Pošto je nadležnima predata peticija sa preko 6.000 potpisa u kampanji "Neželjena" za smanjenje selektivnih abortusa, postavlja se pitanje: može li se stati na put selektivnim abortusima koji su Crnu Goru doveli u sam vrh zemalja sa najvećim disbalansom među novorođenčadima muškog i ženskog pola i zloupotrebi prenatalnih testova. Jesu li institucije sistema kadre da zaustave ovaj problem koji s jedne strane, najbolje govori o položaju žena u kome ženska djeca ne dobiju priliku ni da se rode, a s druge, u biološkom, zbog koga Crnoj Gori već danas nedostaje hiljade žena u reproduktivnoj dobi.
Priča o "Neželjenoj" je priča o hiljadama crnogorskih djevojčica koje nijesu uspjele da se rode jer su njihovi roditelji tako odlučili, jer su više željeli dječaka. To je priča o selektivnim abortusima u kojima žene nakon što zloupotrebom prenatalnih testova utvrde da nose djevojčice vrše abortuse, i tako sve dok ne rode dječaka.
- 'Neželjena' ogledalo položaja žena u Crnoj Gori
- Backović: Selektivni abortusi - od nasljeđa do krize vrijednosti
Centar za ženska prava (CŽP) je ne bi li spriječio zabrinjavajuće trendove selektivnih abortusa koji vladaju posljednjih dvadeset godina i zbog čega Crnoj Gori već sada, prema ocjenama stručnjaka, nedostaje više hiljada žena u reproduktivnoj dobi, pokrenuo kampanju "Neželjena". Iako je kampanja, sa roze posmrtnim plakatom i dirljivim tekstom, izazvala značajnu pažnju domaće, regionalne ali i svjetske javnosti, ona nije značajnije uticala na ovaj disbalans, pa je i u prošloj godini u Crnoj Godini prema podacima MONSTAT-a rođeno 314 dječaka više nego djevojčica.
Direktorica CŽP Maja Raičević kaže da je Vladi predata peticija sa preko 6000 potpisa kojom se traži bolja kontrola i sprečavanje zloupotrebe prenatalnih testova. Raičević za Radio Slobodna Evropa objašnjava da Crna Gora ima "dobre zakone koji regulišu selektivne abortuse", od onih iz oblasti zdravstvene zaštite do zakona iz oblasti rodne ravnopravnosti, ali napominje da se zakoni moraju primjenjivati.
"I da se sad već kroz, dogovoren sa Vladom, multisektorski pristup krene u rješavanje ovog problema. Mi imamo zakonodavni okvir koji zabranjuje upotrebu selektivnih abortusa, ali nije lako kontrolisati upotrebu prenatalnih testova. Do sada, čini mi se, nije bilo nikakvog sistematskog napora od strane zdravstvene inspekcije koja treba da kontroliše i sprovodi neke mjere koje bi makar mogle da otkriju koji je obim ovog problema. Jer zakon o načinu i prekidu trudnoće zabranjuje otkrivanje pola djeteta do desete nedjelje odnosno, do momenta kada je legalni prekid trudnoće moguć", navodi Maja Raičević.
Drugi, Zakon o zaštiti genetskih podataka, pojašnjava Maja Raičević, "detaljnije propisuje na koji način se tumače prenatalni testovi i do dvanaeste nedjelje zabranjuje otkrivanje pola djeteta i detaljno propisuje način i to da samo klinički genetičari mogu tumačiti testove, a Crna Gora ima samo dva".
"Sad je pitanje da li se zapravo taj zakon poštuje jer znamo da većina privatnih ustanova koje pružaju ovu vrstu testova zapravo ne postupa u skladu sa ovim zakonom", objasnila je Maja Raičević i precizirala da su selektivni abortusi priča o drastičnom kršenju ženskih prava.
"S druge strane, imamo vrlo jasne politike rodne ravnopravnosti koje je crnogorska Vlada usvojila. Imamo Zakon o zabrani diskriminacije jer je prenatalni odabir pola jedan prilično drastičan oblik diskriminacije žena i djevojčica. Dakle, sve ove mjere koje zakoni propisuju treba da budu sveobuhvatno primijenjene", kazala je Raičević.
