler: Pravo da vam kažem, meni ta ideja nije strana, ali mislim da je to vrijeme prošlo. Možda je najbolje bilo za vrijeme Dejtona da se dogovorilo da se Bosnom i Hercegovinom prvo nekako vlada pod evropskom rukom, pa da se onda referendumom odlučilo o nekom konačnom rješenju. No, to sada nije predmet diskusije. Ja vidim čak i drugi problem: da je možda premalo zanimanje međunarodnih faktora za BiH. Nažalost je tako u međunarodnoj politici – gdje nema rata, gdje ljudi ne umiru svakodnevno, zanimanje malo popusti. Ja se nadam da će EU biti što aktivnija i da će i na taj način pomoći Bosni i Hercegovini, ali prije svega treba računati na vlastite snage.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Odbor Evropskog parlamenta podržao ukidanje viza za BiH
Glasanje iduće sedmiceElvir Bucalo
Odbor za građanske slobode, unutrašnje poslove i pravosuđe Evropskog parlamenta u utorak je u Briselu podržao ukidanje viza za građane BiH i Albanije. Iduće sedmice će na plenarnom zasjedanju o izvještaju o ukidanju viza za BiH i Albaniju glasati i Evropski parlament.
Gglasanje u korist preporuke Vijeću ministara da donese konačnu odluku o ukidanju viza za BiH i Albaniju je na skupu Komiteta za unutrašnje poslove Evropskog parlamenta glatko prošlo. Znak je to da je Unija spremna da ispuni svoj dio posla, uvjerena je izvjestiteljka za bezvizni režim Evropskog parlamenta Tanja Fajon.
„Ja sam jako zadovoljna da su kolege u LIBE komitetu danas dali podršku izvještaju za viznu liberalizaciju za BiH i Albaniju. Mislim da smo danas poslali jasnu, pozitivnu poruku građanima BiH i Albanije da je EU, da smo mi, dakle, spremni za viznu liberalizaciju za obje zemlje. Ja se nadam da će sada i zemlje članice nakon našeg glasanja sljedeći tjedan dati istu preporuku i da ćemo do kraja ove godine otpraviti sve one vizne granice za građane vaše zemlje“, kaže Fajon.
Već u srijedu se očekuje skup stalnih predstavnika članica Unije, gdje bi se trebalo odlučiti kada i da li uopšte preporučiti ministrima unutrašnjih poslova donošenje odluke o ukidanju viza. Vjeruje se, i pored sumnjičavosti, prije svega Francuske, da će sve biti spremno da ministri, moguće početkom novembra, potpišu odluku o tome. Nakon toga treba sačekati još zakonski rok od 20 dana - i sve granice bezviznom režimu za Bosance i Hercegovce biće uklonjene.
