Direkcija za evropske integracije BiH objavila je na web stranici www.dei.gov.ba elektronsko izdanje brošure „Na granici sa EU“. Brošura je posvećena uticaju ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju na Bosnu i Hercegovinu i njene građane. Pitanja su razvrstana u četiri kategorije.
Marina Kavaz - Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije, prenosi više detalja o ovoj publikaciji.
Kavaz – Siručić: Direkcija za evropske integracije obavezana je zaključkom Vijeća ministara da provede kampanju informisanja domaće javnosti o tome kakve promjene nastaju i kako će uticati ulazak Hrvatske u Evropsku uniju na ovdašnje stanovništvo. Jedna od aktivnosti iz tog zaduženja je upravo i elektronska publikacija 'Na granici sa EU' koja sadrži 76 pitanja i odgovora, uglavnom iz svakodnevnih situacija u kojima se građani mogu naći, od putovanja, preko rada, boravka, studiranja ili prelaska granice Republike Hrvatske. Ova brošura će u prvom kvartalu ove godine biti odštampana i u tri hiljade primjeraka u džepnom izdanju i podijeljeno, uglavnom u opštinama uz granicu s Republikom Hrvatskom za koje smo procijenili da imaju najveći interes za informacijama ove vrste.
Kavaz – Siručić: Kad Hrvatska uđe u Evropsku uniju to će biti moguće samo uz važeći pasoš. Naime, prema odredbama šengenske pravne stečevine državljani tzv. trećih zemalja prilikom ulaska na teritorij članica Evropske unije moraju imati važeću putnu ispravu radi unosa evidencijskih pečata pri prelasku vanjskih granica Unije. Za ulazak bh. državljana u Hrvatsku nakon njenog članstva u Evropskoj uniji potrebno je posjedovanje važećih pasoša, međutim, predstavnici bh. delegacije kroz završne pregovore sa predstavnicima Republike Hrvatske i Evropske komisije zatražili su da se i nakon ulaska Hrvatske u Uniju zadrži isti režim prelaska granice sa ličnim kartama, odnosno da državljani BiH i nakon ulaska Hrvatske mogu prelaziti njenu granicu sa ličnom kartom, uz eventualno posjedovanje evidencijskog obrasca. U slučaju da ovakav režim bude dogovoren, potrebno je da BiH i Hrvatska potpišu međudržavni sporazum, a Vijeće ministara inostranih poslova EU potvrdi takav eventualni dogovor. Osim toga, regulativa koja je na snazi i prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju propisuje da maloljetna djeca koja putuju u pratnji jednog roditelja, osim pasoša moraju imati i pisanu saglasnost drugog roditelja, a ona koja putuju u pratnji tzv. trećih lica moraju imati pisanu saglasnost oba roditelja.
Kavaz – Siručić: Ne očekuje se uvođenje viznog režima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
RSE: I drugo pitanje: da li će građani Bosne i Hercegovine moći kupovati nekretnine u Hrvatskoj?
Kavaz – Siručić: Građani Bosne i Hercegovine će prema sporazumu, po principu uzajamnosti, moći kupovati nekretnine u Hrvatskoj. Uzajamnost za fizičke osobe postoji uz uslov da one u Hrvatskoj stalno borave ili obavljaju dopuštenu djelatnost, a za pravne osobe pod uslovom da obavljaju djelatnost u Hrvatskoj. Princip uzajamnosti trenutno vrijedi samo za građane Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u Federaciji BiH. Za kupovinu nekretnine u Hrvatskoj potrebno je dobiti saglasnos Ministarstva vanjskih poslova, odnosno Ministarstva pravosuđa Hrvatske. Bh. građani koji u Hrvatskoj imaju registrovano preduzeće i obavljaju dopuštenu djelatnost, ne moraju tražiti saglasnost nadležnih organa u Hrvatskoj, već nekretnine mogu kupovati na ime preduzeća. Kupovina nekretnina nije dozvoljena na izuzetnim područjima, u koja spadaju poljoprivredno zemljište i zaštićeni dijelovi prirode. Hrvatska je u okviru pregovora u poglavlju IV ACQUI-a, koje se odnosi na slobodu kretanja kapitala, dogovorila prelazni period u trajanju od deset godina od dana pristupanja Uniji, tokom kojeg strani državljani neće moći kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj.
Odgovori na ostala pitanja mogu se pronaći na internet stranici Direkcije za evropske integracije www.dei.gov.ba .
