Ni nakon sastanaka eksperata o reformi državnog pravosuđa u BiH nije bilo pomaka u odnosu na ranije stavove. Svi drže svoje pozicije: RS glasna je u tome šta neće - između ostalog formiranje vrhovnog suda na nivou BiH, zajednički budžet za pravosudne institucije, Visoko sudsko i tužilačko vijeće u sadašnjem kapacitetu.
Pozicije u FBiH također su ostale iste kakve su i bile. Stoga se procjenjuje da će reformama trajati godinama, ali i da je njen ishod upitan - jer će na kraju glavnu riječ u parlamentima dati opet politika.
Sastanak na ekspertskom nivou o reformi pravosuđa u BiH, a koji je inicirala EU, pokazao je kako se do dogovora neće doći dugo.
S obzirom na potpuno različita stajališta, dobro je da je ovo poglavlje otvoreno prije no što se to bude i zvanično tražilo kao uslov EU, smatra ministar pravde BiH Bariša Čolak. Tim prije što se procjenjuje kako će proces trajati godinama.
„Sigurno će pregovori biti jako mukotrpni i jako teški i to će se, vjerujte, odvijati godinama. Neke stvarim, vjerujem, možemo jako brzo završiti, ali za neke će sigurno trebati nekoliko godina. To je tako. Ako samo promtrate druge zemlje, evo zemlje u okruženju, da ne kažem one koje su prešle isti put kakav mi trebamo preći, onda je nekoliko godina“, kaže Čolak.
Promjena od političkog do ekspertskog stanovišta nije bilo. Ponovno je saopšteno šta su sporne stvari za RS.
„Reorganizacija Suda i Tužilaštva BiH. Suda BiH zbog njegove apelacione nadležnosti, načina izbora sudija i mogućnosti uticaja predsjednika Suda prilikom imenovanja članova apelacionog vijeća. Tužilaštva BiH zbog širokog tumačenja odredaba Zakona o sudu i Zakona o Tužilaštvu gdje se preuzimaju određene nadležnosti iz entiteta. Rad Ustavnog suda BiH takođe smo stavili na dnevni red jer želimo da se taj rad uredi zakonom. Pitanje vrhovnog suda nismo ni otvarali, niti želimo da ga otvaramo. Rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća je bio poseban predmet rasprave - pošto postoji izvorna nadaležnost za pravosuđe, da bi se entitetima i drugim nivoima vlasti u BiH trebala formirati visoka sudska i tužilačka vijeća za svaki nivo vlasti“, kazao je ministar pravde ovog entiteta Džerard Selman.
Presudna riječ politike
Iste su pozicije i u FBiH.
„Stav kolega iz RS je da oni neće podržati vrhovni sud. Međutim, mi smatramo da je to institucija koja se mora uspostaviti u ovoj državi. Mi smatramo da ne može tronožac stajati na dvije noge, da sudska vlast mora biti zaokružena u ovoj državi, da je vrhovni sud ona garancija koja će sa državnog nivoa pružiti garanciju poštivanja sloboda“, kazao je federalni ministar pravde Zoran Mikulić.
Bariša Čolak, foto: Midhat Poturović
Prema stavu eksperata iz FBiH, dijalog je pretvoren u monolog između EU i RS. Takođe smatraju neprihvatljivim ocjenu upućenu od strane predstavnika RS da su nelegalni. Ministar Mikulić:
„Stavovi EU se nisu zasad čuli, ali sam dolazak njihov u Banju Luku - pretpostavljam da su oni došli da pregovaraju sa predstavnicima RS kao nekakav vid nadoknade za odustajanje od referenduma“, rekao je Mikulić.
Obim onoga što se traži u sklopu reforme zadire u sve, ističe državni ministar Čolak.
„Pa sve što pravosuđe podrazumijeva – dakle, organizacija pravosuđa kao takva, zakoni svi mogući koji se tiču pravosuđa, počev od Ustavnog suda BiH do svih inastanci koje postoje sada u organizacijskom smislu, ali i u legislativnom, odnosno normativnom smislu“, navodi Čolak.
EU u sklopu reforme tako traži da se akcenat stavi na efikasnost, rasterećenje postojećih sudova, te procesuiranje ratnih zločina. Ujednačenost prakse također je jedna od preporuka koja mora ići u pravcu harmonizacije zakona. Također je naglašeno kako neovisnost pravosuđa i njegov efektivan rad moraju biti i finansijski zaokruženi.
Reforma se mora provesti, stav je pravnog eksperta Kasima Trnke. Pitanje je samo koliko je EU odlučna da jednim glasom progovori o tome, jer sve i da se eksperti dogovore, politika će dati presudnu riječ.
„Postoje dva ograničenja u tom procesu. Prvo je ograničenje da li će Evropa zaista insistirati, ima li jedan glas o tom pitanju. I drugo, kad se u parlamentu budu morali donositi zakoni o tome, onda je pitanje kako će određene političke elite upotrijebiti eventualno instrumente blokade kao što je entitetsko glasanje ili zaštita vitalnog nacionalnog interesa, i hoće li tada EU upotrijebiti sredstva kao što je npr. upotrijebila da zaustavi referendum“, kaže Trnka.
