Statut Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu nije u skladu sa Ustavom Kosova, ali se on ne može poništiti, zaključio je u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Enver Hasani, profesor prava i međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Prištini, koji je i bivši predsednik Ustavnog suda Kosova.
Sa ovom ocenom slaže se i politikolog iz Beograda Ognjen Gogić koji napominje da problemi oko formiranja Zajednice tek mogu da nastanu ukoliko se "neustavni statut uputi Ustavnom sudu Kosova na razmatranje".
Predsednica Kosova Vjosa Osmani je 21. marta ponovila stav da nacrt statuta Zajednice opština sa srpskom većinom, koji je izradila Evropska unija, nije u skladu sa Ustavom Kosova.
Nacrt statuta (Zajednice) ne može biti poništen bez poništavanja dva druga sporazuma (Briselskog i Ohridskog)Profesor prava i međunarodnih odnosa Enver Hasani
Učestale izjave na ovu temu Osmani je počela da iznosi nakon sastanka sa izaslanikom Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije, Peterom Sorensenom 17. marta. Ona je podvukla da je Sorensenu takođe prenela primedbe na nacrt statuta Zajednice, koji su oktobra 2023. izaslanici velike petorke – Evropske unije, SAD, Francuske, Nemačke i Italije – predstavili Kosovu i Srbiji.
Evropska unija je tada saopštila da je reč o "modernom modelu" zaštite manjinskih zajednica, a dokument su tada u načelu prihvatili premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U međuvremenu je Kurti menjao stav oko ovog statuta i odbijao da ga pošalje Ustavnom sudu na razmatranje, što bi trebao da bude prvi korak ka uspostavljanju Zajednice.
Radio Slobodna Evropa se obratio Evropskoj uniji sa upitom da li je promenjen stav oko formiranja Zajednice, te da li je na pomolu neko drugo rešenje za srpsku zajednicu na Kosovu. Odgovor do objavljivanja ovog teksta nije stigao.
Nisu odgovorili ni iz Vlade Kosova na pitanje RSE da li se slažu sa ocenom predsednice Osmani da je statut za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom neustavan, te da li Vlada planira da izradi novi statut ili se traži alternativno rešenje.
Odgovor na ovo pitanje RSE nije dobio ni od Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije.
'Suštinske primedbe'
Predsednica Kosova Vjosa Osmani je precizirala da su njene primedbe na statut Zajednice opština sa srpskom većinom suštinske a ne tehničke prirode, te napomenula da je svoj stav prenela i novom izaslaniku EU za dijalog Peteru Sorensenu.
Ona je u izjavi novinarima 21. marta izrazila bojazan da statut Zajednice predstavlja rizik po unutrašnju funkcionalnost Kosova.
Ipak, Osmani je napomenula da su njene primedbe njen lični stav, te da jedino Ustavni sud Kosova može dati ocenu nacrta statuta koji je ponudila EU ili nekog drugog nacrta koji eventualno ponude institucije Kosova "kad god dođe takav trenutak".
Profesor Hasani smatra da je ova izjava predsednice Kosova zakašnjela, te da je koristi za unutrašnju politiku.
"Verujem da to radi kako bi se dodvorila aktuelnoj vlasti. Misli i nada se da će biti reizabrana (za još jedan mandat) predsednice naredne godine. U međuvremenu, ako neko misli da se sadržaj dijaloga može promeniti i da se mogu poništiti ili obesmisliti sporazumi postignuti u Briselu, taj je naivan", navodi Hasani.
Zajednica opština sa srpskom većinom bi Srbima na Kosovu trebala da pruži određeni nivo samomenadžerisanja.
Prvi Sporazum o formiranje Zajednice u okviru dijaloga postignut je 2013. posredstvom EU u Briselu, dok su principi usaglašeni dve godine kasnije. Međutim, nadležnosti ili ovlašćenja je pitanje zbog kog su kosovske vlasti odbijale da formiraju Zajednicu prema sporazumu iz Brisela, uz obrazloženje da bi mogla da ugrozi unutrašnju funkcionalnost zemlje, poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.
Takođe, Ustavni sud Kosova je 2015. godine utvrdio da neki od principa za formiranje Zajednice nisu u skladu sa slovom i duhom Ustava. Međutim, u zaključku odluke je navedeno da se primedbe mogu uskladiti statutom Zajednice ili uredbom Vlade Kosova.
