Na komemoraciji u Jasenovcu hrvatski predsjednik nastavio napade

Važno je da mladi znaju da postoji jasna i zajednička osuda ustaških zločina, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković sa komemoracije žrtvama ustaškog konclogora Jasenovac, održane u četvrtak, 22. travnja.

Hrvatski državni vrh i predstavnici naroda žrtava - Srba, Židova, Roma i Hrvata antifašista u nekoliko odvojenih izaslanstava položili su vijence uz spomenik “Kameni cvijet”, na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora smrti.

Plenković je, predvodeći Vladino izaslanstvo u kojem je bio i potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine Boris Milošević, kazao kako su došli odati počast žrtvama strašnih zločina počinjenih u ovom i drugim logorima ustaškog režima.

“To je sigurno jedno od najtragičnijih razdoblja hrvatske povijesti i važno je da mlade generacije osvijeste te činjenice, da s njima budu upoznati i da ovo bude dio našeg obrazovnog sustava i da sve generacije ne zaborave ove strašne zločine koji su se događali ovdje i u sličnim logorima diljem Europe tijekom Drugog svjetskog rata i da postoji jasna i zajednička osuda tih zločina. Ne smijemo dozvoliti da se ovakvi zločini ikada ponove”, kazao je Plenković.

O zabrani ustaškog pozdrava

Na novinarsko pitanje o inicijativi židovske zajednice da se izričito zabrani korištenje ustaškog pozdrava, Plenković je kazao kako je on zabranjen i po postojećem Kaznenom zakonu, i da je to pitanje ujednačavanja sudske prakse.

“Ja cijelo vrijeme smatram da svatko tko zna nešto o našoj povijesti, tko zna nešto o logoru Jasenovac, tko zna nešto što ti simboli znače za pripadnike židovskog, srpskog i romskog naroda i antifašiste zna da to nije nazivlje koje treba koristiti”, poručio je Plenković.

Milanović o Pupovcu i 'Novostima'

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je na čelu zasebnog izaslanstva položio cvijet i kamenčić uz spomenik žrtvama ustaškog logora.

U izjavi nakon toga ponovno je iznio kritike na račun lidera hrvatskih Srba Milorada Pupovca, za kojeg je ponovio da nema legitimitet, već da je on - Milanović - predstavnik hrvatskih Srba.

Pročitajte i ovo:

Plenković: Milanović se treba ispričati Pupovcu

Milanović je kritizirao i zastupnika romske, židovske i drugih manjina Veljka Kajtazija za kojeg je još ranije ustvrdio da je “kupljen od Vlade”, a i predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH) Franju Habulina, za kojeg je kazao da je ucijenjen od Plenkovića. Svi su kupljeni, tvrdi Milanović, osim jednog.

“Od ovih ljudi jedini koji se usudi nešto reći je predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske Ognjen Kraus. Jer on naprosto nema cijenu, ne visi mu cijena s uha”, kazao je hrvatski predsjednik nakon komemoracije na ulazu u Spomen-područje.

Milanović se okomio i na novinara tjednika srpske manjine “Novosti” Sašu Kosanovića kazavši mu da nije novinar, već član političke stranke i u sukobu interesa jer je povezan s Pupovcem, a doveo je u pitanje i njegovu inteligenciju.

Za vijeme polusatne Milanovićeve izjave svega nekoliko metara pored njega prošlo je izaslanstvo predstavnika naroda žrtava i antifašista sa prozvanim akterima, ali ih predsjednik države nije ni pogledao.

Pupovčev odgovor Milanoviću

Nakon što su predstavnici naroda žrtava i antifašisti – predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, zastupnik romske, židovske i drugih manjina Veljko Kajtazi, predsjednik Lige antifašista Zoran Pusić i predsjednik SABA RH Franjo Habulin - u zasebnom izaslanstvu položili vijence, Milorad Pupovac je sa istog mjesta kao i Milanović kazao:

“Ovo je dan za sjećanje i dan pijeteta. Žao mi je što stojim na mjestu na kojem to nije poštovano.”

Habulin je u izjavi novinarima odbio da je ucijenjen, a predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske Ognjen Kraus najavio je da očekuje da do ljetne stanke u saborsku proceduru bude upućen prijedlog izmjene Kaznenog zakona kojim bi se izričito zabranilo korištenje ustaškog pozdrava.

Povijest o jasenovačkom logoru

Komemoracija u Jasenovcu održava se redovito svake godine u travnju, na spomen proboja preostalih logoraša muškog dijela logora, koji su 22. travnja 1945. godine, na vijest da su dan ranije ustaše pobile sve logorašice iz ženskog dijela logora, pod vodstvom sekretara partijske organizacije u logoru Ante Bakotića krenuli u proboj. Od nešto manje od tisuću preživjelo ih je devedesetak, koji su se pridružili partizanskim jedinicama koje su oslobađale zemlju.

Broj stradalih u Jasenovcu bio je godinama predmet znanstvenih i političkih kontroverzi, ali poimenični popis žrtava kojeg je izradilo stručno osoblje Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac navodi 83.145 imena. Preko pola od njih su Srbi.

Pročitajte i ovo:

Goldstein o 80 godina NDH: Ustaše nisu nikakvi predstavnici hrvatskog naroda

Od 2016. do 2019. predstavnici naroda žrtava i antifašisti održavali su zasebnu komemoraciju, prozivajući Vladu i državne instutucije da nisu dovoljno učinili na sankcioniranju historijskog revizionizma i zakonskom sankcioniranju ustašonostalgije.

Prošle godine održana je zajednička komemoracija vlasti i predstavnika naroda žrtava i antifašista, a ove godine su zasebno u različitim terminima vijence položila izaslanstva Vlade, Sabora, Ureda predsjednika, predstavnika naroda žrtava i antifašista, diplomatskog kora i drugih.

Formalno, razlog su epidemiološke mjere, a stvarno – kako je to dan ranije priznao i premijer Plenković - zbog niza uvreda na račun samog Plenkovića i predstavnika manjina upućenih od strane predsjednika Milanovića proteklih mjeseci.