Nakon ultimativnih političkih poruka u kojima je opozicija tvrdila da neće dati bezuslovnu podršku ustavnim promjenama, neophodnim za nastavak evropskih integracija i poruka vlasti da su uslovi opozicije neprihvatljivi, poslije prvog dijaloga Vlade i opozicije stiče se utisak da bi moglo doći i do popuštanja u početnim tvrdim stavovima.
Opozicione stranke su u razgovoru sa premijerom Igorom Lukšićem ponovile ranije zahtjeve prema kojima uz ustavne promjene u oblasti pravosuđa treba da budu promjenjene odredbe koje se odnose na identitetska pitanja.
Da bi Crna Gora započela pregovore o članstvu u Evropskoj uniji u junu, treba ispuniti zahtjev Brisela o smanjenju političkog uticaja na pravosuđe, odnosno promijeniti Ustav u dijelu izbora predsjednika Vrhovnog suda i izbora sastava sudskog i tužilačkog savjeta.
Za promjene Ustava je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, što znači glasovi i vlasti i opozicije. Međutim, opozicione stranke uslovljavaju svoju podršku promjenama ustava u dijelu identitetskih pitanja, odnosno opozicija zahtjeva da srpsk jezik dobije status službenog jezika i uvođenje trobojke kao narodne zastave.
Do sada su opozicione stranke bile veoma tvrde u stavu da bez ovih promjena neće biti usvojene ustavne promjene koje traži Brisel te da će biti blokirane integracije države u Evropsku uniju.
Nakon početnog dijaloga opozicije i premijera Igora Lukšića postoji mogućnost da se uz određene kompromise postigne dogovor.
Andrija Mandić
"Ja sam, ne mogu reći blagi optimista nego kao čovjek koji je pozitivno okrenut ka budućnosti, ka onome što bi moglo da bude odgovor od strane premijera i njegovog zamjenika. Tako da računam da ćemo već na narednom sastanku imati neke bliže informacije. Nijesu zatvorena vrata pregovorima. Sve je i dalje u igri, kako naše raspoloženje da budemo dio dvotrećinske većine i učestvujemo aktivno u reformi pravosuđa, tako i vjerujem i premijera i njegovog kabineta, da izađu u susret opravdanim zahtjevima opozicije i našoj ustavnoj inicijativi koja se već godinu nalazi u ustavnoj proceduri", kaže predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić.
Očekuju se konkretni potezi Vlade
U odvojenim razgovorima sa liderima opozicije Vlada je potvrdila srpemnost da se pronađu adekvatna rješenja za sva za sva pitanja ustavnog pozicioniranja sudstva i ostalih otvorenih pitanja, navedeno je u saopštenju iz kabineta premijera Lukšića.
Od Vlade se očekuju konkretni potezi, saopštio nam je potpredsjednik Socijalističke narodne partije Neven Gošović, navodeći da je ta partija podržavala vladine predloge o promjeni Ustava u oblasti pravosuđa.
Miodrag Vuković kaže da je jedino jasno da građani i Brisel očekuju postizanje dogovora o promjeni Ustava.
"SNP je od samog početka jasno ukazala na potrebu da dođe do promjene Ustava koja bi omogućila neophodnu reformu pravosuđa. U tom dijelu smo uvijek davali konkretan doprinos podržavajući i vladin prijedlog za promjenu Ustava i nacrt amandmana koje je utvrdio Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo kako bi smo došli do dijaloga i po mogućnosti do najboljih rješenja. Za taj dalji rad SNP ostaje poptuno otvorena", kaže Gašović.
Generalno, o promjeni Ustava u susret odluci Brisela da započne pregovore sa Crnom Gorom o članstvu, još uvijek je maglovito jer po jednima postoji šansa za dogovor vlasti i opozicije, a po drugima postoji visok stepen uzdržanosti.
Miodrag Vuković, visoki funkcioner Demokratske partije socijalista kaže da je jedino jasno da građani i Brisel očekuju postizanje dogovora o promjeni Ustava.
"Ne znam šta će poslije svega biti. Još nije zakazana sjednica Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo oko tih pitanja tako da je sve na određeni način na čekanju. Svi mi čekamo da se sa neke zgrade pojavi bijeli dim da je dogovor postignut, da dobijemo i imamo ono što sve zemlje očekuju, saglasnost da mijenjamo ono što od nas traži Evropa i praksa, ali vidjećemo šta će se desiti", kaže Vuković.
U Crnoj Gori već postoji iskustvo dugotrajnih pregovora, odnosno kada se reforma u jednoj oblasti uslovljava zahtjevima za promjenom odredbi u potpuno drugoj oblasti.
Tako je izborni zakon, koji se usvaja dvotrećinskom većinom, čekao na usvajanje tri godine zato što je opozicija svoju podršku uslovila uvođenjem srpskog jezika u obrazovni sistem.