Zbog prakse selektivnih abortusa i neravnopravnog položaja djevojčica u odnosu na dječake i prije samog rođenja, prema nalazima Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UN) iz 2012. godine, Crna Gora se, uz Albaniju, Azerbejdžan i Jermeniju, našla u vrhu liste zemalja sa najvećim disbalansom među novorođenčadima muškog i ženskog pola.
Da postoji ozbiljan problem crnogorske zdravstvene vlasti priznale su tek nakon upozorenja Savjeta Evrope (SE) koji je 2012. godine, nakon istraživanja Populacionog fonda UN-a, zatražio istragu u Crnoj Gori koja bi ispitala temu selektivnih abortusa. SE je upozorio na alarmantne podatke disbalansa kod novorođenčadi što su zvaničnici u Crnoj Gori krili, ali je Radio Slobodna Evropa prvi u Crnoj Gori objavio ovu priču i podatke, i od tada do danas uradio seriju tekstova.
O razmjerama tog poremećaja u odnosu novorođene muške i ženske djece, usljed selektivnih abortusa, godinama unazad svjedoče i zvanični statistički podaci. Prema podacima MONSTAT-a u Crnoj Gori, u posljednjih dvadeset godina, na 110 dječaka u prosjeku godišnje rađa samo 100 djevojčica. U 2009. godini, rodilo se 113 dječaka na 100 djevojčica. Prirodan omjer je obično 102 ili 103 dječaka na 100 djevojčica.
Zbog ove pojave koja je uzela maha, zarad koje je Crnoj Gori ranije stiglo upozorenje sa evropskih adresa, postavlja se pitanje: jesu li institucije sistema dorasle izazovu sprečavanja selektivnih abortusa u cilju uklanjanja ženskog fetusa?
Poslanica vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore Nada Drobnjak za RSE kaže da "vjeruje da jesu".
"Mislim da imamo dobre zakone, i ja sam sigurna da institucije imaju kapaciteta, stručnjake i mogu da se bore sa ovim problemom. Ali je situacija koja dovodi do ovog problema ta što su prenatalni testovi dostupni svuda i svakome, i što ljekar kada bračni par dođe i žena želi da prekine trudnoću ne može znati iz kog (pravog) razloga. S druge strane, žena ima pravo da odlučuje o svom tijelu i da u prvih deset nedjelja, ako to želi, prekine trudnoću. I zato kažem najvažnija je edukacija i razbijanje stereotipa o muškom djetetu", objasnila je Drobnjak.
U svijetu, prema podacima UN, nedostaje 117 miliona žena u reproduktivnoj dobi
Posljedice selektivnog abortusa već su vidljive, pa u svijetu prema podacima UN nedostaje 117 miliona žena u reproduktivnoj dobi. Prema priči Vašington posta, Kina i Indija imaju 70 miliona više muškaraca nego žena. Posljedice su dalekosežne: osim "epidemije" usamljenosti, rodna neravnoteža urušava tržište rada, povećava stope štednje u Kini i smanjuje potrošnju, vještački podiže vrijednosti nekretnina a istovremeno raste i nasilje, kriminal, trgovina ljudima i prostitucija na sve većem broju lokacija. Te posljedice nijesu ograničene samo na Kinu i Indiju, već se šire duboko u njihove azijske susjede i narušavaju ekonomije Evrope i Amerike. Te, jedva prepoznatljive posljedice viška muškaraca tek dolaze na vidjelo.
"U budućnosti ćemo imati milione ljudi koji se ne mogu vjenčati i to bi moglo predstavljati vrlo veliki rizik za društvo", upozorava Li Shuzhuo, vodeći demograf na Univerzitetu Xi'an Jiaotong, piše Vašington post.
Crnoj Gori već sada nedostaje oko 3.000 žena u reproduktivnoj dobi, pokazuje zvanična statistika. A sa kakvim potencijalnim posljedicama bi se Crna Gora u narednih 20godina zbog selektivnih abortusa i uklanjanja ženskog fetusa mogla suočiti, objasnila je za RSE u jednoj od ranijih izjava genetičarka, doktorka Olivera Miljanović.
"U Crnoj Gori već sada nedostaje tri hiljade žena u reproduktivnoj dobi. Projekcije su da će za 20 godina, u desetogodišnjoj razlici između muškarca i žene koja se računa između 30-40 ili 20-30 kada se stvaraju veze iz kojih će proisteći naše buduće generacije da će biti 8.000 žena manje nego što će biti muškaraca. To su projekcije", kazala je doktorka Miljanović.
Facebook Forum