Povodom referenduma koji će u Škotskoj biti održan za dva dana, svjetske agencije prenose izjavu Milorada Dodika, predsjednika RS-a kako prati sve što se događa u italijanskom Južnom Tirolu, Škotskoj i Kataloniji, pošto su to, kako navodi, „ključna iskustva za bosanske Srbe“. I dok većina analitičara i međunarodna zajednica poručuju kako se referendum u Škotskoj ni u kom slučaju ne može dovesti u vezu sa Bosnom i Hercegovinom, pravni stručnjaci kažu i da referendum kao opcija u Ustavu BiH ne postoji.
Još od kad se Krim otcijepio od Ukrajine u martu, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, govori o mogućnosti otcjepljenja. Iako direktno nije ništa prokomentarisao kada je u pitanju referendum u Škotskoj, Dodik je dao do znanja da pomno prati situaciju u tom dijelu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije, navodeći kako se radi o “ključnim iskustvima za bosanske Srbe“.
No, koliko se referendum u Škotskoj zaista može dovesti u vezu sa Bosnom i Hercegovinom? Predstavnici akademske zajednice u Banjaluci zagovaraju teoriju po kojoj veza itekako postoji.
„Država je zajednica koja je nastala iz interesa, kao i brak, kao i svaka druga zajednica. Ako tog interesa nema, doći će do određene krize, i ako tu krizu nije moguće otkloniti, ona će prouzrokovati njen raspad. Ja ovdje ne zagovaram raspad Bosne i Hercegovine, ali ako BiH ovako ne može da funkcioniše, a ja mislim da ne može, onda se mora tražiti rješenja između sva tri naroda šta je to što predstavlja minimum i što predstavlja zajednički interes svih“, kaže dekan banjalučkog Pravnog fakulteta Vitomir Popović.
I dok profesor Popović škotski referendum dovodi u vezu sa Bosnom i Hercegovinom pod opaskom kako u ovoj državi ništa ne funkcioniše zbog čega ne treba ni da postoji, dotle međunarodni predstavnici navode da se radi o dvije potpuno različite stvari. Britanski ambasador u BiH Edward Ferguson prije nekoliko dana je izjavio:
„Neće biti novog crtanja karata na Balkanu. Ne može se porediti referendum koji će biti održan u Škotskoj, uz pristanak svih vodećih političkih stranaka, s prijetnjama nekih iz Republike Srpske o jednostranom otcjepljenju.”
Sličnu izjavu je dao i bivši visoki predstavnik u BiH, engleski diplomata, Pedi Ešdaun. U izjavi za sarajevski “Dnevni avaz”, Ešdaun podvlači da će, ako birači u Škotskoj podrže nezavisnost, to značiti raspad Ujedinjenog Kraljevstva, ali da ne vidi kako se to isto može desiti u BiH.
„Ne postoji nikakva sličnost između referenduma u Škotskoj i referenduma kojim prijeti Milorad Dodik. Prvi je miroljubiv, urađen u skladu s ustavom, u dogovoru unutar britanskog parlamenta i naroda. Drugi nema nikakvo zakonsko uporište, predstavljao bi očigledno i otvoreno kršenje međunarodnog prava i označio bi kraj mira u Bosni i Hercegovini.“
To o čemu govore međunarodne diplomate, podvlači u jednom svom dijelu i bosanskohercegovački Ustav. Niti u jednoj njegovoj tački ne postoji rečenica prema kojoj je moguće održati referendum o bilo kom pitanju u državi. O tome profesor ustavnog prava Nurko Pobrić kaže:
„Naš ustav ne predviđa takvu mogućnost i to bi bilo protuustavan akt i bio bi nasilni akt. Bila bi to neka vrsta nasilne secesije.“
Čak se i pravni stručnjaci u Banjaluci slažu sa ocjenom kako povoda za referendum u Ustavu nema, ali se pozivaju na odluku o konstitutivnosti sva tri naroda u BiH.
„Ni hrvatski ni srpski narod ne zavisi od toga šta misle bošnjački političari. Ovdje se radi o konstitutivnosti sva tri naroda, na kraju, o primjeni tih konvencija i standarda, polazeći od Konvencije o zaštiti ljudskih prava i sloboda i drugih instrumenata, prema tome, oni nemaju nikakvo veće pravo u odnosu na hrvatske i srpske političare“, pojašnjava Vitomir Popović.
Profesor Nurko Pobrić kaže:
„Konstitutivni narodi nisu i suvereni narodi, a u ustavno-pravnoj teoriji, suvereni narod ili nacija, drugačije kazano, ima pravo na samoopredjeljenje po međunarodnom pravu. Međutim, po određenim tumačenjima stručnjaka međunarodnog prava, pravo na samoopredjeljenje određenog naroda ili određene etničke grupe, postoji samo u situaciji ako postoji takva diskriminacija od strane većinske vlade države, a ne postoji nikakva druga solucija, nego da se taj narod otcijepi ili izdvoji od države u kojoj živi. Na taj način je objašnjeno izdvajanje Kosova iz Republike Srbije.“
Evo šta o referendumu u Škotskoj i njegovoj vezi sa Republikom Srpskom kažu građani Banjaluke:
„Zna se točno što je britansko Kralljevstvo i na kojim premisama je funkcioniralo. Ustavni ustroj Bosne i Hercegovine nema niti jednog detalja koji asocira na ustavnu poziciju britanskog Kraljevstva, tako da ja ne vjerujem da bilo kakva 'praćenja' o kojima govori Dodik, njegove prijetnje referendumima i secesijom imaju realno utemeljenje, niti mislim da oni imaju specijalnu potporu među real-političarima na prostoru Republike Srpske, iako, ponavljam, ništa ne treba isključiti. Mi smo naprosto na jednom politički trusnom prostoru, u kojem se može događati svašta“, zaključuje profesor na mostarskom Sveučilištu Slavo Kukić.