Posledica sporazuma iz Brisela i Ohrida
Profesor prava i međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Prištini, Enver Hasani, ukazuje da je nacrt statuta za formiranje Zajednice "rezultat Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa" između Kosova i Srbije, koji su premijer Aljbin Kurti i predsednik Aleksandar Vučić prihvatili februara 2023. Potom je marta iste godine u Ohridu usaglašen i Aneks dokument za implementaciju tog Sporazuma.
Hasani napominje i da nacrt statuta predstavlja implementaciju Briselskog i Ohridskog sporazuma, koji za cilj imaju stvaranje političko-teritorijalne autonomije za Srbe na Kosovu.
"Sve ovo je u brutalnoj suprotnosti sa Ustavom Kosova. Ali, nacrt statuta (Zajednice) ne može biti poništen bez poništavanja dva druga sporazuma (Briselskog i Ohridskog iz 2023. godine). To se ne može desiti", podvlači Hasani.
'Iznenađenje' iz EU
Politikolog iz Beograda Ognjen Gogić takođe smatra da nacrt statuta za formiranje Zajednice nije u skladu sa Ustavom Kosova ali napominje da aktuelna izjava predsednice Osmani može da se posmatra iz dva ugla: da ona odbacuje statut ili da "pravovremeno ukazuje na probleme koji mogu da nastanu".
"Možda je ovde sporno što je ona javno sa tim izašla, što je to možda trebalo da bude upućeno njima (EU) kao primedba, imajući u vidu da nikada zvanično nisu objavili statut. Ali ukoliko je ona verzija koju smo videli u medijima tačna, ja delim njenu ocenu da nije u skladu sa Ustavom i da je iznenađenje da je došao iz EU", kaže Gogić.
RSE je imao uvid u nacrt Statuta koji je izradila EU i njime se precizira da Zajednica neće imati izvršna ovlašćenja, te da neće ugroziti nezavisnost i integritet Kosova. Dodaje se i da će dokument biti predmet razmatranja Ustavnog suda Kosova.
Pored ostalog, ovaj nacrt statuta jasno predviđa mogućnost finansijske podrške Zajednici iz Srbije, te "efikasan direktan kanal komunikacije zajednice kosovskih Srba sa Vladom Kosova preko Ministarstva administracije lokalne samouprave".
Deo statuta koji se odnosi na nadležnosti Zajednice opština sa srpskom većinom, precizira da ovo telo ima pravo da donosi odluke, propise, uputstva i deklaracije. Takođe, imaće punu nadležnost na lokalnom nivou u oblasti ekonomskog razvoja, prostornog planiranja, zdravlja, obrazovanja, te zaštite kulturnog i religijskog identiteta.
Takođe, Zajednica ima pravo da pokreće ili bude strana u postupcima pred sudovima, uključujući Ustavni sud Kosova, ukoliko odluke ili potezi bilo koje institucije utiču na vršenje njenih ovlašćenja u skladu sa statutom.
Može li EU da promeni stav o Zajednici?
Profesor Hasani iz Prištine i politikolog Gogić iz Beograda se slažu i da Evropska unija neće promeniti svoj pristup oko formiranja Zajednice ili postignutim Sporazumima u Briselu i Ohridu.
Prema njegovim rečima, Sporazum o putu ka normalizaciji i Aneks dokument za njegovu implementaciju ne mogu biti poništeni, jer su oni već postali deo evropskog pravnog poretka, kojim se uslovljava napredak Kosova i Srbije ka članstvu u EU.
Ipak, Gogić smatra da EU može sama uvideti da statut nije "najadekvatniji", te da može ponuditi neki novi dokument.
"Ne može da se forsira statut koji ne može da prođe (ocenu Ustavnog suda) i daju još više materijala onima koji se na Kosovu protive Zajednici. Recimo, ako ustavni sud odbaci statut, pitanje je da li ona ikada može više da se formira na Kosovu", kaže Gogić.
S druge strane, Hasani ne veruje da će Ustavni sud u celini odobriti ili odbaciti statut Zajednice, već da se on može "promeniti samo u određenim delovima".
"Po mom mišljenju, može pretrpeti samo kozmetičke izmene", naglasio je Hasani.
Premijer Kosova Aljbin Kurti je krajem prošle godine rekao da on, kao premijer zemlje, ne može da formira Zajednicu opština sa srpskom većinom jer Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa sa Srbijom nije potpisan.
Kurti smatra da bi potpisivanje Sporazuma bila garancija da će i Srbija ispuniti svoje obaveze prema Kosovu.
Inače, na Kosovu sledi period formiranja nove Vlade nakon parlamentarnih izbora 9. februara, na Kojima je Kurtijev Pokret Samoopredeljenje osvojio najviše glasova.