U Hrvatskoj su od 19. listopada ponovno krenuli ovršni postupci, nakon šest mjeseci moratorija uvedenog zbog epidemije korona virusa. Moratorij je vrijedio za sve osim za alimentacije, a za vrijeme moratorija nisu tekle zatezne kamate.
Na naplatu stižu neplaćeni računi od travnja do lipnja ove godine, dakle trećinu od oko 190.000 novih ovršnih prijedloga, kao i obustavljene ovrhe koje se pokušalo naplatiti prije moratorija, njih oko 1.200.000, zbog kojih su blokirani računi 235.000 građana.
Udruge ovršenih i blokiranih, kao i oporba oštro se protive nastavku ovrha.
„Problem ovrha nije od jučer, a provodi se po zakonu koji je doživio čak 26 izmjena, pa se u toj kupusari ne snalaze ni suci koji po njemu moraju postupati“, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) glavni tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić.
On tvrdi da će ponovnim pokretanjem ovrha 300.000 hrvatskih građana biti poslano u blokadu.
„Vlasti i dalje nastavljaju po svome! Izbaciti usred korona krize deset do petnaest posto svog stanovništva iz ekonomskog sustava, usred najveće krize nakon Drugog svjetskog rata, e to može samo totalna ekonomska neznalica“, tvrdi Strinavić.
On tvrdi da aktualno rješenje nije dobro ni za dužnike, ni za vjerovnike, nego samo - za interesne skupine.
„Za javne bilježnike, odvjetničke urede, samu Financijsku agenciju FINA, dakle za sve one koji stoje između dužnika i vjerovnika. Ako sam ja vama dužan sto kuna, između mene i vas ne bi trebao stajati nitko osim suda. A sada se zloupotrebljava zakon na način da se pusti na naplatu ovrhu od npr. 50 kuna, gdje je trošak ovrhe deset puta veći od stvarnog duga! To se u uređenim zemljama zove klasična zlouporaba prava“, poručuje Strinavić.
Da li je dramatično? Odgovor iz Vlade
Ministar financija Zdravko Marić je u obraćanju javnosti kazao kako je Vlada nizom mjera, pa i ovim moratorijem na ovrhe adekvatno i na vrijeme reagirala kako bi se ublažilo ekonomske posljedice korona-krize.
Prema njegovim podacima, ukupni dug blokiranih i ovršenih osoba je 16 milijuna kuna (2,1 milijardu eura), nešto preko trećinu duga je prema bankama temeljem kredita i kartica, a socijalna dimenzija, kaže, nije tako dramatična kako je oporba prikazuje.
„Kada zbrojite sve režije, to je sve skupa oko 1,6 posto ukupnog duga. Kada gledate broj ovršenih i blokiranih, najviše ih je ovršeno i blokirano od strane telekomunikacijskih kompanija“, kaže ministar financija.
On je dodao da je ukupni broj ovršnih zahtjeva u ovih šest mjeseci manji nego u istih šest mjeseci prošle godine, kada nije bilo korona krize ni lockdowna.
Šta predlaže opozicija?
Opozicija proziva Vladu kako nije poduzela ništa da olakša položaj građana koji su u velikom broju, upravo zbog ekonomske krize, dovedeni u situaciju da ne mogu podmirivati svoje obveze.
Oporbeni socijaldemokrati predlažu da se izmjenom zakona omogući produljenje moratorija, a da se u međuvremenu pripremi paket mjera, koje će građanima nakon isteka produženog moratorija omogućiti otplatu postojećih dugova.
Također, oni predlažu uvođenje moratorija na kredite, kako se broj ovršnih postupaka ne bi dodatno povećavao, a kriza produbila. Takav je njihov prijedlog Vlada već odbijala, ali kažu – nikada nije kasno.
Istu je sudbinu doživio i sličan prijedlog zeleno-lijevog bloka, a njihova saborska zastupnica i potpredsjednica Nove ljevice Rada Borić u izjavi za RSE pita – zašto se ukida moratorij na ovrhe, kada stanje nije bolje nego pred 6 mjeseci, nego još gore.
„Zabrinjava što će ovrhe ponovo pogoditi onu najosjetljiviju skupinu građana, jer se radi o ovrhama vezanim uz režije, i zabrinjava što će se socijalni jaz dodatno produbiti“, kaže naša sugovornica.
Predsjednik Mosta Božo Petrov upozorava da je podjela novih ovrha na tri faze, koje će se aktivirati u listopadu, studenom i prosincu samo preporuka, a ne zakonska obaveza, i da ih se vjerovnici neće pridržavati
„Vrlo će vjerojatno ovrhe ići odmah sve, jer će se vjerovnici htjeti naplatiti. Zašto? Zato što im je Vlada to dopustila“, tvrdi Petrov.
Koliko građana bi moglo biti pogođeno u prvoj etapi?
U Financijskoj agenciji kažu da najveći broj od ovih 235.000 blokiranih građana ima po dvije ili tri ovrhe, a tek manji broj par desetaka ili čak stotinu ovrha. Oni procjenjuju da će od ukupno 190.000 novih prijedloga za ovrhu biti u prvoj etapi realizirano oko 50.000 ili manje.