Ministarstvu pravde BiH od strane EU dostavljena su i pitanja na koja bi trebalo da odgovore predstavnici pravosuđa na svim nivoima, a naredni je sastanak zakazan za avgust.
Pozicije u FBiH također su ostale iste kakve su i bile. Stoga se procjenjuje da će reformama trajati godinama, ali i da je njen ishod upitan - jer će na kraju glavnu riječ u parlamentima dati opet politika.
Sastanak na ekspertskom nivou o reformi pravosuđa u BiH, a koji je inicirala EU, pokazao je kako se do dogovora neće doći dugo.
S obzirom na potpuno različita stajališta, dobro je da je ovo poglavlje otvoreno prije no što se to bude i zvanično tražilo kao uslov EU, smatra ministar pravde BiH Bariša Čolak. Tim prije što se procjenjuje kako će proces trajati godinama.
„Sigurno će pregovori biti jako mukotrpni i jako teški i to će se, vjerujte, odvijati godinama. Neke stvarim, vjerujem, možemo jako brzo završiti, ali za neke će sigurno trebati nekoliko godina. To je tako. Ako samo promtrate druge zemlje, evo zemlje u okruženju, da ne kažem one koje su prešle isti put kakav mi trebamo preći, onda je nekoliko godina“, kaže Čolak.
Promjena od političkog do ekspertskog stanovišta nije bilo. Ponovno je saopšteno šta su sporne stvari za RS.
„Reorganizacija Suda i Tužilaštva BiH. Suda BiH zbog njegove apelacione nadležnosti, načina izbora sudija i mogućnosti uticaja predsjednika Suda prilikom imenovanja članova apelacionog vijeća. Tužilaštva BiH zbog širokog tumačenja odredaba Zakona o sudu i Zakona o Tužilaštvu gdje se preuzimaju određene nadležnosti iz entiteta. Rad Ustavnog suda BiH takođe smo stavili na dnevni red jer želimo da se taj rad uredi zakonom. Pitanje vrhovnog suda nismo ni otvarali, niti želimo da ga otvaramo. Rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća je bio poseban predmet rasprave - pošto postoji izvorna nadaležnost za pravosuđe, da bi se entitetima i drugim nivoima vlasti u BiH trebala formirati visoka sudska i tužilačka vijeća za svaki nivo vlasti“, kazao je ministar pravde ovog entiteta Džerard Selman.
Presudna riječ politike
Iste su pozicije i u FBiH.
„Stav kolega iz RS je da oni neće podržati vrhovni sud. Međutim, mi smatramo da je to institucija koja se mora uspostaviti u ovoj državi. Mi smatramo da ne može tronožac stajati na dvije noge, da sudska vlast mora biti zaokružena u ovoj državi, da je vrhovni sud ona garancija koja će sa državnog nivoa pružiti garanciju poštivanja sloboda“, kazao je federalni ministar pravde Zoran Mikulić.
Prema stavu eksperata iz FBiH, dijalog je pretvoren u monolog između EU i RS. Takođe smatraju neprihvatljivim ocjenu upućenu od strane predstavnika RS da su nelegalni. Ministar Mikulić:
„Stavovi EU se nisu zasad čuli, ali sam dolazak njihov u Banju Luku - pretpostavljam da su oni došli da pregovaraju sa predstavnicima RS kao nekakav vid nadoknade za odustajanje od referenduma“, rekao je Mikulić.
Obim onoga što se traži u sklopu reforme zadire u sve, ističe državni ministar Čolak.
„Pa sve što pravosuđe podrazumijeva – dakle, organizacija pravosuđa kao takva, zakoni svi mogući koji se tiču pravosuđa, počev od Ustavnog suda BiH do svih inastanci koje postoje sada u organizacijskom smislu, ali i u legislativnom, odnosno normativnom smislu“, navodi Čolak.
EU u sklopu reforme tako traži da se akcenat stavi na efikasnost, rasterećenje postojećih sudova, te procesuiranje ratnih zločina. Ujednačenost prakse također je jedna od preporuka koja mora ići u pravcu harmonizacije zakona. Također je naglašeno kako neovisnost pravosuđa i njegov efektivan rad moraju biti i finansijski zaokruženi.
Reforma se mora provesti, stav je pravnog eksperta Kasima Trnke. Pitanje je samo koliko je EU odlučna da jednim glasom progovori o tome, jer sve i da se eksperti dogovore, politika će dati presudnu riječ.
„Postoje dva ograničenja u tom procesu. Prvo je ograničenje da li će Evropa zaista insistirati, ima li jedan glas o tom pitanju. I drugo, kad se u parlamentu budu morali donositi zakoni o tome, onda je pitanje kako će određene političke elite upotrijebiti eventualno instrumente blokade kao što je entitetsko glasanje ili zaštita vitalnog nacionalnog interesa, i hoće li tada EU upotrijebiti sredstva kao što je npr. upotrijebila da zaustavi referendum“, kaže Trnka.
Ministarstvu pravde BiH od strane EU dostavljena su i pitanja na koja bi trebalo da odgovore predstavnici pravosuđa na svim nivoima, a naredni je sastanak zakazan za avgust.