Marina Kavaz - Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije, prenosi više detalja o ovoj publikaciji.
Kavaz – Siručić: Direkcija za evropske integracije obavezana je zaključkom Vijeća ministara da provede kampanju informisanja domaće javnosti o tome kakve promjene nastaju i kako će uticati ulazak Hrvatske u Evropsku uniju na ovdašnje stanovništvo. Jedna od aktivnosti iz tog zaduženja je upravo i elektronska publikacija 'Na granici sa EU' koja sadrži 76 pitanja i odgovora, uglavnom iz svakodnevnih situacija u kojima se građani mogu naći, od putovanja, preko rada, boravka, studiranja ili prelaska granice Republike Hrvatske. Ova brošura će u prvom kvartalu ove godine biti odštampana i u tri hiljade primjeraka u džepnom izdanju i podijeljeno, uglavnom u opštinama uz granicu s Republikom Hrvatskom za koje smo procijenili da imaju najveći interes za informacijama ove vrste.
RSE: Kao potvrdu praktične namjene i koristi od brošure, izdvajamo dva pitanja. Evo prvog: uz koji će dokument građani Bosne i Hercegovine prelaziti granicu sa Hrvatskom?
Kavaz – Siručić: Kad Hrvatska uđe u Evropsku uniju to će biti moguće samo uz važeći pasoš. Naime, prema odredbama šengenske pravne stečevine državljani tzv. trećih zemalja prilikom ulaska na teritorij članica Evropske unije moraju imati važeću putnu ispravu radi unosa evidencijskih pečata pri prelasku vanjskih granica Unije. Za ulazak bh. državljana u Hrvatsku nakon njenog članstva u Evropskoj uniji potrebno je posjedovanje važećih pasoša, međutim, predstavnici bh. delegacije kroz završne pregovore sa predstavnicima Republike Hrvatske i Evropske komisije zatražili su da se i nakon ulaska Hrvatske u Uniju zadrži isti režim prelaska granice sa ličnim kartama, odnosno da državljani BiH i nakon ulaska Hrvatske mogu prelaziti njenu granicu sa ličnom kartom, uz eventualno posjedovanje evidencijskog obrasca. U slučaju da ovakav režim bude dogovoren, potrebno je da BiH i Hrvatska potpišu međudržavni sporazum, a Vijeće ministara inostranih poslova EU potvrdi takav eventualni dogovor. Osim toga, regulativa koja je na snazi i prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju propisuje da maloljetna djeca koja putuju u pratnji jednog roditelja, osim pasoša moraju imati i pisanu saglasnost drugog roditelja, a ona koja putuju u pratnji tzv. trećih lica moraju imati pisanu saglasnost oba roditelja.
RSE: Da li će za ulazak u Hrvatsku nakon što ona postane članica Evropske unije trebati viza?
Kavaz – Siručić: Ne očekuje se uvođenje viznog režima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
RSE: I drugo pitanje: da li će građani Bosne i Hercegovine moći kupovati nekretnine u Hrvatskoj?
Kavaz – Siručić: Građani Bosne i Hercegovine će prema sporazumu, po principu uzajamnosti, moći kupovati nekretnine u Hrvatskoj. Uzajamnost za fizičke osobe postoji uz uslov da one u Hrvatskoj stalno borave ili obavljaju dopuštenu djelatnost, a za pravne osobe pod uslovom da obavljaju djelatnost u Hrvatskoj. Princip uzajamnosti trenutno vrijedi samo za građane Bosne i Hercegovine sa prebivalištem u Federaciji BiH. Za kupovinu nekretnine u Hrvatskoj potrebno je dobiti saglasnos Ministarstva vanjskih poslova, odnosno Ministarstva pravosuđa Hrvatske. Bh. građani koji u Hrvatskoj imaju registrovano preduzeće i obavljaju dopuštenu djelatnost, ne moraju tražiti saglasnost nadležnih organa u Hrvatskoj, već nekretnine mogu kupovati na ime preduzeća. Kupovina nekretnina nije dozvoljena na izuzetnim područjima, u koja spadaju poljoprivredno zemljište i zaštićeni dijelovi prirode. Hrvatska je u okviru pregovora u poglavlju IV ACQUI-a, koje se odnosi na slobodu kretanja kapitala, dogovorila prelazni period u trajanju od deset godina od dana pristupanja Uniji, tokom kojeg strani državljani neće moći kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj.Odgovori na ostala pitanja mogu se pronaći na internet stranici Direkcije za evropske integracije www.dei.gov.ba .
